Deset svakodnevnih navika kojima uništavamo svoj mozak

Mozak je najsloženiji organ u tijelu koji kontroliiše ama baš sve što radimo. Ipak, ne poklanjamo mu uvijek onoliko pažnje koliko zaslužuje. Zdrav mozak je od vitalnog značenja za rješavanje problema, pamćenje, kognitivne funkcije i kvalitetan život. Održavanjem svoje sive mase u dobroj formi smanjićete rizik za demenciju i Alchajmerovu bolest. Nažalost, možda niste svjesni da neke vaše svakodnevne navike mogu imati vrlo štetan utjecaj na mozak. Evo koje su to i šta možete, kako piše Gloria, preduzeti da vaš mozak što duže ostane oštar i funkcionalan.

Pretvorili ste se u fotelju?

Sjedenje po cijele dane nije dobro ni za tijelo ni za mozak. Hana Burianova, profesorica neurologije, savjetuje da bismo svaki dan trebali da odvojimo najmanje 30 minuta za laganu do umjerenu vježbu ili 15 minuta za vježbu visokog intenziteta.

"Svaki put kad vježbate, stvaraju se nove ćelije mozga i zato je izuzetno važno neprekidno biti u pokretu. Kad ste aktivni, vaš puls se ubrzava i mozak dobija više kiseonika. Uz to, tjelesna aktivnost pomaže u lučenju hormona i kreiranju savršenog ambijenta za rast novih ćelija mozga", pojašnjava Burianova ističući da su trčanje, plivanje, HIIT trening(High Intensity Interval Training), vožnja bicikla i hodanje naročito poželjne aktivnosti.

Zavisni ste od brze hrane

Izbjegavajte brzu hrani i grickalice. Prof. Burianova upozorava da ultra prerađena hrana, hrana bogata šećerom, štetnim mastima i drugim štetnim materijama može da ima negativan uicaj na zdravlje mozga. To uključuje mesne prerađevine, poput slanine i kobasica, slanih grickalica i slatkih namirnica kao što su kolači, keks, gazirana pića i neka polugotova jela.

"Takva hrana je bogata solju, što povišava krvni pritisak. Istraživanja su pokazala da visok krvni pritisak u srednjim godinamam može da poveća rizik za demenciju kasnije u životu. Visok unos rafiniranih šećera može da podstakne razvoj upale i oksidacioni stres, a oba procesa mogu da oštete ćelije mozga. Rafinirani šećer može da utiče i na regulisanje insulina, i da izazove neravnotežu šećera koja može da ima negativne posljedice na raspoloženje i sposobnost koncentracije", kaže Burianova preporučujući mediteransku ishranu kao najbolji izbor jer je to ishrana bogata voćem i povrćem, maslinovim uljem, orašastim plodovima, mahunarkama i masnom ribom pa je kao takva najbolji prijatelj mozgu.

Klub usamljenih srdaca

Manjak ljudskih kontakta, naročito hronična usamljenost, može da nanese veliku štetu mozgu. Prof. Burianova kaže da je to vrlo problematično za neuralnu plastičnost koja će se usporiti ako nema nikakvih novih podsticaja i ako nemamo nikakvu interakciju s drugim ljudima ili sa životinjama.

"Usamljenost je opasna i zato što može da dovede i do razvoja anksioznosti i/ili depresije. Zato nastojte da budete u interakciji s drugima, makar i usputnoj, i to svaki dan. Okrenite nečiji telefonski broj i popričajte ili dogovorite druženje s prijateljima", savjetuje Burianova.

Dugoročni 'multitasking' stil života

Čini li vam se da neprekidno pokušavate da žonglirate s gomilom poslova i da se ne uspijevate da se usredsredite ni na jedan?

"Dugoročni multitasking stil života može dovesti do fragmentiranog razmišljanja, oslabljene sposobnosti razmišljanja, loše koncentracije i pamćenja, umora, tjeskobe i stresa, a sve to u konačnom dovodi do slabijeg rada mozga. Ako ste pretrpani obavezama u kući i na poslu, napišite popis zadataka koje morate obaviti i usredsredite se na jedan po jedan. Na sljedeći zadatak pređite tek kad završite s prethodnim", savjetuje profesorica.

