Niko neće snositi odgovornost: Država pretrpjela veliku štetu zbog potapanja dva rashodovana vojna broda

Niko u lancu rukovođenja i komandovanja Vojske Crne Gore, niti u nadležnim službama Ministarstva odbrane (MO) neće snositi odgovornost zbog velike štete koju je država pretrpjela uslijed potapanja dva rashodovana vojna broda početkom prošlog mjeseca u Boki Kotorskoj, niti će MO istraživati okolnosti pod kojima se to desilo.

To proizilazi iz odgovora koje su "Vijesti" dobile od resora čijim radom koordinira ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić (URA) na set pitanja vezanih za potonuće desantnog broda minopolagača i vodonošca 7. februara.

"Ministarstvo odbrane nije formiralo komisiju obzirom da se ovaj incident ne smatra vanrednim događajem, shodno odredbama Pravila službe, jer brod nije bio upisan u flotnoj listi, pa prema tome nije ni bio na materijalnom zaduženju Mornarice. Naime, brod je bio prodat firmi "Intertrade", koja je prethodno uplatila avans i trebala isti da pretvori u sekundarnu sirovinu. Bilo kakav postupak protiv lica na službi u Vojsci radi utvrđivanja odgovornosti za potonuće plovila koje nije na materijalnom zaduženju Vojske bilo bi suprotno Zakonu o Vojsci i Pravilima službe u Vojsci", navodi se u odgovoru "Vijestima" iz MO.

Ovo inače nije praksa u vojskama velikog broja razvijenih zemalja, gde naoružanje, oprema i sredstva ratne tehnike koji su povučeni iz operativne upotrebe, ostaju pod nadzorom i brigom posebnih jedinica vojske sve dok ih ne preuzmu kupci, ili dok ne budu fizički uništena u staro željezo ili na neki drugi način.

Bez obzira na to što su rashodovana, takva sredstva do prodaje ili uništenja, ostaju imovina države i zna se ko je za njih u svakom trenutku odgovoran.

Minipolagač se prevrnuo 7. februara oko deset sati na desni bok i potonuo na vezu na lokaciji između vojnog objekta Pristan i Rakite, na sjeverozapadnoj obali poluostrva Luštica u Boki Kotorskoj. Tada je havarisan i takođe rashodovani stari vojni tanker za vodu, čiji je trup takođe naplavljen, pa je i ovaj brod pramčanim dijelom nalegao na morsko dno u plićaku gdje je bio vezan.

Riječ je inače, o dva broda koja su već petnaestak godina van operativne upotrebe u Mornarici VCG a koje MO za svo to vrijeme, nije prodalo niti izrezalo u staro željezo, već je godinama trošilo materijalne i kadrovske resurse Mornarice VCG za njih.

Minipolagač je sagrađen 1988.u Splitu, bio jedan od najmlađih i najmodernijih brodova nekadašnje JRM, a Crna Gora za plovilom takve namjene i karakteristika, sigurno nije imala nikakve potrebe još od 2006. kada je obnovila nezavisnost i preuzela potpunu kontrolu nad Mornaricom.

Iz MO su "Vijestima" rekli da su ta dva broda od 2007. kada su povučeni iz operativne upotrebe, više puta bezuspješno nuđeni na prodaju jer su "kupci na kraju odustajali".

"Dosta vremena je potrošeno u pokušajima da se pitanje viškova brodova riješi, zbog složenosti postupka prodaje, koji zahtijeva dosta vremena da bi sredstva ponovo bila predmet prodaje i obnovljenih tenderskih postupaka. Razmatralo se i potapanje ovih brodova koji bi služili kao turističke atrakcije prilikom ronjenja, ali se i od tih predloga odustajalo kada bi se krenulo u realizaciju tog projekta, jer bi zainteresovane strane odustajale. Zbog stanja u kojem se nalaze, ovi brodovi jedino mogu biti pretvoreni u sekundarnu sirovinu. Na kraju brodovi su prodati i očekivalo se njihovo rezanje, upravo tih dana kada se desio incident i potonuće", objašnjavaju iz u MO, napominjući da ta plovila pravno nemaju status ratnih brodova jer su rashodovani i povučeni iz upotrebe.

Tvrde da je MVCG u skladu sa svojim redovnim zadacima, "i u skladu sa elaboratima za vršenje službe, preduzela sve radnje iz svoje nadležnosti, uz napomenu da je bezbjednost profesionalnih vojnika, a pogotovo u ovakvim meteo uslovima primarni zadatak".

Po tumačenju MO, oluja koja je 7.februara zahvatila Boku bila je toliko jakog intenziteta, da MVCG i pored pojačanog angažovanja ljudstva u susret najavljenom nevremenu, navodno nije mogla ništa da učini da spriječi potapanje brodova.

