Sa nestašicama u februaru bili suočeni i pacijenti sa rijetkim tumorima: Terapija protiv kancera stizala iz Njemačke

Nakon što je u Crnoj Gori zabilježena nestašica antibiotika, lijeka protiv tuberkuloze, kortikosteroida i određenih medicinskih sredstava, terapija u apotekama falila je i za pacijente sa rijetkim tumorima.

Pojedini građani sa tumorom nadbubrežne žlijezde bili su prinuđeni da lijek “mitotan” traže u inostranstvu.

Iako je sredinom prošlog mjeseca komisija Fonda za zdravstveno osiguranje jednoj pacijentkinji odobrila tu terapiju, lijek nije mogla da pronađe u Crnoj Gori. Ljekove sa osnovne liste ljekova, kao što je “lysodren” (“mitotan”) koji nije registrovan u Crnoj Gori, dužan je da nabavlja “Montefarm”, u situaciji kada ih odobri komisija za ljekove FZO. To se, u slučaju pacijentkinje koja prvi put treba da koristi terapiju protiv karcinoma, nije dogodilo.

Pacijentkinji je taj lijek stigao iz Njemačke, a kutija “Lysoredren” tableta plaćena je oko 914 eura.

Iz “Montefarma” su “Vijestima” odgovorili da je lijek “lysodren” pacijentu kojem je zasada odobren već nabavljen i isporučen u apoteci. Pojasnili su da ljekove koji nijesu registrovani u Crnoj Gori, kao što je slučaj sa ovim, nabavljaju po posebnoj proceduri, koja iziskuje vrijeme.

Kazali su da se “lysodren” nalazi na listi ljekova, ali ga odobrava Komisija FZO, pa ga nabavljaju tek kada rješenje te komisije stigne na adresu te ustanove.

”Nakon toga mi kontaktiramo dobavljača, te ako lijek nije registrovan u Crnoj Gori potrebno je dodatno vrijeme da isti dobije dozvolu za uvoz, kao što je slučaj bio sa ovim lijekom. Kada dobavljač isporuči lijek našem skladištu, šaljemo ga apoteci koja je navedena u dostavljenom rješenju i isporučuje samo za određenog pacijenta, u količini i za period koji je odobren, što je slučaj sa svim ostalim specifičnim ljekovima”, piše u odgovoru “Montefarma”.

Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, lijek je u Crnu Goru stigao nedavno.

Fali vakcina protiv bjesnila i hepatitisa B

Pacijenti su i u prethodnom periodu, prilikom nestašice određenih citostatika, bili prinuđeni da terapiju kupuju u inostranstvu. Nestašica određenih ljekova, među kojima su antibiotici, medikamenti protiv tuberkuloze, kortikosteroidi, zabilježena je prethodnih mjeseci u Crnoj Gori. Pojedini domovi zdravlja, iako je sezona respiratornih infekcija, ostali su bez longacef injekcija, zbog čega su pacijenti bili prinuđeni da ih kupuju. Iz “Montefarma” su kazali da je ustanovama krajem februara isporučeno 65.000 doza, koje će biti distribuirane zdravstvenim ustanovama, ali iz podgoričkog Doma zdravlja kažu da im taj lijek ponovo sporadično nedostaje.

Iz “Montefarma” su “Vijestima” potvrdili da su zdravstvene ustanove bez vakcine protiv bjesnila, čija se isporuka, u najboljem slučaju, očekuje sredinom aprila, ako ne bude zastoja u proizvodnji, distribuciji ili registraciji novih serija.

”Za vakcinu protiv bjesnila, kao i sve druge vakcine, raspisan je tender za nabavku shodno procjeni Instituta za javno zdravlje. “Montefarm” je obavijestio Institut za javno zdravlje da je neophodno šest mjeseci unaprijed poslati plan potrebnih vakcina. Iz pomenute ustanove procjena je dostavljena 18. 10. 2022. godine, i po prispijeću je raspisan tender. Proizvođači insistiraju na planu upavo šest mjeseci prije nego proizvedu količine koje su namijenjene imunizaciji građana Crne Gore, jer samo pravovremeno planiranje garantuje raspoloživost potrebnih doza”, odgovorili su iz “Montefarma”.

Iz ove ustanove su pojasnili da se vakcine daju zdravoj populaciji, što podliježe vrlo strogim kontrolama, što iziskuje slanje potreba šest mjeseci unaprijed, dok kontrola kvaliteta, dobijanje sertifikata, dozvole za uvoz i doprema traju oko dva mjeseca.

U međuvremenu, “Vijestima” je iz više zdravstvenih ustanova potvrđeno da već mjesecima fali i vakcina protiv hepatitisa B.

Nestašice u Evropi, ali i regionu

Sa nestašicama ljekova suočavaju se i zemlje Evropske unije, ali i zemlje regiona. Mediji u Hrvatskoj pišu da toj državi nedostaje dvadesetak medikamenata, ali i medicinskih pomagala, dok se mogućnost većih nestašica najavljuje u Srbiji i Bosni i Hercegovini.

Briselski portal Politico objavio je krajem januara ove godine da je u istraživanju o snabdjevenosti apoteka u 29 evropskih zemalja, uključujući članice EU, zatim Tursku, Kosovo, Norvešku i Sjevernu Makedoniju, gotovo četvrtina prijavila je nedostatak više od 600 vrsta ljekova.

“Vlasti u Belgiji saopštile su da im u apotekama nedostaje blizu 300 vrsta ljekova. U Njemačkoj taj broj je 408, dok se u apotekama u Austriji trenutno ne može pronaći više od 600 vrsta ljekova. Spisak nedostajućih ljekova u Italiji je još duži i kreće se oko 3.000 vrsta...”, objavio je Politico.

Prema istraživanju, evropskim zemljama najviše nedostaju antibiotici, naročito “amoksicilin”, koji se koristi za liječenje respiratornih infekcija, dok se sirupi protiv kašlja, “paracetamol” za djecu i ljekovi protiv visokog krvnog pritiska, takođe, teško mogu pronaći.

Politico navodi da je uzrok nestašice ljekova povećana tražnja, a smanjena ponuda, ali i inflacija i energetska kriza, koje dodatno opterećuju farmaceutske kompanije.

‘’Sezonske infekcije prije svega grip i respiratorni sincicijalni virus (RSV) počele su rano i mnogo su jače nego što je uobičajeno.Takođe, registrovan je neobično veliki broj infekcija grla sterptokokom A kod djece. Stručnjaci smatraju da je neuobičajeno visok stepen ovog oboljenja povezan sa slabijim imunološkim sistemima koji više nijesu otporni na niz klica koje nas okružuju u svakodnevnom životu, zbog prethodnih perioda karantina”, objavio je briselski portal.

( Ana Komatina )