CEGAS: Brojne nelogičnosti i moguće zloupotrebe sporazuma o priznanju krivice
"Odmjeravajući sankcije za najteža krivična djela, tužioci su često išli ispod zakonskog minimuma, a nije bio rijedak slučaj da se za lakša krivična djela utvrđuju teže zakonske kazne, nego što je to bio slučaj za organizovani kriminal i korupciju"
Centar za građanske slobode (CEGAS) saopštio je danas da je u saradnji sa Centrom za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN CG) i nedjeljnikom Monitor, analizirajući predmete usvojenih sporazuma o priznanju krivice, došao do brojnih nelogičnosti i mogućih zloupotreba ovog pravnog instituta.
"Odmjeravajući sankcije za najteža krivična djela, tužioci su često išli ispod zakonskog minimuma, a nije bio rijedak slučaj da se za lakša krivična djela utvrđuju teže zakonske kazne, nego što je to bio slučaj za organizovani kriminal i korupciju. Promjenom ZKP 2015.godine, krenula je značajna upotreba ovog pravnog institute, jer je u konačnome bila ukinuta nemogućnost zaključivanja ovog sporazuma kod krivičnih djela, gdje sankcija premašuje zatvorsku kaznu od deset i više godina, kao i djela organizovanog kriminala i korupcije. Tada kreće skok u brojkama zaključenih sporazuma u Višem državnom tužilaštvu (2016.- 42 zaključena sporazuma; 2017. – 55 zaključena sporazuma; 2018.- 60 zaključenih sporazuma; 2019- 113 zaključenih sporazuma; 2020.- 158 zaključenih sporazuma i 2021.godine sa padom na 82 zaključena sporazuma), a sama činjenica da je SDT prednjačio u zaključenju ovog instituta, može govoriti o brojnim zloupotrebama", ističe se u saopštenju CEGAS-a.
Iz tog nevladinog udruženja su dodali da su u cilju sprečavanja zloupotrebe sporazumnog priznanja krivice, ispratili ideju ka formiranju radne grupe, gdje su se na sajtu Vrhovnog suda Crne Gore, uspjeli uvjeriti u nastojanje najvećih pravosudnih institucija, da u konačnome dođe do valjane pravne promjene, a u cilju vladavine prava u skladu sa Akcionim planom Savjeta za vladavinu prava i smjernicama EU, gdje je 17.novembra 2022.godine, crnogorskoj javnosti predočeno da će članovi radne grupe biti iz Vrhovnog, Apelacionog, Višeg suda, kao i VDT, a onda i predstavnici SDT, Višeg državnog tužilaštva kao i jedan ekspert.
"Interesovanje CEGAS-a, isključivo iz potreba ograničenja primjene ovog instituta kao i načina odmjeravanja visine sankcije, u cilju zadovoljenja pravde i pravičnosti, otišlo je ka koracima traženja postojanja smjernica za primjenu sporazuma o priznanju krivice, koji je trebao biti produkt, pomenute radne grupe. Nažalost, odgovor Vrhovnog državnog tužilaštva Crne Gore, od 2.3.2023.godine, na pitanje CEGAS/a, i traženje pristupa “dokumentu utvrđenih smjernica za primjenu sporazuma o priznanju krivice” je bio odbijajući, sa obrazloženjem da Vrhovno državno tužilaštvo “ne posjeduje akt/ dokument koji sadrži tražene podatke", piše u saopštenju.
CEGAS se pita - da li je moguće istinsko nepostojanje ovog dokumenta, ili je on u nadležnosti neke drugo institucije?
"Mišljenja smo da su se svi pravosudni organi, kao i zainteresovana javnost, morali upoznati sa zadatim smjernicama, ako uzmemo u obzir način zaključivanja sporazuma, a onda i njegovog potvrđivanja na sudu. Od Tužilačkog savjeta, insistiraćemo na dobijanju odgovora, a onda o tome i obavijestiti javnost", zaključuje se u saopštenju.
( Ne.V. )