Pretvaraju gejmere u pilote dronova

Dok u daljini odjekuje zvuk sirena upozoravajući na vazdušni napad, desetak ukrajinskih vojnika izlazi iz maskirnih šatora postavljenih na jednom brdu nedaleko od Kijeva, gustim drvećem zaklonjenih od pogleda. Vojnici, polaznici akademije za upravljanje dronovima, okupljeni oko bijele Starlink antene uz cigaretu i skrolovanje na telefonima - prave pauzu između časova, slično većini studenata širom svijera.

Međutim ovo nije obični univerzitet.

Vojnici dolaze ovdje kako bi izučavali tehnike vazdušnog izviđanja i naučili da koriste dronove - većinom komercijalne - u ratnoj zoni. Njihova obuka, kao i lanci snabdijevanja koji omogućavaju isporuku dronova Ukrajini, čuvaju se u tajnosti.

Ukrajinci moraju da drže u tajnosti svoje metode ne samo od ruskih napadača, već i od tehnoloških kompanija koje proizvode dronove i pružaju brzi satelitski Internet na koji se oslanjaju, a koje se ljute kada se njihove mašine koriste u smrtonosne svrhe.

Dronovi su od suštinske važnosti za Ukrajince: leteće mašine kojima se upravlja na daljinu mogu detektovati približavanje napadača, smanjiti potrebu da vojnici idu iza neprijateljskih linija kako bi prikupljali obavještajne podatke, omogućiti preciznije napade i smanjiti broj civilnih žrtava. U mjestima poput Bahmuta, ključnog ratišta u Donjecku, dvije strane se upuštaju u vazdušne okršaje; jata dronova zlokobno zuje iznad glave, špijuniraju, prate, usmjeravaju artiljeriju.

Stoga, da bi njihove leteće mašine opstale u vazduhu, Ukrajinci su prilagodili svoj softver, diverzifikovali lance snabdijevanja, koriste dostupnije komercijalne dronove na bojnom polju i uče kako da zaobiđu ograničenja i zabrane koje su strane korporacije uvele ili prijete da će uvesti.

Privatne škole za upravljanje dronovima i nevladine organizacije širom Ukrajine obučavaju hiljade pilota takvih vrsta letjelica. Dronarijum, koji je prije ruske invazije snimao raskošne snimke dronovima u komercijalne svrhe ili političke proteste, sada pruža petodnevnu obuku vojnicima u Kijevskoj oblasti. Protekle godine, oko 4500 pilota, koji su sada većinom pripadnici ukrajinskih oružanih snaga, prošli su kurs Dronarijuma.

Nastavni plan

Na brdu nadomak Kijeva, iza gustog drveća, pauza je gotova i počelo je predavanje. Nakon što je zvuk sirena utihnuo, pojedini vojnici su uzeli svoje leteće mašine i uputili se na obližnje polje; drugi su se vratili u šatore kako bi izučavali teoriju.

Ključna lekcija: Kako prilagoditi civilne dronove bojnom polju.

”Pet dana smo ih obučavali kako da upravljaju dronovima, a dan i po sami let”, kazao je za “Politiko” instruktor Dronarijuma koji je iz bezbjednosnih razloga odbio da se perdstavi ali koji koristi kodno ime Prometej. “Sve ostalo su taktike kretanja, kamuflaža, proces pripreme, proučavanje mapa”.

Timovi za izviđanje dronovima rade u parovima, poput snajperista, kazao je Prometej. Jedan vojnik upravlja dronom koristeći tastaturu, njegov kolega prati mapu, upoređuje sa video snimkom iz drona i određuje koordinate. Timovi “rade direktno sa artiljerijom”, kazao je Prometej.

”Prebacujemo slike sa ratišta na servere i prosljeđujemo ih generalštabu. Zahvaljujući nama oni imaju pregled situacije i to im pomaže da pogode mete”.

Prije ruske invazije na Ukrajinu, većina ovih polaznika škole za upravljanje dronovima bili su civili. Jedan koji je bio bloger i gejmer a koji se sada obavještajni pilot u ukrajinskom regionu Donbas, ima kodno ime Pablik. Kada je na liniji fronta on mora da upravlja svojim komercijalnim dronom po svim vremenskim uslovima - to je jedini način da uoči neprijateljske tenkove kako se kreću ka poziciji njegove jedinice.

”Bez njih, skoro je nemoguće detektovati opremu, pozicije i napredovanje”, kazao je Pablik. “Bez njih, koordinacija tokom napada ili odbrane bi bila značajno otežana. Jedan dron nekada može spasiti desetine života u jednoj borbi”.

Ulozi ne mogu biti veći: “Ako ne letite, ti tenkovi će pobiti vaše prijatelje. Dakle, letite. Dron se zamrzne i padne a vi samo pređete na drugi. Jer su životi onih koji su na meti tenkova skuplji od bilo kojeg drona”.

Armija dronova

Rat je učinio da vojna bespilotna letjelica “bairaktar” postane poznata, a Ukrajinci su je opjevali i u pjesmi. Piloti kijevskih bespilotnih letjelica takođe koriste “shark”, “RK-35 heidrun”, “FLIRT cetus” i druge vojne mašine.

”Teško je ostvariti prednost nad Rusijom u smislu broja ljudi i oružja Rusija svoje vojnike koristi kao meso”, kazao je ranije ovog mjeseca ukrajinski ministar za digitalnu transformaciju Mihailo Fedorov. “Nama je važan svaku ukrajinski život. Stoga, jedini način jeste da stvorimo tehnološku prednost u odnosu na neprijatelja”.

