Rekonstrukcijom Arhitektonskog fakulteta UCG biće omogućeni studentima bolji uslovi za nastavu

Kapaciteti Arhitektonskog fakulteta Univerziteta Crne Gore, nakon 17 godina, biće prošireni sa 800 metara kvadratnih na 5.000, čime će studentima biti obezbijeđeni bolji uslovi za obrazovanje i nastavu, saopšteno je iz PR Centra.

To je saopšteno na polaganju kamena temeljca za rekonstrukciju i dogradnju Arhitektonskog fakulteta, za šta je Vlada Crne Gore opredijelila sredstva od oko 3.5 miliona eura.

Rektor Univerziteta Crne Gore prof. dr Vladimir Božović, kazao je da se "polaganje kamena temeljca za rekonstrukciju Arhitektonskog fakulteta dugo čekalo, sa pažnjom, ljubavlju, a povremeno i strepnjom".

„Prostor oko nas je slika nas samih. Izgradnjom ovog fakulteta, mi gradimo i nas same, uljepšavamo prostor oko nas, tako izgledamo i predstavljamo se svijetu“, rekao je Božović.

Podsjetio je da je i ranije isticao da će Univerzitet Crne Gore postati veliko gradilište, dodajući da „ovaj čin nesumnjivo dokazuje i to.

"Iza vas je zgrada tehničkih fakulteta, izgrađena prije 50 godina. Služila je svojoj svrsi. To je čvorište naučnog, obrazovnog života Univerziteta Crne Gore. Vjerujemo da neko treba da pokrene inicijativu da toj zgradi konačno vratimo nekadašnji sjaj. Skoro smo sigurni da će to biti ova Vlada“, kazao je Božović.

Pred rukovodstvom Univerziteta Crne Gore je, kako je dodao, taj zadatak.

„Iduće godine slavimo 50 godina od osnivanja Univerziteta Crne Gore. Vjerujemo da je to taj trenutak kad treba da pokrenemo još jedan od najkrupnijih projekata koji se tiče infrastrukturnih zahvata na Univerzitetu“, naveo je Božović.

Dekanka Arhitektonskog fakulteta prof. dr Svetlana Perović kazala je da iako je projektantski koncept zgrade Arhitektonskog fakulteta odavno verifikovan, pod rukovodstvom Aleksandra Kekovića, utemeljivača studija arhitekture u Crnoj Gori, nije realizovan do danas.

"Od koncepta do stvarnog prostora nerijetko je dug put, a nekada, čini se, nigdje duži nego u Crnoj Gori, čak i kada je odavno ozvaničen kao prioritetan. Može li biti prioritetnija stvar od realizacije nedovršenog objekta, objekta bez krova i bez ulaza? Fakulteta bez amfiteatra, bitisanje u sklopu poluimprovizovanih prostorija o učenju o prostoru", kazala je Perović.

Kako je navela, paradoksalno zvuči da na fakultetu razvijaju kulturu arhitektonskog obrazovanja, stvaraju intelektualni kapital za planiranje i projektovanje prostora, a da nemaju sopstvenu kuću.

„Ali dešava se. Koliko god smo bili svjesni ograničenja, emocija prema ovoj nedovršenoj kući je bila prisutna i davala nam je snagu i vjeru da radimo najbolje što smo mogli – da proizvedemo na stotine diplomiranih studenata, svjesni da ova kuća niti je niti će biti najljepša i najbolja, ali je naša i bez nje ne možemo da rastemo i razvijamo se“, istakla je dekanka fakulteta.

Ministar prosvjete Miomir Vojinović rekao je da je Crna Gora zemlja kojoj je obrazovanje jedan od prioriteta.

„Želimo društvo zasnovano na znanju, koje će obezbijediti kvalitetan život svojim građanima. U tom kontekstu je Vlada Crne Gore opredijelila značajna sredstva za rekonstrukciju i dogradnju Arhitektonskog fakulteta u vrijednosti od oko 3,5 miliona eura“, naveo je Vojinović.

Prema njegovim riječima, visoko obrazovanje je okosnica svakog društva, navodeći da njegov kvalitet direktno utiče na kvalitet ljudskih resursa u zemlji.

„Visoko obrazovanje, samo po sebi, je vrlo kompleksan sistem. Oblast koja je u poslednjim decenijama kontinuirano izložena promjenama i reformama, jer se srazmjerno razvijaju nauke i tehnike i očekuje da obrazovni sistem ponudi drugačije sadržaje, načine rada i time osposobi studente koji će imati kompetencije za život i rad u tako promjenljivoj sredini“, rekao je Vojinović.

Predsjednik Vlade Crne Gore dr Dritan Abazović istakao je da je siguran da je kamen temeljac za rekonstrukciju Arhitektonskog fakulteta, kamen temeljac za znanje i nauku u Crnoj Gori.

„Znanje i ljudi najveći su kapital koji bilo koja zemlja ima. Siguran sam sam će studenti Arhitektonskog fakulteta u novoj zgradi imati bolje ideje za razvoj Crne Gore“, rekao je Abazović.

Kazao je i da vjeruje da će naša zemlja u narednom periodu pretrpjeti veliki preobražaj kad je odnos prema prostoru u pitanju.

„Apelujem u ime Vlade da bolje čuvate prostor, pravite energetski efikasne objekte, objekte od javnog značaja koji će dati posebnu notu očuvanju Crne Gore i istoriji i ovu zemlju onakvom kakva zaslužuje da bude“, naveo je Abazović.

Istakao je da je Crna Gora unikat u svakom mogućem smislu i da njena arhitektura treba da govori o tome.

„Nadam se da će ovo danas biti samo simboličan početak izgradnje Crne Gore onakvom kakvom je svi vidimo u budućnosti – jedne razvijene, moderne države koja sažima ono što je uticaj Zapada i Istoka, ali isto tako i svoju glavnu komponentu, a to je da želi da se brendira kao ekološka destinacija, kao zelena država, kao eko frendli država i država u kojoj će uživati crnogorski građani i posjetioci“, zaključio je Abazović.

( Mi.Ra. )