Šta se desilo sa ruskim diplomatama koje su zbog špijunaže protjerane iz EU: Dio je sada u Srbiji

U mjesecima nakon ničim izazvane ruske invazije na Ukrajinu prošle godine, stotine ruskih diplomata su protjerane iz zemalja članica Evropske unije (EU) ili stavljene na "crnu listu", a nekoliko država kao razlog za protjerivanje navelo je navodnu špijunažu.

Najmanje trojica tih diplomata su sada akreditovani ruski predstavnici u Srbiji, uključujući dvojicu njih sa vezama sa ruskim obavještajnim službama, pokazalo je višemjesečno istraživanje Radija Slobodna Evropa (RSE).

Četvrti diplomata koji se trenutno nalazi u ruskoj ambasadi u Beogradu napustio je diplomatsku misiju u ruskoj ambasadi u Helsinkiju dva mjeseca nakon što je Finska najavila da će protjerati ruske diplomate kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu.

Rusija je pojačala svoje diplomatsko prisustvo u Srbiji nakon talasa protjerivanja diplomata iz EU prošle godine. Na listi Ministarstva spoljnih poslova Srbije sada se nalazi 62 akreditovanih diplomata, u poređenju sa 54 u martu 2022. godine.

Za razliku od većine evropskih zemalja, Srbija nije uvela sankcije Moskvi nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin započeo rat protiv Ukrajine koji je prošlog mjeseca ušao u drugu godinu.

Dok Srbija teži da se pridruži EU, vlada predsjednika Aleksandra Vučića nastoji da održi tradicionalno jake veze sa Rusijom, koja dijeli pravoslavno hrišćansko nasljeđe sa Srbijom i koja je podržala Beograd u brojnim sporovima sa Zapadom.

Rusija je među zemljama koje ne priznaju nezavisnost Kosova i podržale su napore Srbije da blokira članstvo Kosova u međunarodnim institucijama.

Sada je najmanje jedan protjerani ruski diplomata povezan sa jedinicom Federalne službe bezbednosti (FSB) optuženom za sajber napade usmjerene na američki energetski sektor poslat u Beograd, dok je drugi povezan sa Ruskom obavještajnom službom za spoljne poslove, utvrdio je RSE nakon skoro jednogodišnjeg istraživanja.

Od hakera do diplomata

Hrvatska je 11. aprila 2022. objavila da protjeruje 18 ruskih diplomata i šest članova pomoćnog osoblja iz ruske ambasade u Zagrebu, navodeći da je to "najoštrija osuda brutalne agresije na Ukrajinu".

Među diplomatama koje je Hrvatska protjerala bio je i Aleksej Ivanenko, koji je bio drugi sekretar ruske ambasade, prema spisku protjeranih zvaničnika koji je RSE dobio od izvora u evropskim diplomatskim krugovima.

U vrijeme kada je izbačen, Ivanenko je već bio više od dvije godine u ruskoj diplomatskoj misiji u Zagrebu, prema evidenciji hrvatskog Ministarstva spoljnih poslova.

U roku od šest mjeseci, Ivanenko (38) je već dobio novu dužnost u Beogradu, na samo četiri sata vožnje od Zagreba, prema evidenciji srpskog ministarstva spoljnih poslova. Njegovo preseljenje u Srbiju, zajedno sa suprugom Jekaterinom, došlo je sa unapređenjem u prvog sekretara u ambasadi u Beogradu.

Otprilike deceniju prije njegovog protjerivanja iz Hrvatske, Ivanenko je radio u drugom sektoru ruske države, prema procurjeloj bazi podataka ruske vlade u čiji uvid je imao RSE.

Ta baza pokazuje da je Ivanenko radio kao "inženjer" za vojnu jedinicu 71330, drugo ime za Centar 16 ruskog FSB-a. Pripadnost vojne jedinice 71330 FSB-u potvrđuju javno dostupni izvori koji uključuju i presude ruskog suda.

Otprilike dvije nedjelje prije nego što je Hrvatska objavila protjerivanje 18 ruskih diplomata kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu, američke vlasti su otkrile optužnice protiv trojice ruskih obavještajnih službenika koji rade za Centar 16, optuženih za hakovanje američkih nuklearnih kompanija i drugih skoro šest godina.

Četiri mjeseca nakon što je Zagreb protjerao Ivanenka i druge ruske diplomate, američka sajber komanda poslala je zaposlene u Hrvatsku "da traže zlonamjerne sajber aktivnosti na partnerskim mrežama".

Ivanenkova supruga Jekaterina je bila profesionalna sviračica viole u Boljšoj teatru u Moskvi.

Prijateljica Ivanenkove supruge objavila je 2015. godine fotografiju Jekaterine, djevojčice i muškarca koji ih grli u Ruskom kulturnom centru u Nju Delhiju u Indiji.

Softver za prepoznavanje lica pokazuje da je čovjek na toj fotografiji, sa velikom vjerovatnoćom, isti čovjek fotografisan u januaru na pravoslavnom vjerskom događaju u Srbiji, zajedno sa diplomatom iz ruske ambasade.

