Žena koja je uzdrmala italijansku politiku

Eli Šlajn je odrasla u Luganu u Švajcarskoj i osjećala se malo izgubljeno.

”Bila sam crna ovca u svojoj porodici zato što su moj brat i sestra bili sigurniji povodom toga čime će se baviti”, izjavila je za “Njujork tajms”.

Gledala je italijanske neorealističke filmove i američke komedije, svirala Filipa Glasa na klaviru, slušala “Krenberis” i uključila se u politiku svoje škole. “Trebalo mi je puno više vremena da nađem svoj put”, kazala je.

Žene su prvi put u istoriji Italije na čelu dviju glavnih stranaka

Šlajn (37) se našla u centru debate o budućnosti evropske ljevice kada je krajem februara zapanjila liberalni establišment i prekomponovala italijansku političku scenu pobjedom na predizborima, kada je postala prva žena na čelu Demokratske partije (PD) lijevog centra. Ona je obećala da će “duboko promijeniti” stranku koja je zapala u krizu identiteta.

Iako je zaostajala u anketama, Šlajn je pobijedila veterana PD-a Stefana Bonaćinija sa 54 prema 46 odsto nakon što je obećala da će učiniti svoju stanku radikalnijom kako bi se suprotstavila vladajućoj konzervativnoj koaliciji.

Šlajn će u parlamentu predvoditi opoziciju premijerki Đorđi Meloni, pri čemu su žene na čelu dviju glavnih stranaka prvi put u istoriji države koja je veoma konzervativna u smislu rodne ravnopravnosti.

Šlajn i Meloni imaju različite stavove povodom niza pitanja. Meloni se predstavlja kao braniteljka tradicionalnih porodica i učenja Rimokatoličke crkve o seksu i abortusu. Šlajn je u vezi sa ženom i podržava LGBTQ+ prava i rodnu ravnopravnost. Ona je ćerka Amerikanca jevrejskog porijekla, a unuka italijanskog antifašističkog partizana.

Eli Šlajn je dipomirala pravo na Univerzitetu Bolonja, radila je u timu kampanje bivšeg američkog predsjednika Baraka Obame 2008. i 2012, sarađivala na nagrađenom dokumentarcu o albanskim izbjeglicama, a italijanski mediji je porede s Aleksandrijom Okasio-Kortez, demokratskom političarkom iz Njujorka, zbog neočekivanog uspona i aktivističkog žara.

”To je sada potpuno drugačiji scenario. Uvijek sam govorila da nam nije potrebno samo žensko rukovodstvo. Potrebno nam je feministističko rukovodstvo”, izjavila je Šlajn.

Šlajn (37) potiče iz porodice više srednje klase, a Đorđu Meloni (45), liderku ultradesničarske stranke Braća Italije, odgajala je samohrana majka u radničkoj četvrti Rima. Kao mlada je bila aktivistkinja u postfašističkim strankama i postala poznata po antiimigrantskom programu Italija na prvom mjestu. Njena parola je “Ja sam žena, majka, hrišćanka”.

Šlajn, koja ima italijanski, švajcarski i američki pasoš, kaže da ne razumije kako biti “žena, majka i hrišćanka pomaže Italijanima da plate račune”. Dodala je: “Ja sam žena. Volim drugu ženu. Nisam majka, ali zbog toga nisam manje žena”.

Uvijek sam govorila da nam nije potrebno samo žensko rukovodstvo. Potrebno nam je feministističko rukovodstvo

Ona je suočena sa teškom borbom ako želi da zaliječi duboke podjele u svojoj stranci i pobijedi konzervativni blok Melonijeve na sljedećim nacionalnim izborima 2027. Iako je PD osvojio drugo mjesto na izborima 2022, ankete pokazuju da je stranka izgubila dodir sa biračima iz radničke klase i da nije ponudila nikakvu snažnu ujedinjujuću ideju u prošlogodišnjoj kampanji.

