Izmjene Krivičnog zakonika: I poruke iz inboksa vode u zatvor

Nacrt zakona predlaže nova krivična djela - seksualno uznemiravanje i zloupotreba tuđeg snimka, fotografije, portreta, audio-zapisa ili spisa sa seksualno eksplicitnim sadržajem

26057 pregleda9 komentar(a)
Do dvije godine za uznemiravanje na radniom mjestu (ilustracija), Foto: Shutterstock

Ko seksualno uznemirava drugu osobu, kazniće se zatvorom do dvije godine, a gonjenje se preduzima po privatnoj tužbi. Ko zloupotrijebi tuđi snimak sa seksualnim sadržajem i učini ga dostupnim trećoj osobi, biće kažnjen zatvorom do tri godine, a ukoliko je žrtva dijete, do 10 godina.

To piše u Nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore.

Nacrt zakona uvodi nova krivična djela - seksualno uznemiravanje i zloupotreba tuđeg snimka, fotografije, portreta, audio-zapisa ili spisa sa seksualno eksplicitnim sadržajem.

Prema dokumentu u koji su “Vijesti” imale uvid, najblaža sankcija za seksualno uznemiravanje, a što mogu biti i poruke seksualno eksplicitnog sadržaja u porukama na društvenim mrežama, je kazna zatvora do šest mjeseci. Zaprijećena kazna za seksualno uznemiravanje osoba posebno ranjivo zbog dobi, bolesti, invaliditeta, zavisnosti, trudnoće, teške tjelesne ili duševne smetnje je do dvije godine zatvora. Ista je sankcija i za one koji seksualno uznemiravaju podređene na radnom mjestu.

”Seksualno uznemiravanje, u smislu ovog člana, je svaki oblik neželjenog verbalnog, neverbalnog ili fizičkog ponašanja seksualne prirode, kojim se želi povrijediti dostojanstvo nekog lica ili grupe lica, odnosno kojim se postiže takav učinak, a naročito kad takvo ponašanje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće, zastrašujuće, degradirajuće ili uvredljivo okruženje”, definisano je Nacrtom zakona.

Saradnica u nastavi na Pravnom fakultetu i članica Radne grupe za međunarodnu saradnju Regionalnog centra za borbu protiv sajber kriminala Andreja Mihailović za “Vijesti” kaže da se radi o “ključnim izmjenama”.

”Nove izmjene KZ-a predstavljaju značajan reformski iskorak jer nastoje da obuhvate sve ranije teško zamislive oblike pornografije bez pristanka, koje se stihijski šire u obimu koji je teško i identifikovati i adekvatno sankcionisati”, kazala je Mihailovićeva.

Alarm masovnost Telegram grupa

Mihailović kaže da, iako je izmjenama i dopunama iz 2017. crnogorsko materijalno krivično zakonodavstvo u velikoj mjeri usaglašeno sa standardima Evropske unije, inicijativa za izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Crne Gore proistekla je iz seta faktora: usaglašavanje sa konvencijama Savjeta Evrope i Ujedinjenih nacija, pravnim standardima Evropskog suda za ljudska, terminološko usklađivanje i eliminacija kolizije pojedinih odredaba i novonastalim potrebama društvenog ambijenta.

”Ključne izmjene odnose se na uvođenje dva krivična djela kao odgovor na uznemirujuću eskalaciju slučajeva seksualnog uznemiravanja i zloupotrebe privatnih fotografija i snimka sa seksualno eksplicitnim sadržajem, koje se danas dominantno distribuiraju putem društvenih mreža i zatvorenim grupama na mobilnim aplikacijama”, kaže Mihailovićeva.

Mihailovićfoto: Privatna arhiva

Podsjeća da o ozbiljnosti i razmjerama ovog fenomena najbolje govore podaci iz 2021, kada su razotkrivene tri grupe na društvenoj mreži Telegram grupe, u kojima je više desetina hiljada pojedinaca iz regiona Zapadnog Balkana razmjenjivalo eksplicitne video-zapise i fotografije žena i devojaka bez njihove saglasnosti.

”Od kojih je najveća EX YU Balkan Room obuhvatala preko 36.000, a druga po veličini oko 25.000 aktivnih članova. Sadržaj grupa alarmirao je javnost, s obzirom na to da su operisale i kao i posrednički kanali za prostituciju i kao platforme za plasiranje slika i snimaka do kojih se došlo iznudom ili zloupotrebom povjerenja partnera sa kojima su bili u emotivnim odnosima, naravno bez njihovog znanja. Posebno je uznemirujuć podatak da su među navedenim grupama pronađeni i slučajevi dječje pornografije”, upozorava Mihailović i naglašava da je “masovnost grupe je u toj mjeri ohrabrivala počinioce, da je u jednoj od njih završio i snimak silovanja djevojke”.

