Poslednji zimski pun Mjesec poklapa se s još jednim fenomenom

Indijanska plemena su ga u 18. vijeku nazvala "Mjesec crva“, po ugledu na različita bića koja izlaze iz svojih zimskih skrovišta kako bi dočekali proleće, a martovski pun mjesec će dosegnuti vrhunac osvjetljenja u utorak, prema "Almanahu starog farmera“

7082 pregleda0 komentar(a)
Fotografisano iznad Mančestera u Engleskoj, 7. marta 2023. godine, Foto: Reuters

Poslednji zimski puni Mjesec ove godine osvijetliće nebo ove nedjelje, a poklapa se s još jednom posebnom prilikom za one koji uživaju u posmatranju prirodnih fenomena na nebu, prenosi N1.

Indijanska plemena su ga u 18. vijeku nazvala "Mjesec crva“, po ugledu na različita bića koja izlaze iz svojih zimskih skrovišta kako bi dočekali proleće, a martovski pun mjesec će dosegnuti vrhunac osvjetljenja u utorak, prema "Almanahu starog farmera“. Oni koji budu uporni i čekaju pravi trenutak, mogli bi da uhvate ovaj zadivljujući planetarni fenomen.

"Ono što je sada malo zanimljivije, a takođe vidljivo večeras i ove nedjelje, je blisko i istaknuto pozicioniranje Venere i Jupitera na zapadnom nebu odmah nakon zalaska Sunca“, rekao je Majk Henki, operativni menadžer za Američko meteorsko društvo.

Inače "Mjesec crva“ nije posljednja prilika da uhvatite poseban nebeski događaj. Tu su još drugi puni Mjeseci, pomračenja i kiše meteora na koje morate pripaziti ove godine.

Puni mjeseci i supermjeseci

Većina godina ima 12 punih mjeseca, ali 2023. će ih imati 13, s dva supermjeseca kojima ćemo svjedočiti u avgustu. Supermjeseci su svjetliji i bliži Zemlji nego inače i zato se čini da su veći na nebu.

U 2023. godini dogodiće se i dva pomračenja Sunca i dve pomarčenja Mjeseca.

Potpuno pomračenje Sunca, kada se Mjesec kreće između Sunca i Zemlje, blokirajući Sunce, vidjeće stanovnici Australije, jugoistočne Azije i na Antarktiku 20. aprila.

Prstenasto pomračenje Sunca dogodiće se 14. oktobra i biće vidljivo širom Sjeverne, Srednje i Južne Amerike. Dešava se kada Mjesec prolazi između Sunca i Zemlje, i blizu je svoje najudaljenije tačke od Zemlje – zbog čega Mjesec izgleda manji od Sunca i stvara se sjajni prsten oko Mjeseca.

Lunarna pomračenja u obliku polusjenke, kada se Mjesec kreće kroz polusjenku, dogodiće se 5. maja za one u Africi, Aziji i Australiji.

A, 28. oktobra djelimično pomračenje Mjeseca moći će vidjeti stanovnici Evrope, Azije, Australije, Afrike, djelova Severne Amerike i većeg dijela Južne Amerike. Tada se Sunce, Zemlja i Mjesec ne poklapaju potpuno, pa samo dio Mjeseca prelazi u sjenku.

Ove godine treba uhvatiti još i 11 kiša meteora, a najvidljivije su od kasne večeri do zore u područjima koja nisu pogođena svjetlosnim zagađenjem.