Umjereni je kritičari unutar PD-a strahuju da će Šlajn, čija socijalistička, liberalna platforma zagovara sve, od minimalne zarade i zelene politike do LGBTQ+ prava i migracije, odvesti PD na radikalan put i stopiti je sa populističkim Pokretom pet zvjezdica.

Ali Šlajn ne vjeruje ni da postoji italijanski centar. “Kada je neko pokušao da ga zastupa novim političkim opcijama, to nikad nije išlo dobro”. Ona smatra da treba “jasno da pokažemo koga želimo da zastupamo” - Italijane koji teško žive.

Ona je kazala da će tražiti rješenja za endemske italijanske probleme poput nezaposlenosti žena i neravnopravnosti u “očigledno patrijarhalnoj zemlji”.

Ona bi ponovo uvela zaštite na radu, oporezovala bogate, ponovo se povezala sa sindikatima, investirala u zelenu ekonomiju i poboljšala prava homoseksualaca i imigranata. Prošle nedjelje je pozvala na ostavku ministra unutrašnjih poslova Matea Pjantedosija, koji se nakon brodoloma uz obalu Kalabrije 26. februara, u kojem je stradalo 70 osoba, našao na udaru zbog izjave da su izbjeglice izazvale tragediju jer su rizikovale tako opasno putovanje.

”Prava, građanska prava i socijalna prava, za nas su strikno međusobno povezana. Ljevica je izgubila u trenutku kada je postala stidljiva po ovim pitanjima”.

Jedna velika promjena njene agende je da dovede svoju stranku u poziciju da dobije izbore sklapanjem saveza sa partnerima koji se slažu oko ključnih progresivnih pitanja, poput podrške univerzalnoj zaradi.

”Pet zvjezdica, naravno. Oni imaju puno podrške”, rekla je.

Međutim, Đuzepe Konte, lider Pet zvjezdica, koji je proteklih godina pokazao snažnu neliberalnu crtu, bio je premijer koji je podržao obračun sa brodovima za spasavanje migranata na moru. On je u Italiji postao glavni protivnik obećanja Melonijeve da će nastaviti da šalje oružje Ukrajini.

Šlajn kaže da ne dijeli stav Pet zvjezdica prema Ukrajini. Ona je rekla da njena stranka potpuno podržava Ukrajinu protiv ruske “zločinačke invazije” i istakla da je glasala za slanje oružja tokom naredne godine jer je “to sada potrebno”.

Pristalice Ukrajine, međutim, brinu da možda neće održati to obećanje zbog njenih izjava da je “pacifista” i argumenta koji neki smatraju naivnim da Evropa nekako treba da ubijedi Kinu da primora Rusiju da okonča rat.

Ona, međutim, kaže da osjeća ličnu povezanost sa Ukrajinom. Ispričala je da je njen djed bio iz Ukrajine i da je, nakon što je emigrirao u Sjedinjene Države, njegova porodica koja je ostala, gotovo sigurno zbrisana u Holokaustu. Njen djed Italijan, koji je na kraju postao socijalistički poslanik, odbio je da nosi “crne košulje fašista” tokom diplomiranja i “bio je antifašistički advokat”.

Šlajn je kazala da je zbog porodične istorije jako osjetljiva na “ono što je nacionalizam donio evropskom kontitentu i dodala: “Ovo je nacionalistički Putinov rat”, misleći na ruskog predsjednika.

Naučila je da je zato što je “žena” i LGBTI+ osoba i “vrlo ponosna ćerka Jevreja” postala primarna meta “ekstremne desnice ili ponekad takođe moje ekstremne ljevice”.

Eli Šlajn kaže da ju je borba protiv takvih nepravdi uvukla u politiku. Izvrsna učenica srednje škole u Luganu kaže da je željela da svoj talenat ispolji u Italiji.

”Uvijek sam osjećala da ova zemlja, zemlja moje majke, ima snažan potencijal koji samo treba osloboditi”.

( A. Šofranac )