Ljubav prema čašici

Pretjerivanje s alkoholom može da našteti zdravlju uopšte, uključujući i metalno zdravlje. Prof. Burianova kaže da postoji konsenzus oko toga da prekomjerna i redovna konzumacija alkohola imaju ozbiljan negativan utjecaj na mozak.

"Demencija povezana s alkoholom je stanje u kojem oštećenja mozga mogu dovesti do problema s raspoloženjem, pamćenjem, ravnotežom i empatijom. Nisu rijetkost hospitalizacije osoba s delirijumom nakon uzdržavanja od alkohola", upozorava Burianova ističući da ovo stanje pogađa samo teške alkoholičare i da se može držati pod kontrolom uz pomoć ljekova i psihoterapije.

Osjećate se "isisano"?

Postoji li netko u vašem životu ko isisava svu energiju iz vas? Manipuliše li vama ili pokušava da vas emocionalno kontroliše? Ako je tako, možda biste trebali da se udaljite od te osobe za dobrobit svog mozga.

"Manjak podrške od osoba kojima smo okruženi i toksična okolina, poput osoba koje nazivamo emocionalnim vampirima, imaju devastirajući učinak na mozak. To može da dovede hroničnog stresa i anksioznosti, depresije, očaja, negativnog stanja uma, manjka mentalne fleksibilnosti, bržeg starenja i sklonosti izgaranju i razvoju autoimunih bolesti", kaže Burianova.

Malo ribe

Postoji dobar razlog zašto se riba uvijek ističe kao najbolja hrana za mozak.

"Istraživanje objavljeno u časopisu Neurology, u koje je bilo uključeno više od 2.000 odraslih osoba, pokazalo je da konzumiranje ribe 2 puta nedjeljno može da smanji rizik za Alchajmerovu bolest za 41 posto. Ipak, važno je koju ribu jedete jer najveće dobrobiti za mozak donose masne ribe poput lososa, bakalara ili sardela, zahvaljujući visokom udjelu omega 3 masnih kiselina. One pospješuju dotok krvi u mozak, a to poboljšava pamćenje i smanjuje rizik za kognitivno propadanje", objašnjava Burianova i dodaje da, ako inače ne jedete redovno ribu, omega 3 masne kisjelinama možete potražiti u orašastim plodovima, sjemenkama i biljnim uljima, poput lanenog i maslinovog ulja. Ako ništa drugo, od pomoći mogu biti i dodaci ishrani s omega 3 masnim kiselinama.

B vitamini

Prof. Burianova upozorava da bez redovnog unosa B vitamina možete imati povišen rizik za gubitak pamćenja i razvoj Alchajmerove bolesti. Dobri izvori B vitamina su cjelovite žitarice, voće, povrće, soja i mahunarke.

"Vitamin B12 se može naći samo iz životinjskih izvora pa, ako ste vegan ili vegetarijanac, trebali biste posegnuti za dodatkom prehrani s ovim vitaminom", upozorava.

Preglasna muzika

Ako na mobilnom telefonu stalno dobijate upozorenje da preglasno slušate muziku, stišajte zvuk.

"Mozak procesuira i upravlja našim čulima, uključujući i sluh. Sve akustične informacije dolaze u mozak, gdje se interpretiraju pa, ako oštetimo svoje slušne ćelije u unutrašnjem uhu stalnom preglasnom muzikom, u mozak neće biti poslata nikakva informacija i može doći do gluvoće", ističe Burianova.

Neprestano skrolujete?

Najgore što ujutro možete učiniti za svoj mozak jeste da zgrabite mobitlni telefon ili laptop.

"Mozak postaje reaktivan i podešen na stresne događaje i negativnost, bilo da je riječ o dnevnim lošim vijestima ili ratu u Evropi. Dozvolite svom umu da se razbudi bez tehnologije. Popijte čašu vode, istuširajte se i pripremite doručak prije nego što pogledate u svoj telefon", savjetuje prof. Burianova.

( Vijesti online )