CDT: Više od dvije trećine građana smatra da su dezinformacije problem
"Istraživanje pokazuje da što je više obrazovanje građana/ki, to oni više smatraju da dezinformacije predstavljaju, u većoj ili manjoj mjeri, problem u crnogorskom društvu", rekao je Murić
Više od dvije trećine građana Crne Gore, odnosno 69 odsto, smatra da su dezinformacije značajan problem u Crnoj Gori, pokazalo je istraživanje javnog mnjenja koje je za potrebe Centra za demokratsku tranziciju (CDT) uradila agencija Damar.
Iz te nevladine organizacije kazali su da, od toga broja, više od 35,6 odsto građana navodi da dezinformacije predstavljaju veliki problem za Crnu Goru.
Nasuprot njima, kako su kazali iz CDT-a, svega 4,5 odsto građana navodi da dezinformacije uopšte nisu problem u Crnoj Gori.
"Istraživanje pokazuje da što je više obrazovanje građana/ki, to oni više smatraju da dezinformacije predstavljaju, u većoj ili manjoj mjeri, problem u crnogorskom društvu", rekao je glavni urednik portala Raskrinkavanje Darvin Murić.
On je istakao da je svaki četvrti građanin Crne Gore rekao da je u posljednjoj godini povjerovao u dezinformaciju jednom nedjeljno, a svaki deseti jednom dnevno.
"Najveći broj građana/ki, njih 27,8 odsto, kaže da je u posljednjoj godini povjerovalo u dezinformaciju na nedjeljnom nivou, 23,9 odsto na mjesečnom nivou, dok je njih 11,2 odsto povjerovalo u dezinformaciju na dnevnom nivou", naveo je Murić.
Prema njegovim riječima, skoro petina građana (18,5 odsto) nijednom nije povjerovalo u dezinformaciju. Murić je kazao da je nešto manje od polovine ispitanika (48,9 odsto) odgovorilo da su najveći broj dezinformacija uočili na društvenim mrežama.
"Više od trećine navodi domaće medije (37,1 odsto), više od desetine regionalne medije (12,1 odsto). Više od polovine ispitanika (54 odsto) smatra da su svi mediji u Crnoj Gori isti i da podjednako šire dezinformacije", rekao je Murić.
Prema njegovim riječima, sa tom tvrdnjom nije saglasno 36 odsto građana, dok svaki deseti nema stav o ovom pitanju.
Murić je naveo da dvije trećine građana smatra da prosječna osoba u Crnoj Gori ne mari za tačnost informacija, već vjeruje u ono što želi.
"Iako ovako veliki broj građana/ki ocjenjuje dezinformacije kao problem u našoj zemlji, istovremeno preko dvije trećine njih (68,4 odsto) ocjenjuje lošim rad državnih institucija na polju borbe protiv dezinformacija, od čega nešto više od četvrtine (25,5 odsto) taj rad ocjenjuje veoma lošim", kazao je Murić.
On je istakao da svega 16 odsto građana ocjenjuje pozitivno rad državnih institucija, a gotovo isti broj njih (15,6 odsto) nema stav o tome.
Murić je rekao da, po mišljenju najvećeg broja građana (28,9 odsto), ključnu ulogu u sprečavanju i suzbijanju dezinformacija u Crnoj Gori treba da ima Agencija za elektronske medije.
On je kazao da više od petine (22,4 odsto) građana smatra da po ovom pitanju ključnu ulogu treba da ima Vlada Crne Gore, dok gotovo svaki peti građanin smatra da to treba da bude tužilaštvo.
"Gotovo polovina ispitanih (49 odsto) smatra da bi propisivanje finansijskih kazni bila najefikasnija mjera za sprečavanje i suzbijanje dezinformacija u Crnoj Gori, dok njih 45,6 odsto smatra da bi to bilo usvajanje nekog posebnog akta o suzbijanju dezinformacija", naveo je Murić.
On je istakao da građani kao posljednje opcije za suzbijanje dezinformacija „vide“ uvođenje medijske pismenosti u školske programe (17,7 odsto) i edukaciju građana (18 odsto).
"Čak 70,5 odsto građana smatra da Vlada treba da preduzme mjere za ograničavanje objavljivanja lažnih informacija, čak iako bi to podrazumijevalo ograničenje slobode govora, dok njih 29,5 odsto smatra da je prioritet zaštita slobode govora, čak iako to podrazumijeva mogućnost širenja lažnih informacija", rekao je Murić.
On je dodao da građani ne konsultuju nadležne kada sumnjaju da je nešto dezinformacija.
"Kada smatraju da je neka informacija u medijima ili na Internetu lažna, najveći broj ispitanih (27,5 odsto) se najčešće konsultuje sa prijateljima ili porodicom. Tek jedan odsto građana/ki konsultuje nadležne državne institucije", kazao je Murić.
On je rekao da više od tri četvrtine građana (77,3 odsto) navodi da kada čita neku informaciju, obraća pažnju na naziv medija, dok njih 61,5 odsto obrati pažnju na to da li je naslov pristrasan.
"Na ime autora teksta, odnosno ime novinara pažnju ne obraća više od polovine građana/ki (53,9 odsto). Takođe, 63,5 odsto ne obraća pažnju da li na sajtu postoje informacije o uredništvu medija", istakao je Murić.
Prema njegovim rijelima, čak 72 odsto građana smatra da može da prepozna lažnu vijest, dok manje od petine (18,8 odsto) smatra da to ne može da učini.
"Pritom, svaki drugi ispitanik smatra, za sebe, da može bolje da prepozna lažnu vijest od prosječne osobe u Crnoj Gori", naveo je Murić.
On je rekao da manje od polovine građana (46 odsto) smatra da prosječna osoba u Crnoj Gori može da prepozna lažnu vijest.
Iz CDT-a su kazali da je ustraživanje sprovedeno od 6. do 16. februara, na uzorku od hiljadu građana.
( MINA )