Bajden krši svoje obećanje o crpljenju nafte na Aljasci
Mjeseci intenzivnog lobiranja i rasprava unutar Bijele kuće nadjačale su Bajdenovo obećanje iz marta 2020. da će zaustaviti bušotine nafte i plina na zemljištu koje je u vlasništvu savezne vlade, piše Tajms (The Times
Administracija američkog predsjednika Džoa Bajdena saopštila je 13. marta da odobrava veliki projekat naftnih bušotina na sjevernom obronku Aljaske bogatom naftom.
Odluka je izazvala brzu osudu ekoloških aktivista naročito zbog Bajdenovih obećanja prije i nakon preuzimanja dužnosti da će revidirati vladin program fosilnih goriva i usporiti klimatske promjene, pišu svjetski mediji.
Lobi jači od obećanja
Mjeseci intenzivnog lobiranja i rasprava unutar Bijele kuće nadjačale su Bajdenovo obećanje iz marta 2020. da će zaustaviti bušotine nafte i plina na zemljištu koje je u vlasništvu savezne vlade, piše Tajms. Bajden je dao odobrenje za veliki naftni projekat na Aljasci, poznat kao projekat Vilou (Willow) za bušenje nafte iz više od 200 bušotina na tri lokacije.
Time bi mogla proizvesti 180.000 barela nafte dnevno, što je oko 1,5 posto američke proizvodnje, ističe list i dodaje da će projekat također uključivati stotine kilometara novih puteva i cjevovoda, rudnik šljunka i veliko postrojenje za preradu u prostranoj, gotovo netaknutoj tundri i močvarama.
Bajden je odluku donio da bi SAD, kako se čini, izbjegle skupu i vjerovatno neuspješnu pravnu borbu s kompanijom Konoko Filips (ConocoPhillips), koja crpi naftu na dva nalazišta u Nacionalnim naftnim rezervama na Aljasci. Ipak, naglasio je Tajms, borci za zaštitu okoliša su reagovali burno, dok su neke ekološke organizacije najavile tužbu. Bivši potpredsjednik SAD Al Gor nazvao je odluku o proširenju naftnih bušotina "bezobzirno neodgovornom", dok je Kristi Goldfas, službenica za politiku pri Vijeću za odbranu prirodnih resursa i bivša službenica Bijele kuće u vrijeme Baraka Obame (Barack), rekla da je "odluka loša za klimu, loša za okoliš i loša za domorodačke zajednice na Aljaski koje se tome protive i smatraju da se njihov glas ne čuje". Međutim, ukazuje Tajms, političko vodstvo Aljaske kao i neke plemenske organizacije domorodaca Aljaske podržale su projekat za koji kažu da će donijeti radna mjesta i ekonomsku stabilnost u regiji.
'Ugljična bomba'
Kontroverzni projekat Vilou, vrijedan osam milijardi dolara, bit će jedan od najvećih te vrste na tlu američkog Nacionalnog rezervata nafte i uključivat će bušotine na tri lokacije na kojima će, prema procjenama, Konoko Filips proizvesti 576 miliona barela nafte u narednih 30 godina, piše Gardijan. Kancelarija za upravljanje zemljištem pri Ministarstvu unutrašnjih poslova je u svojoj odluci saopštila da odobrenje projekta "postavlja ravnotežu" jer dopušta kompaniji Konoko Filips da koristi svoje dugogodišnje zakupe na Arktiku, a istovremeno ograničava bušenje na tri lokacije umjesto pet, koliko je kompanija željela. Ipak, odobrenje je naišlo na gnjev među borcima za zaštitu okoliša i pojedinim predstavnicima plemenskih zajednica koji kažu da to fatalno potkopava klimatsku agendu Džoa Bajdena, da će ubrzati klimatsku katastrofu, uticati na živote divljih životinja te uvećati strah od nestašice hrane.
Bušenje bi, kako tvrde, moglo da stvori jednu od najvećih "ugljičnih bombi" na tlu SAD, potencijalno proizvodeći dvostruko više štetnih emisija od svih projekata obnovljivih izvora energije na javnim površinama do 2030. Očekuje se da će u tome periodu projekat stvoriti oko 260 miliona tona emisija s efektom staklene bašte, što je jednako pokretanju oko 70 novih elektrana na ugalj. Odobrenje je uslijedilo pošto je početkom februara američko ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo procjenu uticaja na okoliš, koja je preporučila smanjenu verziju projekta naftnih bušotina.
Procjena je urađena nakon što je savezni sud ukazao na manjkavost ranije ekološke procjene, poništivši odluku Bijele kuće u vrijeme Donalda Trampa koja je dala zeleno svjetlo projektu.
