Sačuvati Institut u Igalu

Institut "Simo Milošević" neophodno je sačuvati i pronaći najodrživiji i najprofitabilniji model njegovog poslovanja, ocijenjeno je na sjednici Koordinacionog odbora zdravstvenog turizma Privredne komore (PKCG).

Na sjednici, tokom koje je razmotren i Predlog zakona o zdravstvenoj zaštiti, ocijenjeno je da iskustvo i povjerenje koje Institut u Igalu ima ne samo na domaćem tržištu, nego i na visoko razvijenom evropskom, odnosno u Norveškoj, Holandiji, Švedskoj i Danskoj, uz stručni kadar, predstavlja njegovu najveću vrijednost na kojoj treba temeljiti razvoj i budućnost zdravstvenog turizma u Crnoj Gori.

Predsjednica Koordinacionog odbora, Marina Delić, kazala je da se Institut Igalo nalazi u izuzetno teškoj situaciji.

“Riječ je o ustanovi sa 73 godine zavidne tradicije, koja je nosilac programa razvoja zdravstvenog turizma i kao takva je navedena i u Strategiji pametne specijalizacije. Mislim da treba da pošaljemo jasnu poruku da ta ustanova treba da opstane u pravom smislu i obliku”, rekla je Delić.

Generalni direktor Direktorata za projekte (IPA), inovacije, zdravstveni turizam u Ministarstvu zdravlja, Luka Đukanović, rekao je da je problem Instituta veoma kompleksna tema s obzirom na veličinu duga i zapuštenost objekta.

“Riječ je o vrlo važnoj instituciji i moramo sve uraditi što je u našoj moći da je vratimo na pravi put. Institut je opterećen velikim dugom između 20 i 40 miliona eura, viškom zaposlenih, a potrebna su i značajna ulaganja u infrastrukturu”, naveo je Đukanović.

Prema njegovim riječima, vlasnička struktura u kojoj je i privatni vlasnik ograničava djelovanje države u smislu zaštite konkurentnosti. Potrebna je reorganizacija i restrukturiranje društva, te promjena vlasničke strukture kako bi se Institut doveo u održivo poslovanje.

Iz PKCG je saopšteno da je tekst Predloga zakona o zdravstvenoj zaštiti pretpostavka stvaranja dobrog poslovnog ambijenta koji će omogućiti nesmetani razvoj zdravstvenog turizma. Oblast zdravstvenog turizma, ovim predlogom zakona je dobila normativno uređenje, a planiranim donošenjem podzakonskog akta propisaće se podjela u djelatnosti zdravstvenog turizma, odnosno, preciziraće se oblici usluga zdravstvenog turizma.

Kako se zdravstveni turizam prvi put definiše u zakonu, Koordinacioni odbor smatra da je potrebno imati u vidu da on obuhvata kako medicinski, tako i nemedicinski turizam odnosno spa i wellness, sa čim se saglasio i zakonopisac, uz konstataciju da su ove kategorije već unijete u inovirani tekst tog akta.

Takođe, predstavnici Ministarstva zdravlja su informisali Koordinacioni odbor da je iz teksta uklonjen stav o zabrani reklamiranja usluga zdravstvenog turizma, istakavši saglasnost da bi onemogućavanje promocije u ovom segmentu predstavljalo svojevrsnu biznis barijeru.

Delić smatra da se u zakonu mora jasno precizirati pojmovnik zdravstvenog turizma, dok je Rada Janjić iz Instituta za standardizaciju stava da se treba pozvati na standarde u kojem su svi pojmovi adekvatno definisani.

Đukanović je rekao da je u zdravstveni sistem prošle godine uloženo preko 50 miliona eura i pokrenuto 24 projekta u okviru kapitalnog budžeta.

“Predano radimo na tome da unaprijedimo sistem i omugućimo bolje uslove za naše pacijente”, kazao je Đukanović.

Takođe, kako je naveo, svjesni su situacije važnosti standarda, posebno kada je u pitanju wellness turizam, te da će se uskoro raditi na izradi podzakonskog akta u ovoj oblasti.

