Transplantacioni program mrtav već tri godine

Iako je još prije dvije godine najavljeno obnavljanje sporazuma Crne Gore i Hrvatske, zahvaljujući kojem bi i naši građani imali ista prava prilikom doniranja organa kao i stanovnici Evropske unije, o saradnji između dvije zemlje u oblasti transplantacija još nema dogovora.

Nadležni su još 2021. godine najavili da će kolegama u Hrvatskoj poslati predlog sporazuma, ali do danas nije poznato da li je taj dokument poslat i zbog čega još nije potpisan.

U međuvremenu, zaštitnik ljudskih prava i sloboda upozorio je, odlučujući o žalbama pacijenata, da bi država osim ugrožavanja života pacijenata mogla da odgovara i pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu zbog toga što Ministarstvo zdravlja ne preduzima dovoljno mjera kako bi im što prije omogućilo transplantaciju organa.

Iz Ministarstva zdravlja “Vijestima” nijesu odgovorili kada će Crna Gora obnoviti saradnju sa međunarodnom organizacijom Eurotransplant, ali ni koliko odraslih i djece je na listi čekanja za presađivanje organa.

Taj resor je posljednji put liste čekanja za transplantacije objavio prije skoro godinu. Na transplantaciju organa je u martu 2022. godine čekalo 58 osoba, od kojih petoro djece, što je za 14 više u odnosu na jun 2021.

Prema tim podacima, transplantaciju bubrega čekalo je 36 odraslih i dvoje maloljetnih, dok je na presađivanje srca čekala jedna odrasla osoba. Transplantaciju pluća čekalo je devet osoba, a jetre šest odraslih i troje djece.

Nadležni ćute o ugovoru sa Hrvatskom

Prema obećanjima uprave Kliničkog centra Crne Gore (KCCG) od sredine 2021. godine, transplantacioni program u Crnoj Gori trebalo je da počne za nekoliko mjeseci.

”Vrijeme čekanja na presađivanje bubrega i jetre mnogo je duže od aktuelno postavljenog pitanja i korijen ima u vremenu koje je iza nas. Problem transplantacije svih organa (žive srodne transplantacije bubrega), koji je jedini izvođen u Crnoj Gori, prekinut je pandemijom virusa korona koja je na nivou svijeta, Evropske unije i regiona Balkana napravila primarne i sekundarne planove medicinskog zbrinjavanja. Međutim, podsjećamo da je ovaj problem stariji”, kazali su iz KCCG medijima prije godinu i po.

Tadašnja ministarka zdravlja Jelena Borovinić Bojović je takođe u junu 2021. saopštila da aktivno rade na tome da što prije obnove ugovor sa Eurotransplantom, čija je članica i Hrvatska, što će omogućiti građanima da budu na njihovim listama čekanja za transplantaciju organa.

Iz KCCG su u oktobru 2021. godine saopštili da su predložili model saradnje u oblasti transplantacija sa Kliničko-bolničkim centrom Zagreb.

Kako je saopšteno iz Ministarstva zdravlja, nakon posjete delegacije tog resora i KCCG Hrvatskoj, u cilju pravnog usklađivanja i obnove saradnje, tamošnji ministar zdravlja Vili Beroš pozdravio je inicijativu i predložio da se aktuelni Memorandum o saradnji dva ministarstva, u svrhu daljeg razvoja donorskog i transplatacionog programa formalizuje potpisivanjem ugovora o institucionalnoj i tehničkoj saradnji između KBC Zagreb i KCCG.

Iz KCCG “Vijestima” nijesu odgovorili da li je i kada ta ustanova uputila predlog ugovora o institucionalnoj i tehničkoj saradnji, u svrhu daljeg razvoja donorskog i transplatacionog programa i, ukoliko jeste, kakav odgovor su dobili i kada se može očekivati potpisivanje ugovora.

Ni iz hrvatskog Ministarstva zdravstva nijesu odgovorili da li su im se crnogorske institucije obratile zvaničnim putem kako bi obnovili sporazum, zahvaljujući kojem su u prethodnoj deceniji crnogorski građani bili prijavljeni na listu čekanja Eurotransplanta, čiji je Hrvatska član, i imali ista prava i pri dodjeli organa kao hrvatski državljani, kao i zbog čega sporazum nije još potpisan i kada bi se to moglo dogoditi. Ugovor o saradnji u oblasti transplantacije organa sa Hrvatskom potpisan je 2013. godine, a produžen je u novembru 2017. godine, na dvije godine.

Sporazum je predviđao i da se poštuju principi reciprociteta, pa je broj doniranih organa preminulih davaoca državljana Crne Gore na godišnjem nivou morao da bude u skladu sa brojem organa presađenih državljanima Crne Gore.

Transplantacija nema više od tri godine

Ugovor o saradnji sa Hrvatskom istekao je u decembru 2019. godine, a prema dostupnim podacima, posljednja transplantacija u KCCG obavljena je 7. decembra te godine.

Iz Ministarstva zdravlja su 2019. godine saopštili da su o raskidu ugovora saznali od pacijenta koji se interesovao za presađivanje organa. Njemu je, kako su kazali, data potvrda da ugovor zaključen 2017. više ne važi.

Iz hrvatskog Ministarstva zdravstva, međutim, tvrdili su da nijesu bili u obavezi da informišu crnogorske kolege o prestanku važenja ugovora o Eurotransplantu, jer je sporazum o saradnji na polju transplantacije organa istekao, a Ministarstvo zdravlja Crne Gore nije se tada interesovalo za eventualni produžetak.

Iz institucije Ombudsmana nedavno su saopštili da je članstvom u Eurotransplantu pacijentima data mogućnost da im organi za presađivanje postanu dostupniji, a vrijeme čekanja na transplantaciju manje.

Međutim, ukazali su da, kako se saradnja u ovoj oblasti sprovodi na načelima solidarnosti i reciprociteta, odnosno balansa datih i primljenih organa između država potpisnica, ista je onemogućena ukoliko nema dovoljan broj dostupnih organa za davanje, što je u našoj državi slučaj.

Posljednja kadaverična transplantacija organa (sa mrtvog donora) u Crnoj Gori izvršena je 2018. godine, kada je u toj ustanovi sa preminulog pacijenta urađena eksplantacija srca, pluća, jetre i dva bubrega. Dva bubrega dobili su pacijenti koji su godinama bili na hemodijalizi, dok su ostali organi upućeni u inostranstvo, kako bi Crna Gora mogla da nastavi članstvo u Eurotransplantu preko Hrvatske.

Prema Zakonu o transplantaciji organa iz 2019. godine, u Crnoj Gori više nije potrebna saglasnost porodice za doniranje organa nakon moždane smrti osoba, koje su tokom života dale saglasnost i potpisale donorsku karticu.

( Ana Komatina )