Međutim, ističe Gardijan, i nakon februarske revizije, iz Nejtiv muvmenta (Native Movement), lokalnog kolektiva sa sjedištem u Aljasci, ukazuju na nedovoljno istraživanje uticaja projekata na okolno područje, dok su pojedine zajednice ukazale na probleme bolesnih riba, neuhranjenih karibuima i zagađenog zraka direktno uzrokovanim postojećim bušotinama na njihovoj zemlji. Protivljenje projektu uključivalo je više od milion pisama poslanih Bijeloj kući, peticiju na Change.org s više od tri miliona potpisnika i viralnu kampanju #stopwillow koja se vodi na TikToku, kao i drugim društvenim medijima.
Politička podrška projektu
Očekujući ljutnju među grupama za zaštitu okoliša, Bijela kuća je prije saopštenja odluke o projektu Vilou, saopštila u nedjelju, 12. marta, da će Bajden spriječiti ili ograničiti naftne bušotine na prostoru od 16 miliona hektara na Aljasci i u Arktičkom okeanu, piše Vašington post. Plan bi ograničio bušenje na više od 13 miliona hektara u Nacionalnim rezervama nafte te zabranio bušenje i istraživanja nafte na prostoru od oko tri miliona hektara na pučini Beaufortovog mora, štiteći staništa kitova, tuljana, polarnih medvjeda i drugih divljih životinja. Međutim, ističe list, ta najava nije nimalo umirila aktiviste ogorčene zbog odobrenja projekta Vilou.
S druge strane, projekat Vilou ima široku političku podršku u državi, napisao je Vašington post, dodajući da se dvostranačka kongresna delegacija Aljaske sastala s Bajdenom i njegovim savjetnicima početkom marta kako bi se izjasnili za projekt, a zastupnici plemenskih zajednica Aljaske nedavno su se sastali s ministricom unurašnjih poslova Deb Haland kako bi zatražili podršku.
Senatorka Lisa Murkovski s Aljaske rekla je 13. marta da je odluka "vrlo dobra vijest za zemlju" jer će značiti "ne samo radna mjesta i prihode za Aljasku, već i resurse koji su potrebni za zemlju i za naše prijatelje i saveznike".
Sve do objave o odobrenju, ministrica Haland, prema pisanju Vašington posta, nije spominjala projekat a kojem se protivila kao kongresmenka Novog Meksika prije nego što je prije dvije godine postala ministrica unutrašnjih poslova. Nakon što je projekat odobren, Haland je opisala Vilou kao "teško i složeno pitanje koje je naslijeđeno" od ranijih administracija.
Budući da je Konoko Filips decenijama držao područje pod zakupom, Haland je rekla da su zvaničnici "imali ograničen prostor za odlučivanje" o blokiranju projekta. Konoko Filips tvrdi da bi projekt Vilou mogao otvoriti do 2.500 radnih mjesta tokom izgradnje i 300 dugoročnih poslova, te generisati milijarde dolara u tantijemama i poreznim prihodima za saveznu, državnu i lokalnu vladu.
Skupa pravna bitka
Bajdenovo odobrenje projekta Vilou, kojim je prekršio obećanje iz predizborne kampanje, objašnjava se globalnom energetskom krizom, intenzivnim pritiskom zastupnika Aljaske, predstojećom izbornom godinom i strahovima od skupe pravne bitke s kompanijom Konoko Filips, napisao je Njujork tajms.
Odobrenje projekta, prema ocjeni lista, označava prekretnicu u pristupu Bajdenove administracije razvoju fosilnih goriva, ističe list, dodajući da je Vilou jedan od rijetkih naftnih projekata koje je on slobodno odobrio, bez sudskog naloga ili naredbe Kongresa. U konačnici, Bajdenova administracija je interno izračunala da se ne želi boriti protiv kompanije koja vodi projekat.
Kako je više od 20 godina Konoko Filips držao pod zakupom potencijalne lokacije za bušenje, pravni savjetnici Bajdenove administracije su upozorili da bi odbijanje dozvole pokrenulo tužbu koja bi vladu mogla koštati čak pet milijardi dolara.
Ako bi Bajdenova administracija uskratila dozvole, ukazuje list na mišljenja pojedinih stručnjaka, vlada bi time prekršila ugovor bez onoga što sud smatra valjanim argumentum i sudac bi vjerojatno presudio u korist kompanije.
Iako je projekat Volou imao veliku podršku i demokrata i republikanaca, radničkih sindikata i većine plemenskih grupa na Aljasci, pojedini aktivisti su odobrenje bušenja nazvali "velikim kršenjem povjerenja" upozoravajući da će se Bajden time udaljiti od mnogih pristalica, naročito mlađih glasača.
Kako bi zaustavili projekat, pojedine organizacije za zaštitu okoliša, među kojima i Earthjustice, najavile su podizanje tužbe.
Organizacije tvrde da je Bajdenova administracija imala zakonsku ovlast da uskrati dozvolu Konoko Filipsu i da je to trebala uraditi na temelju federalne ekološke revizije koja je utvrdila "znatnu zabrinutost" o uticaju projekta na klimu, opasnosti koju predstavlja za izvore slatke vode i načinu na koji prijeti pticama selicama, karibuima, kitovima i drugim životinjama koje obitavaju u regiji.
( Radio Slobodna Evropa )