Digli pješčanu oluju kakva odgovara Eurosongu

Vijest da će ove godine Hrvatsku na Eurosongu predstavljati sastav “Let 3” mnoge je obradovala, neke šokirala toliko da su tražili njihovu diskvalifikaciju, no pjesma “Mama ŠČ” iz dana u dan stiče sve više publike, prva je na Youtube trendingu, najslušanija je bila numera tokom februara, a takođe im za plasman u finalu rastu šanse na kladionici.

U Liverpulu 9. maja u prvoj polufinalnoj večeri pjesmu će pjevati na hrvatskom jeziku, a prošle sedmice objavili su i remiks verziju najnovijeg hita.

Petočlani rock sastav iz Rijeke osnovan je 1987. godine. Njihovi nastupi uvijek donose šokantne performanse, a pjesme imaju provokativne tekstove. Njihova evrovizijska pjesma donijela je tematiku rata i totalitarizma obrađenu na način svojstven samo bendu “Let 3”. Brojna su tumačenja ove njihove antiratne pjesme, no to zabavlja članove benda kaže u intervjuu za Vijesti basista i jedan od osnivača sastava “Let 3” Damir Martinović Mrle.

Nakon Vaše pobjede na Dori digla se velika prašina. Mnogima se numera “Mama ŠČ” dopala, ima i onih koji smatraju da vas treba diskvalifikovati. No, uvijek upravo pjesme oko kojih se diže najviše prašine najbolje i prođu na Eurosongu. Dosta puta su Vas zvali na Doru, zašto ste odlučili da se za nacionalno takmičenje prijavite baš ove godine?

Potrefilo se puno toga, rađala se pjesma inspirisana tekstom Predraga Lucića, te radom na pozorišnoj predstavi “Lizistrata” s režiserom Paolom Mađelijem, pjesma koja je podsjećala i na ratni trenutak u kojem živimo. S druge strane, činilo se da bi takva pjesma mogla dignuti prašinu, pa smo rekli, ajde neka onda bude pješčana oluja kakva odgovara takmičenju kao što je Eurosong.

Nakon Vaše pobjede na Dori pojavila su se i brojna tumačenja vaše pjesme. Pogađaju li šta ste istom htjeli da poručite i zabavljate li se dok slučate sve te komentare?

Pa zabavno je, to svakako. A i zanimljivo - u praksi, na svoje oči vidiš da ljudima treba neki jaki stimulans, da bi u taj stimulans reflektovali svoje želje, strahove, predrasude, frustracije. Da se u tim reakcijama jasno vide i ideologije s kojima su ljudi zaluđeni. Srećom, iskazuje se takođe, da ljudi vole i velike zabavu u kojima učestvuje, pa možemo reći i milioni ljudi odjednom. Mi decenijama njegujemo svoj humor, do sada su u nekoliko navrata na njega odreagovale i veće mase ljudi, ali ovo sada je neuporedivo. Nije loše da čovjek, muzičar, umjetnik, pa ma kako cijeli život želio biti svoj, dakle, na baš posve utopljen u masu i njena očekivanja, jednom osjeti da je inicirao orgije u kojima se je*e i staro i mlado, i pravoslavni i katolici i pripadnici islamske vjeroispovjesti i židovske vjere, i bijeli i zeleni, ružni i lijepi, šepavi i grbavi, i oni iz Čačka.

Prošle godine Srbiju je predstavljala umjetnica Konstrakta koja je sa pjesmom imala višeslojne poruke koje su mjesecima tumačene na razne načine i na kraju je imala visoku poziciju u generalnom plasmanu Eurosonga. Koliko je balkanske zemlje ohrabrilo to da se ove godine i Hrvatska otvori i pošalje pjesmu sa porukom, a ne kasičnu pop pjesmu rađenu za Eurosong?

Teško nam je reći, što bi bilo da to postane praksa. Ne bi bilo slabo i kad bi ove naše zemlje sirotice ipak znale producirati klasične, dobro složene, producirane, otpjevane i otplesane hitove, pa se s njima isticati i na Eurosongu. A ako to ne ide onda da klepaju ono što znaju sklepati. Jer objektivno, narod voli izuzetke, mi smo, nekim slučajem ispali izuzetak, ali i dovoljno simpatični da nas ipak u većini podnose, međutim, pitanje je što bi bilo da se svake godine na Eusorosong šalju alternativci. Možda bi ih već nakon nekoliko godina palili na lomačama i htjeli da se vrati ono što svi vole najviše neki turbo folk, ili turbo rock, grupa Galija i slično.

Iako nijesu sve pjesme za Evroviziju objavljene, nakon što ste pobijedili na Dori, Hrvatska se bolje kotira na kladionicama. S obzirom na to da na svojim nastupima uvijek šokirate, koliko će se koncepcija nastupa razlikovati na Eurosongu u odnosu na onaj sa Dore?

Na tom se sada radi, postoje neke upute kojih se moraju držati svi kako bi prelaz ne veliku Eurosong binu i veliku tehniku bio što bolji, tako da se zadrži i pojača izražajnost pjesama. U tom smislu slijedimo upute te vrste, jer su korisne. Međutim, nama taj dio posla koji predstoji i nije jedini izazov, jednako nam je važno vidjeti možemo li širom Evrope prenijeti glavne osobine našega rada. One se djelimično vide i u muzici “Mama ŠČ”, ali “Let 3” je još puno toga. Za tu namjeru nije nam bitno samo takmičenje, nego komunikacijski kanali koji su se otvorili. Pa da kažemo, dosta smo se guzili s ovom sirotinjom na Balkanu, ajde sada malo da vidimo kako golotinju, ped*rluk, bizarluke, sprdnju itd. podnose na primjer Španci ili Poljaci ili Francuzi.

”Let 3” je bend koji od prve pjesme i albuma nikog ne ostavlja ravnodušnim. Navikli ste da šokirate javnost počev od kostima, do koreografija, tekstova pjesama... Zašto smo i u 21. vijeku društvo koje svaki nastup koji nije “standardan” i svaki bend/izvođač koji je spreman da pjeva i o drugim stvarima a ne samo o ljubavi, šokira?

To i slična pitanja oduvijek su bila neposredno ili indirektno prisutna u našem radu, s time što smo mi često komentarisali ono što o ljudima vidimo, njihove osjećaje, uvjerenja i zablude. Nismo davali puno odgovora, pogotovo ne društveno-političkih, osim da podržavamo one koje zanima drukčije, zanimljivo, da smo na strani alternativaca, manjinaca, i naravno, da cijenimo djelo Petra Petrovića Njegoša (hvala 1813. godini, kada je rođen). Konkretnije odgovore na pitanje zašto su ljudi i danas onakvi kakvi su od pamtivijeka, podali su mnogi filozofi, sociolozi, istoričari. I antroplozi, evo čujemo da su ponukani pjesmom “Mama ŠČ!” u prirodi potražili i našli čak i krokodilske psihopate.

( Marija Vasić )