Hrvatsko Ministarstvo spoljnih poslova nije odgovorilo na zahtjev RSE za komentar. RSE je putem Fejsbuk poruke uputio zahtjev za komentar Jekaterini Ivanenko, koja nije odgovorila i blokirala je reportera koji ga je poslao.

Kuća za špijune

U martu 2022, Poljska je objavila da će protjerati 45 navodnih ruskih obavještajnih službenika koji su se predstavljali kao diplomate, a koje Varšava smatra "prijetnjom interesima i bezbjednosti naše zemlje" i optužuje da rade na "podrivanju stabilnosti Poljske i njenih saveznika".

Poljska nije javno identifikovala nijednog od protjeranih diplomata. Ali, među diplomatama čija su imena nestala sa sajta ruske ambasade u Varšavi ubrzo nakon poljskog saopštenja bio je Mikhail Generalov.

Na dan kada je Poljska izdala saopštenje, Generalov (39) je i dalje bio naveden kao savjetnik u ambasadi u Varšavi. Poljska je protjeranim ruskim diplomatama dala pet dana da napuste grad.

Do 1. aprila, ime Generalova je već bilo uklonjeno, kao i imena 43 drugih ruskih diplomata koji su bili u diplomatskoj misiji u Varšavi, može se vidjeti na staroj verziji stranice ambasade.

Poljski zvaničnik upoznat sa ovim slučajem koji nije ovlašćen da o tome govori zvanično, potvrdio je za RSE da je Generalov protjeran iz Poljske nakon ruske invazije na Ukrajinu.

Ipak, Generalov je ubrzo preuzeo novu dužnost. Šest mjeseci kasnije, već je radio kao savjetnik u ruskoj ambasadi u Beogradu.

Diplomatske liste koje vodi Ministarstvo spoljnih poslova Srbije pokazuju da je Generalov tu funkciju preuzeo oko septembra 2022. godine i na toj funkciji je, prema posljednjoj dostupnoj listi, ostao i u martu.

RSE je nezavisno potvrdio veze između Generalova i ruskog obavještajnog aparata. Procurjele baze podataka o nekretninama u Moskvi ruske vlade pokazuju da se rezidencija Generalova nalazi u kompleksu koji se nalazi u Vilnyusskaya Ulitsa (ulica Viljnus) na jugozapadu Moskve.

Taj kompleks je izgrađen specijalno za rusku Spoljnu obavještajnu službu, poznatu kao SVR, dekretom tadašnjeg gradonačelnika Moskve Jurija Lužkova iz 2001. godine.

Veze između tog kompleksa i ruske obavještajne službe pojavile su se i 2011. u novinskim izvještajima nakon što je pukovnik SVR poginuo nakon pada sa prozora svog tamošnjeg stana.

Na sajtu škole ruske ambasade u Varšavi zabilježena je posjeta Generalova u februaru 2017, koji je tada predstavljen kao drugi sekretar ambasade.

Poljsko Ministarstvo spoljnih poslova odbilo je da komentariše slučaj navodeći da je riječ o ličnim podacima ruskih diplomata protjeranih iz te zemlje.

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije nije odgovorilo na zahtjev za komentar do objave ovog teksta.

RSE je pokušao da dobije komentar od Generalova putem njegovog naloga na ruskoj društvenoj mreži Vkontakte. Prikazano je da je poruka pročitana, ali odgovor nije stigao.

Helsinki i Hag

Najmanje još jedan diplomata koji trenutno radi u ruskoj ambasadi u Beogradu našao se na crnoj listi, u ovom slučaju, Holandije zajedno sa 17 ruskih diplomata koje je holandska vlada protjerala nakon invazije na Ukrajinu navodeći da su ruski obavještajci.

Diplomata Dmitrij Barabin obavlja funkciju drugog sekretara u ambasadi Rusije u Beogradu najkasnije od septembra.

Mjesec dana nakon ruske invazije, holandska vlada je najavila u martu 2022. da protjeruje 17 ruskih obavještajaca zbog "prijetnje nacionalnoj bezbjednosti" od strane te grupe.

Barabin nije bio među protjeranima iz Holandije, već mu je zabranjen ulazak u zemlju prije nego što je preuzeo dužnost u ruskoj ambasadi u Hagu, prema istraživanju iz oktobra 2022. Dosijer centra - istraživačkog tima koji finansira kritičar Kremlja i ruski biznismen u egzilu Mihail Hodorkovski, u saradnji sa De Tijd i NOS.

Holandsko ministarstvo spoljnih poslova odbilo je da komentariše ovaj slučaj za RSE.

Holandski ministar spoljnih poslova Vopke Hoekstra rekao je prošlog mjeseca, uoči godišnjice ruske invazije na Ukrajinu, da je Holandija odlučila da ograniči broj ruskih diplomata, navodeći kao razlog "stalne pokušaje Moskve da postavi obavještajce u Holandiju kao navodne diplomate".

