Pikasov muzej u Parizu u novom ruhu

Britanski stilista i dekorater Pol Smit promijenio je unutrašnjost pariskog muzeja posvećenog Pablu Pikasu povodom 50 godina od smrti velikog španskog umjetnika. Zidovi muzeja sada imaju šare i pruge u bojama omiljenim Pikasu, na podu su tepisi tamno plave "boje noći" dok su neki plafoni tamno zeleni. Smit je rekao da je Pikaso bio pun energije, ideja i modernosti i to nije prestajao da traži u svojim novim umjetničkim putevima.

"Dobio sam kart blanš da radim šta sam želio, što je istovremeno fantastično i zastrašujuće", rekao je Smit usred muzeja, stilista duge sijede kose, vitke siluete i u mornarskoj majici kao i Pikaso. Stilista je rekao da je odlučio da sve bude "dekorativnije" jer je početna ideja bila da navede posjetioce da posmatraju Pikasova djela u novom svjetlu, posebno mlade generacije. Umjesto nekada bijelih zidova, u jednoj prostoriji su zidovi žuti sa plavim prugama iz kojih kao da izranjaju nestrukturirani i živopisni portreti španskog majstora, uključujući jednu od njegovih muza Dore Mar.

Zidovi su dobili živopisne boje, sa bujicama roze, plave, zelene, krvavo crvene boje, a u nekim prostorijima su boje u geometrijskim igrama, ili sa sofisticiranim tapetama u pastelnim nijansama. Sve boje na zidovima su boje iz Pikasovih djela. Takav dekor sada krasi tri sprata muzeja, zdanja u neobičnom stilu klasicizma koji se nalazi u otmenoj pariskoj četvrti Mare. Direktor muzeja Sesil Debre izjavila je da ne želi da muzej bude neka vrsta mauzoleja velikom umjetniku, već da budu "vrata za nove debate i razmišljanja o Pikasovom opusu, koji je zadržao vitalnost". U muzeja su djela iz raznih Pikasovih perioda umjetničkog stvaranje od slike "Gospođice iz Avinjona", kolaža, borbe bikova, plavog perioda, cirkuskih predstava, kubizma do keramike.

Pikaso rođen u Malagi, veći dio svog života proveo je u Francuskoj, gdje je preminuo 8. aprila 1973. godine. Pedeseta godišnjica njegove smrti biće obilježena tokom cijele godine sa više od 40 izložbi širom svijeta i brojnim konferencijama i međunarodnim simpozijumom u Organizaciji UN za obrazovanje, kulturu i nauku (UNESKO) sa sjedištem u Parizu. Pablo Pikaso (1881-1973) bio je svestrani umjetnik - slikar, vajar, crtač i grafičar, jedan od najvećih u 20. vijeku, koji je proveo polovinu svog života u Francuskoj. On je uz Žorža Braka, jedan od osnivača kubizma. Smatra se jednim od najvećih i najplodnijih slikara svih vremena. Pikasove najpoznatije slike su pored monumentalne "Gernike" (1937) i djela "Gospođice iz Avinjona" (1907), platna koji se smatraju prvim kubističkim djelom, kao i "Dijete sa golubicom u rukama" (1901), "Porodica akrobata" (1905), "Akt" (1910), "Žena sa gitarom (1911-1912), "Violina" (1914) i "Ogledalo" (1932).

( Kultura Vijesti )