Grčka poslije željezničke nesreće: bijes ljudi ne jenjava

Nakon teške željezničke nesreće u kojoj je poginulo 57 ljudi, tuga se u Grčkoj pretvorila u bijes na vladu. Protestovalo se i ovog vikenda, a vlada sada, nekoliko nedjelja prije izbora, pokušava umanji štetu.

Solun ovog vikenda: „57 mrtvih“ piše crvenim slovima na naljepnici koju je jedna žena nalijepila sebi na pulover. Svi u tom drugom po veličini gradu u grčkoj znaju na šta se to odnosi: to je broj poginulih u željezničkoj nesreći u Tempiju, selu na sjeveru Grčke, u blizini grada Larise. Tamo su se 28. februara sudarila dva voza u punoj brzini.

Žena sa naljepnicom ima 58 godina i jedna je od stotina hiljada ljudi koji su izašli na ulice u podne 8. marta u više od 50 gradova u Grčkoj. Ona kaže: „To pokazuje da svi koji su sada, a i oni koji su pre bili na vlasti, ne misle na naše dobro, već samo o sopstvenoj dobiti. Ovaj zločin govori sve.“

Protesti ne prestaju. I ove nedjelje okupile su se hiljade građana u Atini i Solunu tražeći ostavku vlade. Ali demonstracije nisu usmjerene samo protiv sadašnje vlade, već i protiv prethodnih. Ljudi različitih političkih ubjeđenja i starosti protestuju zajedno i jedinstveni su u mišljenju: politički sistem u cjelini odgovoran je za mrtve u Tempiju.

Hronični nedostatak novaca i osoblja

Čini se da je ova tragedija bila zadnja kap u čaši. Za vladu konzervativnog premijera Kirijakosa Micotakisa taj bijes građana samo nekoliko nedjelja uoči parlamentarnih izbora, nije došao u pravom trenutku. Od velikih Micotakisovih obećanja o napretku i modernizaciji, s kojima je u ljeto 2019. osvojio vlast, nije ostalo ništa.

Ovih dana aplauze građana ne dobijaju političari, već sindikalci poput Todorisa Vardakisa. On je u privatizovanoj željezničkoj firmi „Helenik trejn“ zadužen za servisiranje vozova i već godinama upozorava na probleme.

Vardakis pred demonstrantima govori o propustima koji, prema njegovoj ocjeni, pokazuju da za njegovog poslodavca na prvom mjestu nije bezbjednost, nego smanjenje troškova. U razgovoru za DW on kaže da njegovoj firmi hronično nedostaje i novca i osoblja. Svi su to znali, kaže, i ništa nisu preduzeli.

„Nije dovoljno da vlada reaguje samo sa ostavkom jednog ministra. Prvog dana premijer je prstom pokazivao na šefa željezničke stanice i na njega svaljivao krivicu“, ljutito podsjeća Vardakis.

On naglašava da nijedna vladajuća stranka u zadnjih 20 godina ne može da bude oslobođena krivnje za 57 mrtvih iz Tempija. Osim toga, Vardakis upozorava i da su, što se tiče bezbjednosti, zanemarene i druge vrste prevoza – autobusi, avioni i brodovi.

„Ne osjećam se bezbjedno“

Za mnoge ljude u Grčkoj ova željeznička nesreća simbol je lošeg upravljanja i pogrešnih odluka političke elite, a brojni svakodnevni problemi zemlje u najboljem slučaju su doživeli samo kozmetičke promjene. Loši putevi, prastari autobusi, preopterećene električne mreže: u Grčkoj ljudi sve te nedostatke većinom prihvataju sa ljutnjom i bez nade u to da će ih država otkloniti. No, željeznička katastrofa iz Tempija trgla je zemlju iz kolektivne letargije.

„Više se ne osjećam bezbjedno u sopstvenoj zemlji“, kaže 20-godišnja studentkinja Aleksija Atanasiu iz Larise. U jednom videu koji kruži društvenim mrežama ona je pronašla reči koje su dirnule čitavu zemlju: „Svi smo mi krivi zato što uvek biramo iste ljude koji uništavaju zemlju. Oni me dovode do toga da mrzim sopstvenu zemlju.“

U intervjuu za DW Aleksija se pita: „Kako je moguće da su vlade ovu zemlju dovele u ovakvo stanje?“ Ipak, ona ističe da nije izgubila vjeru u demokratiju.

Uticaj na parlamentarne izbore

Još uvijek nije poznato kada se tačno ove godine održavaju izbori. Nakon što se najprije kao datum spominjao 9. april, sada je vjerovatnije da bi to moglo da bude 21. maja ili 2. juna. U prvim ispitivanjima javnog mnjenja nakon željezničke nesreće, stranka premijera Micotakisa izgubila je tri odsto glasova i pala na ispod 30 procenata. Siriza sa Aleksisom Ciprasom na čelu od tog gubitka glasova vladajućih nije profitirala i ostala je na 25 odsto.

Volfgango Pisoli, politički savjetnik za rizike i krizni menadžment, ocjenjuje da je Micotakis izgubio povjerenje građana. „Vlada je na početku pogrešno reagovala na ovu krizu tako što je kao uzrok nesreće navodila ljudsku grešku.“ Premijer sada, kaže, pokušava da spasi situaciju: „On se izvinio na društvenim mrežama i najavio istragu. Ali, nju će sprovesti komisija koju je sastavio ministar saobraćaja bez konsultacija sa opozicijom. Već smo tako nešto više puta vidjeli, recimo kod skandala sa prisluškivanjem. I tu je krizni menadžment vlade bio loš.“

Pisoli procjenjuje da će predstojeći izbori biti veliki izazov za Micotakisa: „On mora da smiri bijes ljudi, bez da sebe previše ističe. Manevarski prostor mu je ekstremno ograničen.“

( Deutsche Welle )