”...Koji nije naišao na oštru osudu njenih članova, budući da su pojedinci koji bi se usudili da prosljeđuju sadržaje van grupe bili izloženi prijetnjama. Tek kada su grupe u potpunosti razotkrivene i izložene osudi široke javnosti, uslijedila je plima svjedočanstava djevojaka i žena o sijasetu posljedica, dominantno psihičke prirode, sa kojim su se prećutno suočavale usljed pretrpljenog srama, stigmatizacije i straha od osude okoline. Usuđujem se istaći da je iluzorno nadati se da se eliminacijom tri navedene grupe stalo na put ovoj društvenoj anomaliji, već da je većina članova nastavila da operiše po istim matricama na drugim platformama. Ovo ističem na bazi prakse bivših korisnika EncroChat-a, koji su se nakon njegovog dekodiranja preorjentisali na Sky ECC, koji je postao novi ‘azil’ tajne komunikacije kriminalnog miljea”, pojasnila je Mihailović.

Zaštitni mehanizmi nemoćni da odgovore diktatu tehnologija.

Zaštitni mehanizmi, naglašava Mihailović, kako regulatorni, tako i operativni, nemoćni su da odgovore diktatu tehnologija i njihovog eksplozivnog razvoja.

”Imajući u vidu da su i mnoga tradicionalna krivična djela organizovanog kriminala migrirala u kibernetički (sajber) prostor, evidentno je da je riječ o novom žarištu kriminalnih aktivnosti… Iz tog razloga nove izmjene KZ-a predstavljaju značajan reformski iskorak jer nastoje da obuhvate sve ranije teško zamislive oblike pornografije bez pristanka, koje se stihijski šire u obimu koji je teško i identifikovati i adekvatno sankcionisati”, objasnila je ona.

Ističe i da, iako se pojam “osvetničke pornografije”, dominantno veže za odnos bivših partnera, to treba tumačiti i u širem kontekstu, budući da eksplicitni snimci i fotografije mogu nastati i bez znanja žrtve, snimanjem u intimnim situacijama, prilikom seksualnog zlostavljanja žrtve, hakovanjem uređaja žrtve i sl.

”Pored toga, sporni sadržaj može biti djelimično i u potpunosti izmanipulisan fotošopom, sa istovjetnom težinom posljedica kao kada se radi o objavi stvarnih snimaka”, ukazala je Mihailović.

Objašnjava i da postojeći zakonski mehanizmi nijesu prepoznavali ova krivična djela u zasebnom obliku, te su do sada pravno tretirana članovima koji se odnose na neovlašćeno objavljivanje i prikazivanje tuđeg spisa, portreta i snimka i ucjenu.

”Iz tog razloga novi Nacrt KZ-a donosi moderne instrumente sa naprednim pristupom u definisanju kaznenih raspona za razliku od dosadašnje blage kaznene politike, koja je izuzetno pogodovala izvršiocima ovih djela. Predviđeni kazneni maksimumi kod ovog oblika kriminaliteta se kreću od kazne zatvora od dvije godine za osnovni oblik, preko osam godina ukoliko je djelo učinjeno prema djetetu, do deset godina ukoliko je djelo izvršeno od strane službenog lica u vršenju dužnosti”, kazala je Mihailović.

Krivična odgovornost za svako neželjeno ponašanje

Ona ocjenjuje da je dodatna prednost ovakvog regulisanja ostvarenje sveobuhvatne krivičnopravne zaštite, jer sada postoji zakonska mogućnost za sticaj sa krivičnim djelima iznude, budući da osobe u posjedu seksualno eksplicitnih fotografija i snimaka često iznuđuje novac u zamjenu za njihovo neobjavljivanje.

”Imajući u vidu da u zavisnosti od iznosa pribavljene imovinsko-pravne koristi kod krivičnog djela iznude, propisane zatvorske kazne idu i do 15 godina, vjerujem da će ovo predstavljati još jedan značajan odvraćajući faktor kod izvršilaca ovih djela”, naglasila je Mihailović.

Podsjeća i da “u Crnoj Gori neopravdano dugo nije bilo mogućnosti za izlaganje krivičnoj odgovornosti počinilaca krivičnog djela seksualno uznemiravanje, dok je, recimo, u Srbiji uvedeno još 2017, zajedno sa krivičnim djelom proganjanja”.

”Formulacija nove odredbe predstavlja ohrabrujuće osvježenje, budući da povlači krivičnu odgovornost za svaki oblik neželjenog verbalnog, neverbalnog ili fizičkog ponašanja seksualne prirode, kojim se želi povrijediti dostojanstvo nekog lica ili grupe lica, odnosno kojim se postiže takav učinak, a naročito kad takvo ponašanje izaziva strah ili stvara neprijateljsko, ponižavajuće, zastrašujuće, degradirajuće ili uvredljivo okruženje…”, zaključila je Mihailović.