"Nije bilo moguće upotrijebiti ronioce zbog ugrožavanja njihove sigurnosti, a organi službe preduzeli su sve što je bilo u njihovoj nadležnosti i mogućnostima da bi se brodovi DBM – 241 i PV-17 održe na površini vode. Svi tankovi su potpuno ispražnjeni. U proteklom periodu preduzete su sve mjere i radnje na uklanjanju opasnih materija sa broda (gorivo, mazivo, zauljene vode) kako bi se spriječilo zagađenje mora ukoliko dođe do potonuća ovih brodova, koji su dati Mornarici na čuvanje dok se ne riješi njihov status.Mornarica je uradila sve što je bilo u njenoj moći i pored toga što njen primarni zadatak nije da čuva brodove koji su prodati kao sekundarna sirovina, a koji pri tom nijesu u sastavu Mornarice", tvrde iz MO.

U sastavu Mornarice inače, nije ni nekadašnje vojno skladište u Morinju, ali ga njeni pripadnici budno čuvaju 24 sata dnevno, obezbjeđujući spomen tablu koja je tamo lani bespravno postavljena u znak sećanja na zatočenike nekadašnjeg Sabirnog centra JNA u Morinju za zarobljenike sa dubrovačlkog ratišta 1991.

Skladište u Morinju odavno već nije aktivni vojni objekat pa nije u nadležnosti Ministarstva odbrane, već Ministarstva finansija koje raspolaže svom državnom imovinom, ali ga uprkos tome MVCG i dalje stalno čuva iz političkih razloga.

Istovremeno, MVCG nije bila u stanju da sačuva dva rashodovana ratna broda na Rakitama, iako su i oni džavna imovina vrijedna makar onoliko koliko kao sekundarna sirovina, košta oko 900 tona čelika od kojih su oni napravljeni.

U ovom slučaju, država će pretrpjeti I dodatnu štetu jer će platiti uklanjanje potonulih brodova. Tako su remorkeri kompanije "Boka Pilot & Tug Services" iz Bijele već proteklih dana, nakon što su mu ekipe MVCG i vatrogasaca koji su joj priskočili u pomoč, vratili plovnost tanker ispumpavši iz njega vodu koja je prodrla kroz trulu palubu, oteglili taj brod sa veza kod Rakita i nasukali ga na malo žalo u blizini vojnog objekta Pristan na Luštici.

Ovdje će tanker biti izrezan u staro željezo i u komadima otpremljen na topljenje u neku od željezara.

Kada će se, na koji način i od strane koga, olupina DBM-241 ukloniti iz plićaka kod Rakita, "Vijestima" nije odgovoreno iz Ministarstva odbrane, ali nezvanično sazanjemo da im je ponudu da ona to učiniti, poslala takođe firma Boka Pilot&Tug Serrvices.

Sagovornici "Vijesti" dobro upućeni u ovaj slučaj, tvrde da je DBM-241 7. februara potonuo zbog nepažnje i nepravovremenog reagovanja od strane dežurne ekipe MVCG sa Pristana.

"Brod je naime, više sati imao nesanirani prodor vode u trup. Međutim, sve to vrijeme prije nego što je brod izgubio stabilitet i prevrnuo se na vezu uz obalu, nisu preduzete adekvatne mjere da se to sprjječi i da se brod spasi, iako su postojali svi preduslovi za uspješno spašavanje broda", kazao je sagovornik "Vijesti" koji je i sam ranije u više navrata učestvovao u hitnim intervencijama "krpljenja" oštećenja na trupu ili ispumpavanja mora iz trupa ovog broda, kako bi se on održao na površini.

Sagovornik "Vijesti" objašnjava da je pod udarima bure, vojni brod trpio velika naprezanja pod kojima su popustili korozijom izgriženi limovi trupa, pa je brod počeo primati more i polako tonuti.

Da je to primjećeno i da se intervenisalo na vrijeme, prodor vode bi se savladao pumpama, ali pošto te noći, iako je bila oluja, niko od dežutrnih pripadnika MVCG sa Pristana niko nije obilazio brodove vezane kod Rakita, DBM-241 je do ujutro primio toliko vode da je u more zaronio iznad nivoa svojih velikih vrata-rampi za ukrcaj tenkova na pramcu i krmi.

"Još ujutro se brod mogao spasiti, ali kada je utonuo do nivoa rampi, more je mnogo brže prodrlo u njengovu unutrašnjost jer rampe ne ostvaruju vodonepropusni spoj sa trupom. Onda se stvorio efekat tzv. "slobodne površine" od velike količline vode koja se nesmatano valjala preko čitave palube za vozila koja nije prekinuta pregradama, pa se DBM-241 nagnuo na desni bok i skoro prevrnuo prije nego što je potonuo na vezu. Sve se to moglo izbjeći da se više brinulo i pravovreno intervenisalo. Ovako je međutim, država besportrebnm pretrpjela dodatnu vekliku štetu jer će sada morati da plati vađenje i uklanjanje olupine. Za to neko mora da snosi odgovornost", kazao je sagovornik "Vijesti".

( Siniša Luković )