Planiraju ponovo bagere na Plavim horizontima
Katarci traže da kopaju podmorje plaže koja je zaštićeno prirodno dobro. Prošli put su to uradili bez pribavljanja neophodnih saglasnosti kada je pronađen vrlo vrijedan novi arheološki lokalitet
Preduzeće Qatari Diar Hotel and Proparty Investment Montenegro (QDHPIM) iz Tivta namjerava da i ove godine preduzme obimne radove iskopavanja pijeska iz podmorja plaže Pržna (Plavi horizont) u istoimenoj uvali u Krtolima i razastiranje pijeska na obalnom rubu te plaže, radi uređenja kupališta.
Ta kompanija je pripremila i dokumentaciju za odlučivanje o potrebi izrade Elaborata o procjeni uticaja realizacije projekta na životnu sredinu i uputila je Agenciji za zaštitu prirode i Sekretarijatu za uređenje prostora Opštine Tivat. Lokalna uprava Tivta je dokumentaciju stavila prošlog mjeseca na uvid javnosti i priliku da se dostave primjedbe i sugestije zainteresovanih, ali koja je trajala samo pet dana.
U dokumentaciji koju je pripremio QDHPIM piše da je njihova namjera da počev od sredine marta, na plaži Pržna realizuju radove na “redovnom održavanju i čišćenju” pješčano-šljunkovite plaže dužine 350 metara i ukupne površine 7.700 kvadrata.
”Kako u toku zimskog perioda more spira pijesak, predmetnim projektom planirano uređenje plaže, što podrazumijeva prihranu i nivelisanje plaže autohtonim pijeskom tj. isključivo prirodnim morskim pješčanim materijalom odgovarajuće granulacije koji potiče iz neposredne blizine obale, redovno održavanje plaže podrazumijeva sljedeće radove i aktivnosti u cilju pripreme i nivelisanja plaže, odnosno uređenog porodičnog kupališta za predstojeću sezonu: čišćenje plaže od organskog i neorganskog materijala; mašinski utovar pijeska na kamion; mašinsko uzgrtanje pijeska i utovar na kamion, odvajanje čistog pijeska i otpada - kamenja; prosijavanje pijeska; razastiranje pijeska na cijeloj površini plaže i ravnanje plaže odnosno pijeska na istoj, te postavljanje plažnog mobilijara”, navodi se u dokumentaciji QDHPIM-a.
Naglašavaju da projekat “podrazumijeva preduzimanje radnji i radova koji se u smislu Zakona o procjeni uticaja na životnu sredinu mogu smatrati sanacijom plaže, tj. ostalim aktivnostima u prirodi i prirodnom okruženju, te ne podrazumijevaju bilo kakvo građenje, rekonstrukciju, instaliranje, uklanjanje i demontažu objekata, postrojenja ili sistema”.
”Planirani radovi u suštini radovi na suzbijanju erozije i radovi na priobalju, ali kojima se ne mijenja izgled obale kroz izgradnju. Naprotiv, ovi radovi upravo služe za očuvanje izgleda obale, a ne mijenjanje istog”, tvrde iz QDHPIM-a.
Ta firma je u vlasništvu katarskog državnog investicionog fonda Qatari Diar koji je prije skoro petnaest godina kupio veliki zemljišni kompleks u zaleđu plaže Pržna i proklamovao da će graditi elitni rezidencijalno-turistički kompleks vrijedan preko 250 miliona eura. Katarci, međutim, osim rušenja starog hotela “Plavi horizont” i “uređenja i održavanja plaže” koje preduzimaju jednom godišnje pred sezonu da bi kupalište onda iznajmili trećem licu, do sada nisu uradili ništa u jednoj od najljepših uvala Crnogorskog primorja.
Prošlogodišnja njihova predsezonska akcija “uređenja i održavanja plaže” pretvorila se u skandal jer su radovima koje je izvodila budvanska firma “Gugi Commerc” Katarci postupili bez pribavljanja neophodnih saglasnosti Morskog dobra i ostalih nadležnih institucija. Dok je bager “Gugi Commerca”, zagazivši u more nekoliko desetina metara daleko od obale, u plićaku kopao sitni pijesak i tovario ga na damper koji ga je odvozio na obalu gdje su taj pijesak potom razastirali bageri preko plaže, sasvim slučajno je u aprilu prošle godine pronađen vrlo vrijedan novi arheološki lokalitet, ostaci većeg drvenog plovila, ali i drugi materijal koji datira iz vremena od antike do srednjeg vijeka. Ronilac iz Hratske našao još i veći broj sitnijih artefakata - antičkog novca, ostataka hladnog oružja, ali i jedan manji srednjevjekovni brodski signalni top.
O svemu su odmah obaviješteni nadležni organi i institucije kulture u Tivtu, Kotoru i na Cetinju, ali uprkos ovom moguće za crnogorske prilike epohalnom novom arheološkom otkriću na Pržnu, Centar za arheologiju i konzervaciju i Uprave za zaštitu kulturnih dobara do sada nisu učinili gotovo ništa konkretno da se novopronađeni hidroarheološki lokalitet adekvatno prouči i zaštiti.
U dokumentaciji koju je pripremio QDHPIM piše da će radovi na uređenju plaže trajati od 10. marta do sredine maja i da je planirano da se iz mora izvadi i preko lokalne linije razastre čak oko 3.000 kubika sitnog pijeska. U dokumentaciji se tvrdi da realizacija ovog projekta neće imati nikakve negativne uticaje na prirodnu sredinu, već da će naprotiv, uređenje plaže imati pozitivan vizuelni uticaj i doprinijeti smanjenju erozivnog djelovanja morskih talasa na obalu. Što se tiče uticaja realizacije ovog projekta na “prirodna i kulturna dobra i njihovu okolinu” u dokumentaciji se podsjeća da je “lokacija predmetnog projekta plaža Pržno, koja je zaštićena kao spomenik prirode1968. godine”.
”Planirani radovi u suštini radovi na suzbijanju erozije i radovi na priobalju, ali kojima se ne mijenja izgled obale kroz izgradnju. Naprotiv, ovi radovi upravo služe za očuvanje izgleda obale, a ne mijenjanje istog. Stoga, neće biti negativnih uticaja na prirodna i kulturna dobra i njihovu okolinu”, piše u dokumentu.
Direktorica i jedina zaposlena u QDHPIM Jadranska Francesković nije prekjuče odgovarala na telefonske pozive novinara, tako da smo ostali uskraćeni za informaciju ko je izradio ovu dokumentaciju, šta znači pojam “uzgrtanje” kojeg nema u rječniku jezika koji su u službenoj upotrebi u Crnoj Gori, te kako kopanje bagerom u plićaku u kojem pod pijeskom počivaju ostaci antičkog broda i drugi arheološki materijal, navodno neće negativno uticati na taj lokalitet.
( Siniša Luković )