Ukrajinsko ministarstvo za digitalnu transformaciju saopštilo je da je tri mjeseca od pokretanja inicijative, kupilo 1400 vojnih i komercijalnih dronova i omogućilo obuku pilota

Donedavno, ukrajinska vojska nije zvanično priznavala poziciju operatora dronom. Tek u januaru je načelnik generalštaba ukrajinske vojske Valerij Zalužnji naredio vojsci da oformi 60 četa sa pilotima dronova, što ukazuje da Kijev planira da poveća proizvodnju ovih bespilotnih letjelica. Trenutno, ukrajinske kompanije proizvode svega 10 odsto dronova koji su toj zemlji potrebni u ratu, kazala je za “Politiko” Marija Berlinska dobrovoljka i osnivačica Centra za podršku izviđanju iz vazduha.

U međuvremenu, mnogi ukrajinski piloti dronova preferiraju civilne letjelice kineskog proizvođača DJI – “mavics” i “matrices” – koji su mali i relativno jeftini po cijeni od 2500 eura, sa pristojnim zumom i jednostavnim komandama.

Izbor između vojnog i civilnog drona “zavisi od cilja pilota”, kazao je Prometej, instruktor u Dronarijumu. “Veći dronovi sa krilima lete dalje i mogu raditi izviđanje daleko iza neprijateljskih linija. Međutim, u jednom trenutku, izgubite vezu sa njim i morate da čekate dok se ne vrati. “Mavics” imaju odličan zum i dugo mogu da se održe u vazduhu, prikupljajući podatke bez velikog rizika za dron”.

Međutim, civilne mašine, proizvedene za rekreativce a ne vojnike, potraju dvije, možda tri nedjelje u ratnoj zoni. Iz DJI su prošle godine saopštili da će obustaviti prodaju Kijevu i Moskvi, što otežava nadoknađivanje uređaja izgubljenih na ratištu.

Kao odgovor, Kijev je popustio kontrole uvoza komercijalnih dronova i kupuje što je moguće više, često koristeći sredstva koja su donirale NVO poput inicijative “Armija dronova” United24. Ukrajinsko ministarstvo za digitalnu transformaciju saopštilo je da je tri mjeseca od pokretanja inicijative, kupilo 1400 vojnih i komercijalnih dronova i omogućilo obuku pilota, često preko dobrovoljaca.

U međuvremenu, ukrajinska Dobrotvorna fondacija Serhij Pritula saopštila je da je kupila preko 4100 dronova od početka ruske invazije - većinom “mavic 3s” kompanije DJI, kao i “matrice 30” i “matrice 300s”.

Međutim, postavlja se pitanje da li Ukrajinu treba da brine činjenica da većinu njenih omiljenih dronova proizvodi kineska kompanija, imajući u vidu partnerstvo “bez granica” između Pekinga i Moskve.

DJI, najveći proizvođač dronova na svijetu, javno tvrdi da ne može doći u posjed podataka korisnika ili informacija o letu ukoliko ih korisnik sam ne ustupi kompaniji. Međutim, navodne veze kompanije sa kineskom vladom, kao i činjenica da su SAD stavile njenu tehnologiju na crnu listu (zbog tvrdnji da je korištena za nadzor etničkih Ujgura u Sinđijangu) izaziva podozrenje. DJI odbacuje te navode.

Na pitanje da li ga zabrinjavaju kineske veze DJI, Prometej djeluje smireno.

”Znamo sa kim imamo posla - koristimo njihovu tehnologiju za naše interese”, kazao je on. Istina je da naš snimak može biti pohranjen negdje na kineskim serverima. Međutim, oni pohranjuju terabajte snimaka iz cijelog svijeta na dnevnoj bazi, stoga sumnjam da bilo ko može ući u trag našima”.

Odnos sa Ilonom

Ranije ovog mjeseca, kompanija SpaceX Ilona Maska saopštila je da je sprovela mjere kako bi ograničila ukrajinsku vojnu upotrebu njene Starlink satelitske Internet mreže jer se koristi za kontrolu dronova. Ova američka kompanija obezbjeđuje Internet Ukrajini od prošlog februara - a uskraćivanje pristupa bi predstavljalo veliki problem.

”Ne znači da je naša vojska slijepa kada Starlink nije dostupan”, kazao je Prometej. “Međutim, poreban nam je brzi Internet kako bismo korigovali artiljerijsku vatru u realnom vremenu. Bez njega, morali bismo da potrošimo više municije i to u vrijeme kada je nema dovoljno”.

Međutim, mada je saopštenje kompanije SpaceX izazvalo negodovanje pojedinih pristalica Kijeva, ukrajinske operacije još nijesu pogođene, kazao je za “Politiko” ministar Fedorov.

Prometej ima teoriju: “Mislim da će Starlink ostati sa nama. Nemoguće je isključiti ga samo za dronove. Ako ga Mask isključi potpuno, moraće da ga isključi i za bolnice koje koriste isti Internet kako bi naručile opremu ili čak obavile onlajn konsultacije tokom operacija na frontu. Hoće li i njih isključiti?”.

A čak i ako isključe Starlink, Ukrajinci će se snaći, kazao je Prometej uz osmijeh: “Imamo svoje načine da popravimo stvari”.

Priredila: N. Bogetić

( “Politiko” )