Unija za Mediteran: Rast nivoa mora ugrožava poljoprivredu uz obalu
"Za 15 godina će južna Evropa imati klimu sličnu onoj kakvu ima sjever Afrike u posljednjih 4.000 godina. Ko ima znanje o tome kako se baviti poljoprivredom u takvim uslovima? Ko zna kako uzgajati poljoprivredne kulture", upitao je zamjenik generalnog sekretara Unije
Unija za Mediteran (UfM), zajednica koja predstavlja okvir za jačanje saradnje zemalja Evropske unije i zemalja koje izlaze na Sredozemno more, a čija je članica i Crna Gora, upozorila je da se nivo mora sve više podiže, nanoseći so na poljoprivredna zemljišta, što bi moglo smanjiti proizvodnju hrane i bezbjednosno ugroziti zemlje.
Unija okuplja 27 država EU i još 16 s obala Sredozemnog mora. Sredozemlje je, nakon Arktika na sjeveru, drugo područje na svijetu koje se najbrže zagrijava, velikim dijelom zahvaljujući ispuštanju štetnih gasova.
Gramenos Mastrojeni, zamjenik generalnog sekretara Unije, rekao je u razgovoru za Hinu da se "nivo mora brzo uzdiže". "Nije problem što dolazi više vode na kopno, na primjer u Veneciji, nego što je to slana voda. A ona znači smrt za poljoprivredu", napomenuo je u primorskom gradu Barseloni, gdje se nalazi sjedište Unije za Mediteran.
Mastrojeni, Italijan zadužen za energetiku i klimatske akcije u toj instituciji, kaže da se "40 odsto poljoprivrede u mediteranskoj regiji odvija uz obalu". "Imamo problem u području delte rijeke Pad (na sjeveru Italije), no ozbiljnu prijetnju predstavlja potencijalna salinizacija delte Nila u Egiptu, što bi moglo ugroziti bezbjednost te velike zemlje", izjavio je Mastrojeni.
Migracije iz Egipta
Posljedično bi iz Egipta, zemlje na sjeveru Afrike sa 102 miliona stanovnika, mogle krenuti migracije gladnih i osiromašenih ljudi prema evropskoj strani Mediterana. "Moji preci Rimljani su znali reći: 'Želiš li da dominiraš nekime, treba da ga pobijediš u borbi. Ali ako nikad više ne želiš čuti za njega moraš razasuti so po njegovim poljima'", rekao je Mastrojeni.
On je u novembru bio u Egiptu na konferenciji Ujedinjenih nacija o klimatskim promjenama, gdje je Mediteran prvi put imao svoj paviljon kako bi upozorio na probleme. "Dosad su mediteranske zemlje bile podijeljene u pregovorima o klimatskim promjenama. Svaka je nastojala pomoći svojoj grupi zemalja u ostvarenju ciljeva, no ovaj put smo se okupili da riješimo zajedničke probleme", napomenuo je Mastrojeni.
"Htjeli smo upozoriti da je Mediteran u opasnosti", dodao je. Mediteran je, kaže, "mjesto bogatih i siromašnih ljudi". "Ako se tim mjestom ne upravlja dobro, može postati poprište sukoba", upozorio je. "Moramo stoga udružiti snage kako bismo eliminisali uzroke. Treba zaštititi i revitalizovati prirodu", dodao je.
Naglasio je, međutim, da se mediteranske zemlje moraju i prilagoditi novonastalim okolnostima. "Za 15 godina će južna Evropa imati klimu sličnu onoj kakvu ima sjever Afrike u posljednjih 4.000 godina. Ko ima znanje o tome kako se baviti poljoprivredom u takvim uslovima? Ko zna kako uzgajati poljoprivredne kulture? Ko, dakle, ima tehnologiju i znanje", upitao je, ističući da je zato neophodna saradnja sjevera i juga Mediterana.
Velik potencijal Balkana za proizvodnju energije putem vjetra
Mastrojeni je istakao da je "potencijal Balkana u proizvodnji energije putem vjetra velik". "Potrebno ga je razviti što je više moguće", napominje on, koji je posjetio balkanske zemlje. "Tamo su svjesni potencijala koji imaju pa su od nas zatražili pomoć. Takođe znaju da to nije samo potencijal lokalnog karaktera", kaže on.
Unija za Mediteran, kada vidi zanimljiv projekat, nastoji da okupi finansijere, industrijalce, političare i socijalne partnere kako bi zaživio, piše Hina. Tako je nastalo veće područje vjetroelektrana u bliskoistočnoj zemlji Jordanu. "Mi možemo sjesti sve strane za isti sto. A to onda dobro funkcioniše", zaključio je Mastrojeni.
( B.H. )