Prema riječima Đukanovića, trenutni zakon još ne prepoznaje međunarodnu standardizaciju zdravstvenih ustanova, te je u skladu sa tim Ministarstvo reagovalo i u toku je pilot projekat za akreditaciju domova zdravlja u Podgorici i Kotoru.

“Nadam se da će se ovaj pilot projekat proširiti i na ostale domove zdravlja kako bi i oni dobili akreditaciju i trenutno radimo na obezbjeđivanju budžeta za tu aktivnost”, kazao je Đukanović.

On je naveo da se prostornim planiranjem žele ograničiti određena područja samo za zdravstveni turizam gdje postoje prirodni potencijali, kako na tom mjestu ne bi bili hoteli koji nisu za ovu namjenu.

Predstavnik Ministarstva ekonomskog razvoja i turizma, Marjan Milačić, ocijenio je da se normativnim prepoznavanjem tog vida turističke ponude stvaraju pretpostavke izlaska iz okvira njenog sezonalnog karaktera, diverzifikuje ponuda i podstiče vanpansionska potrošnja.

“Kroz prihode od zdravstvenog turizma imaćemo priliku da unaprijedimo cjelokupni zdravstveni sistem i povećamo lična primanja zaposlenih”, kazao je Milačić, dodajući da su u prošlosti turističke agencije bile primorane da otkažu aranžmane, jer nijesu imale adekvatnu ponudu za zdravstveni turizam.

Prema njegovim riječima, veliki broj zdravstvenih objekata je u sivoj zoni, te je intencija tog Ministarstva da se na odgovarajući način normativno uredi ova oblast.

“Neophodno je kreirati normativni ambijent na način na koji su to uradile razvijene zemlje”, rekao je Milačić i dodao da su kao Ministarstvo spremni na međuresornu i saradnju s privredom po tom pitanju.

Mladen Filipović iz Poliklinike „Filipović“ istakao je potencijale Crne Gore za razvoj zdravstvenog turizma, posebno apostrofirajući prednosti Ulcinja, Igala, Skadarskog jezera, ali je govorio i o izazovima sa kojima se u razvoju treba izboriti, među kojima je posebno naglasio nedostatak kadra i nemogućnost njegovog angažovanja iz inostranstva u skladu sa preferencijama gostiju-pacijenata.

Jelena Nikčević iz Zdravstveno sanitarne inspekcije kazala je da u zakonu moraju postojati precizno definisane odredbe kako bi inspekori mogli da postupaju na adekvatan način.

“Postoje brojne ustanove koje se bave anti age nehirurškim metodama medicine glave i vrata, a još ne postoje pravilnici u toj oblasti”, kazala je Nikčević, dodajući da su informisani da će oni uskoro biti donijeti kako bi doprinijeli kvalitenijem vršenju kontrola.

Jelena Bulajić iz Stomatološke komore smatra da zakonom ne treba ograničavati ovu oblast u smislu zdravstvenog turizma na protetske i ortodontske usluge.

Tokom sjednice, između ostalog, konstatovano je da, budući na to da i domaće stanovništvo koristi usluge u zdravstvenom turizmu, potrebno razmotriti brisanje ili modifikaciju stava da usluge zdravstvenog turizma ne padaju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja.

“Da li na ovaj način onemogućavamo da Fond za zdravstveno osgiruanje (FZZO) plaća usluge rehabilitacije građanima Crne Gore u Institutu Igalo? Smatramo da nije neophodno da se u zakonu precizira način plaćanja jer se sve definiše posebnim aktima FZZO”, ocijenio je Koordinacioni odbor.

Koordinacioni odbor skrenuo je pažnju na to da je ministarstvo nadležno za poslove turizma odgovorno za kontrolu ispunjenosti standarda u pogledu prostora, opreme, kadra i usluga za spa & wellness centre. Ukoliko objekat ispunjava tražene standarde u tom slučaju može dobiti specijalizaciju Spa&Wellness.

Jedan od zaključaka Koodrinaconog odbora za zdravstveni turizam je da usluge koje se pružaju, a predstavljaju zdravstvene usluge treba da budu u nadležnosti Ministarstva zdravlja.

( MINA business )