Ombudsman: Žene da budu uvažene i aktivne učesnice u svim društvenim procesima
"Rizik višestruke diskriminacije u najvećem broju slučajeva dolazi do izražaja prilikom ostvarivanja ekonomske nezavisnosti, pronalaska posla i nastavka obrazovanja", navodi se u saopštenju
Institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda (Ombudsman) Crne Gore je čestitala Osmi mart i uz želju da sve žene budu uvažene i aktivne učesnice u društvenim procesima.
"Na ovaj dan želimo podsjetiti da samo osnažena žena, svjesna svojih kapaciteta i mogućnosti može poboljšati svoj i ukupan položaj društva kom pripada", navodi se u saopštenju Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.
Kako kažu iz te institucije, da bi to bilo moguće važno je da budu stvorene pretpostavke za jednak tretman i ostvarivanje prava.
"U Crnoj Gori je i dalje primjetan je trend povreda prava na jednakost po osnovu pola, pa veliki broj edukacija i promotivnih kampanja daje još uvijek nedovoljne rezultate, posebno kada je u pitanju jačanje svijesti o prijavljivanju diskriminacije po osnovu rodne ravnopravnosti", dodaje se u saopštenju.
Dodaju da se nepovoljan položaj žena odražava tokom trudnoće, porodiljskog odsustva i odsustva sa rada, radi njege djeteta, kada su žene često kako kažu, "izložene različitim oblicima diskriminacije".
"To se ogleda u nemogućnosti da napreduju u karijeri, premještanju na niža radna mjesta nakon povratka sa odsustva, pa sve do jednostranog prekida radnog odnosa uslovljenog ličnim svojstvima zaposlene - pol i porodični status", ističe se u saopštenju.
Fenomen na koji Zaštitnik kako kaže, kontinuirano ukazuje je višestruka i intersekcijska diskriminacija žena, a koja podrazumijeva spajanje, odnosno preklapanje, više osnova.
Ističe da se to odnosi na žene i djevojke s invaliditetom, koje su shodno Konvenciji o pravima osoba s invaliditetom posebno osjetljiva kategorija, izložena riziku višestruke diskriminacije.
"Rizik višestruke diskriminacije u najvećem broju slučajeva dolazi do izražaja prilikom ostvarivanja ekonomske nezavisnosti, pronalaska posla i nastavka obrazovanja", naglašeno je u saopštenju.
Dodaje i da uz nedovoljnu dostupnost usluga za žene s invaliditetom u ruralnim područjima, one se suočavaju sa većim brojem predrasuda nego u gradskim sredinama.
"Romkinje i žene iz manjinskih etničkih zajednica u lošijem su položaju, kako u odnosu na žene iz većinske populacije, tako i u odnosu na muškarce iz svojih etničkih zajednica, posebno u oblastima zapošljavanja, zdravstvene zaštite, obrazovanja i socijalnih usluga, između ostalog i zbog nejednakih odnosa moći", tvrde iz institucije Zaštitnika.
Dodaju da su pripadnice LGBTIQ populacije i žene zavisnice suočene sa brojnim problemima u svakodnevnom životu, te da "je potrebno raditi na daljoj senzibilizaciji i osvješćavanju društva u smanjenju stigmi, predrasuda i diskriminacije".
Ističe da je neophodno ukazati na zabrinjavajuće prisustvo porodičnog nasilja, naročito nad ženama i višestrukih posljedica koje ono ostavlja, kako na žene tako i djecu.
Dodaju da, "za suzbijanje ove pojave mora se insistirati na efikasnoj primjeni propisa, snažnijoj koordinaciji organa i službi, kao i kaznenoj politici koja pored zaštitnih mjera, podrazumijeva proporcionalne i odvraćajuće sankcije za počinioce".
Zaštitnik naglašava da se suočavaju i sa seksizmom, mizoginijom i govorom mržnje usmjerenom prema ženama u političkom i javnom životu, koji je kako kaže, "nažalost učestao u našem javnom prostoru".
"Neke od preporuka za poboljšanje položaja žena u društvu, odnose se na sprovođenje promotivnih kampanja i drugih aktivnosti koje će ohrabriti žrtve da prijave rodnu diskriminaciju i seksualno uznemiravanje", kazao je Zaštitnik.
Ističe da je neophodno stvoriti uslove za veće učešće žena u upravljačkim strukturama u društvu, kao i podsticanje većeg uključivanja žena u politički život, na svim hijerarhijskim nivoima.
"Potrebno je uspostavljanje dugoročnog strateškog pristupa sa ciljem privlačenja većeg broja kandidatkinja u sektor bezbijednosti", tvrdi Zaštitnik.
"Očekujemo i da svi državni organi i javne ustanove ažurno prikupljaju statističke podatke o ženama sa invaliditetom i ženama iz manjinskih zajednica, uključujući žene iz ruralnih područja i žene žrtve nasilja. Potrebno je osigurati veću prisutnost žena sa invaliditetom, Romkinja, lezbejki i žena iz drugih manjinskih zajednica u javnom i medijskom prostoru", zaključuje se u saopštenju.
( Mi.K. )