Mjesecima bez ljekova za liječenje tuberkoloze i teških bakterijskih infekcija: po "rifampicin" samo u inostranstvo
Iz “Montefarma” kažu da postoji problem u proizvodnji i da nema ponuđača za lijek koji se koristi u liječenju tuberkuloze i teških bakterijskih infekcija. Gotovo četvrtina evropskih zemalja prijavila nedostatak više od 600 vrsta ljekova, dok petini fale između 200 i 300 medikamenata
Crnogorske apoteke ostale su bez “rifampicina”, koji se koristi u liječenju tuberkuloze, a za sada nije izvjesno da će u narednom periodu bilo koji proizvođač iz regiona ili zemalja Evropske unije isporučiti taj medikament.
Nestašica ovog lijeka, koji se osim kod pacijenata sa tuberkulozom propisuje i pacijentima sa teškim bakterijskim infekcijama, traje već mjesecima, pa su građani prinuđeni da ga kupuju u inostranstvu.
Iz “Montefarma” su “Vijestima” odgovorili da je rifampicin (rifamor kapsule od 300 miligrama) deficitaran kod dobavljača i da je proizvođač - beogradska “Galenika” još u novembru najavila da nijesu u mogućnosti da isporučuju lijek zbog problema u proizvodnji. Tvrde i da “Galenika” nije dala preciznu informaciju kada se očekuje stabilizacija proizvodnje...
”S obzirom na to da u Crnoj Gori ne postoji nosilac dozvole za uvoz i prometovanje pod zaštićenim imenom, Montefarm konstantno šalje upite svim ovlašćenim dobavljačima da uvezu lijek od bilo kog proizvođača iz regiona ili zemalja EU, međutim nijedan se do sada nije javio sa konkretnom ponudom. Imajući u vidu činjenicu da Montefarm ne uvozi direktno ljekove od proizvođača već da nabavku vrši u skladu sa Zakonom o javnim nabavkama, postupcima 44 22, zatim 48 22 i 53 22 tražili smo neophodne količine rifampicin kapsula, ali dobavljači nijesu dostavili ponude za navedeni lijek”, piše u odgovoru ove ustanove.
Od tuberkuloze u Crnoj Gori godišnje oboli manje od stotinu pacijenata. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, od ovog zaraznog oboljenja godišnje oboli oko deset miliona ljudi, od kojih milion djece, a umre oko dva miliona na svjetskom nivou.
Građani se žale da nema kortikosteroida
Građani su prethodnih dana tvrdili i podgoričkom Domu zdravlja nedostaje lijek “dexametazon”, kortikosteroid, koji se u bolničkim uslovima daje kod reumatoidnih bolesti, ali i da pojedinim ustanovama fali diuretik “furosemid”, protiv visokog krvnog pritiska.
Državnim i privatnim apotekama nedostaju i kapi za oči “tobradex” (kombinacija kortikosteroida deksametazon koji se koristi za lečenje zapaljenja oka i antibiotika tobramicin za liječenje infekcije oka), a “Vijestima” je nezvanično saopšteno da ga dobavljači već duže ne isporučuju.
Iz “Montefarma” su odgovorili da njihovo skladište redovno isporučuje “dexametazon” i “furosemid” svim zdravstvenim ustanovama, da nema zastoja u nabavci i isporuci i da su zalihe trenutno stabilne.
”Od početka tekuće godine, ampule dexametazon isporučene su u količini od 58.000 komada javnim zdravstvenim ustanovama, dok je u istom periodu isporučeno 36.000 furosemid ampula”, kazali su iz ove ustanove.
Pojedini domovi zdravlja u proteklom periodu ostali su bez antibiotika. Falio je “lendacin” (longacef) koji su pacijenti kupovali u apotekama.
Iz crnogorskih bolnica prije dvadesetak dana kazali su da mjesecima nemaju određene ljekove, kao što su trombolitički ljekovi, antibiotici, terapija protiv srčanih oboljenja, a fale im i špricevi, pipete, digitalni toplomjeri...
Izvori “Vijesti” iz više bolnica kažu da su određene ljekove prinuđeni da kupuju iz sopstvenih sredstava, dok iz “Montefarma” koji snabdijeva više desetina zdravstvenih ustanova poručuju da svakodnevno isporučuju zahtijevane terapije, medicinska sredstva i potrošni materijal i da zastoj u distribuciji nastaje samo kada dobavljač nekog lijeka nema mogućnost isporuke. Početkom februara zabilježena je i nestašica dva citostatika na Institutu za onkologiju Kliničkog centra.
Inflacija i energetska kriza dovele do nestašica u Evropi
Briselski portal Politico objavio je krajem januara ove godine da je u istraživanju o snabdjevenosti apoteka u 29 evropskih zemalja, uključujući članice EU, Tursku, Kosovo, Norvešku i Sjevernu Makedoniju, gotovo četvrtina prijavila nedostatak više od 600 vrsta ljekova. Oko jedne petine zemalja prijavilo je da im nedostaje između 200 i 300 medikamenata. Politico piše da su tri četvrtine zemalja saopštile da su nestašice ove zime bile veće nego što je to bio slučaj prije godinu.
”Vlasti u Belgiji saopštile su da im u apotekama nedostaje blizu 300 vrsta ljekova. U Njemačkoj taj broj je 408, dok se u apotekama u Austriji trenutno ne može pronaći više od 600 vrsta ljekova. Spisak nedostajućih ljekova u Italiji je još duži i kreće se oko 3 000 vrsta nedostajućih medikamenata, međutim mnogi od njih su istog sastava, ali drugog farmaceutskog oblika”, objavio je Politico.
Prema istraživanju, evropskim zemljama najviše nedostaju antibiotici, naročito “amoksicilin”, koji se koristi za liječenje respiratornih infekcija, dok se sirupi protiv kašlja, “paracetamol” za djecu i ljekovi protiv visokog krvnog pritiska takođe teško mogu pronaći.
Politico navodi da je uzrok nestašice ljekova povećana tražnja, a smanjena ponuda.
”Sezonske infekcije - prije svega grip i respiratorni sincicijalni virus (RSV) - počele su rano i mnogo su jače nego što je uobičajeno. Takođe, registrovan je neobično veliki broj infekcija grla strptokokom A kod djece. Stručnjaci smatraju da je neuobičajeno visok stepen ovog oboljenja povezan sa slabijim imunološkim sistemima koji više nijesu otporni na niz klica koje nas okružuju u svakodnevnom životu, zbog prethodnih perioda karantina. Ova teška zima, nakon nekoliko mirnih godina (izuzev kovid-19), zatekla je farmaceutske proizvođače nespremne”, objavio je briselski portal.
Prema pisanju Politico, inflacija i energetska kriza dodatno opterećuju farmaceutske kompanije, utičući na samu ponudu.
Tako je jedan od holandskih proizvođača aktivnih farmaceutskih sastojaka saopštio prošle godine da je njegova fabrika za četvrtinu smanjila proizvodnju u odnosu na 2021. godinu zbog visokih energetskih troškova.
Sandoz, jedan od najvećih proizvođača na evropskom tržištu generičkih ljekova, za Politico je saopštio da se i oni suočavaju sa izazovima, iako trenutno mogu zadovoljiti potražnju, a da su među krivcima za ovakvu situaciju nedostatak sirovina i ograničenja proizvodnih kapaciteta.
( Ana Komatina )