Dok su Barabin (38) i njegova supruga aktivni na društvenim mrežama, malo je javno dostupnih informacija o njegovoj diplomatskoj karijeri. Novinari nijesu mogli da identifikuju nijednu diplomatsku poziciju na kojoj je on bio prije mandata u Beogradu.

RSE je kontaktirao Barabina za komentar preko njegovog Vkontakte naloga. Prikazano je da su pitanja pročitana, ali nije stigao odgovor.

Ministarstvo spoljnih poslova Rusije nije odgovorilo na zahtjev za komentar o svom diplomatskom osoblju u Beogradu.

Barabinov otac ranije je radio kao šef Instituta Ministarstva odbrane Rusije specijalizovanog za kartografiju.

Treći ruski diplomata koji je trenutno zaposlen u Ambasadi Rusije u Beogradu napustio je svoju poziciju u državi EU nakon invazije Rusije na Ukrajinu.

Diplomata Pjotr Dolgošein je naveden kao savjetnik u ambasadi Rusije u prijestonici Srbije. Do ljeta 2022, Dolgošein je bio na poziciji drugog sekretara u ruskoj ambasadi u Helsinkiju.

Vlada Finske je najavila u aprilu 2022. da će protjerati dvojicu ruskih diplomata. Takođe je odbila da produži vizu trećem diplomati kao odgovor na rusku invaziju na Ukrajinu i "bezbjednosnu situaciju u Evropi".

Nije jasno da li je Dolgošein među ruskim diplomatama na koje se odnosi saopštenje finske vlade.

Njegovo ime je ostalo među imenima 61 ruskog diplomate navedenih na sajtu ambasade u Helsinkiju dva mjeseca nakon što je Finska najavila protjerivanje diplomata, iako na toj stranici piše da je posljednji put ažurirana u oktobru 2021. Do avgusta 2022, ukupan broj imena na listi smanjen je za tri, a ime Dolgošeina je nestalo zajedno sa imenima više od deset ruskih diplomata koji su se našli na listi u junu te godine. Ostaje nejasno koje diplomate su tačno protjerane, a koji su jednostavno premještene iz Finske.

Preseljenje Dolgošeina iz Finske u Srbiju vidljivo je i u njegovim objavama na mreži Vkontakte, gdje ima najmanje jedan nalog pod pseudonimom. U februaru 2021, objavio je selfi ispred predsjedničke palate u Finskoj. U decembru 2022, objavio je fotografije iz Hrama Svetog Save u Beogradu.

I Ministarstvo spoljnih poslova Finske i Ambasada Finske u Beogradu odbili su da komentarišu ovaj slučaj.

Dolgošein, koji je u objavama na društvenim mrežama prikazan kao zaljubljenik u vejkbord (wakeboarding), bio je naveden kao zvanični predstavnik ruskog Ministarstva unutrašnjih poslova u Finskoj.

Postoje podaci i da je u dva navrata bio dio ruskog mirovnog kontingenta na Kosovu.

Dolgošein nije odgovorio na zahtjev za komentar poslat preko mreže Vkontakte.

Balkanski servis RSE je tražio komentar o novim ruskim diplomatama u Beogradu od Vlade Srbije i Ministarstva spoljnih poslova, kao i od kabineta predsjednika Aleksandra Vučića, ali do objavljivanja teksta odgovori nisu stigli.

"Bratska i prijateljska zemlja"

Ruska ambasada u Beogradu je ranije bila upletena u špijunsku aferu. Vlada Srbije je u novembru 2019. saopštila da je otkrila rusku špijunsku mrežu povezanu sa ambasadom, što je navelo Vučića da pozove ruskog ambasadora na razgovor.

Vučić je, međutim, umanjio intenzitet incidenta.

"Mi svoju politiku prema Rusiji nećemo da mijenjamo. Doživljavamo je kao bratsku i prijateljsku zemlju i nastavićemo najbolju saradnju u svim društvenim oblastima, osim što ćemo u obavještajnom smislu svoju zemlju zaštiti i sačuvati", rekao je Vučić.

Nikola Lunić, nekadašnji vojni diplomata Srbije koji je danas na čelu beogradskog nevladinog Savjeta za strateške politike, izjavio je za Balkanski servis RSE da bi Srbija mogla da ugrozi sopstvene evropske integracije davanjem "diplomatskog utočišta" protjeranim ruskim diplomatama.

"Ovakav potez Srbije bi se mogao na Zapadu percipirati kao diplomatska, a vjerovatno i obavještajna, podrška sveukupnim ruskim ratnim naporima (u Ukrajini, prim. aut.)", rekao je Lunić.

On je ukazao da obavještajne službe "po pravilu koriste diplomatske privilegije kako bi sa diplomatskim imunitetom nesmetano obavljali svoje obaveštajne zadatke".

"Očigledno je da u ovom trenutku Srbija predstavlja poslednje utočište u Evropi za bezbjedan obavještajni rad ruskih operativaca", rekao je Lunić.

( Radio Slobodna Evropa )