Šta predsjednički kandidati obećavaju u predizbornoj kampanji: EU, plate, penzije i smanjene tenzije

Ulazak Crne Gore u EU za pet godina, povećanje plata, otvaranje fabrika i novih radnih mjesta, privlačenje investitora, borba protiv korupcije, očuvanje mira u državi... To su ključna obećanja kandidata za predsjednika Crne Gore, u susret izborima zakazanim za 19. mart.

Kandidati, njih sedam, poručuju da će ih, ako budu izabrani, ostvariti s funkcije šefa države, ili s pozicije izvršne vlasti u slučaju trijumfa njihove partije na parlamentarnim izborima.

Osim navedenog, pretendenti za predsjednika obećavaju i odbranu “građanskog koncepta države”, jačanje institucija, reformu pravosuđa, “ravnomjeran regionalni razvoj”...

Za razliku od većine njih, neki su, poput aktuelnog čelnika države i Demokratske partije socijalista (DPS) Mila Đukanovića i jednog od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrije Mandića, predstavili i neke konkretne planove. Đukanović kaže da je cilj da prosječna plata bude 1.500 eura, dok Mandić navodi da je dogovorio da svako ko je na Birou rada u Pljevljima, do narednih izbora u toj opštini dobije ponudu za posao.

Međutim, predsjednik države po Ustavu nema ovlašćenja da utvrđuje ekonomsku politiku i sprovodi je, već je u njegovoj nadležnosti da predstavlja zemlju, komanduje vojskom, proglašava zakone, raspisuje izbore, predlaže mandatara za sastav vlade, postavlja i opoziva ambasadore...

Đukanović obećava skoro članstvo u EU

Đukanović u kampanji najavljuje da će pobijediti na predsjedničkim izborima, a potom i na državnim, i da će buduća vlada imati tri cilja - očuvanje građanskog društva, razvoj ekonomije i rast životnog standarda, te učlanjenje Crne Gore u EU do 2028. godine.

Obećava da će država postati dio te zajednice u njegovom “sljedećem predsjedničkom mandatu”.

”Poznajući posao koji nam je preostao, siguran sam da to možemo završiti u godini u kojoj ćemo obilježiti dvadesetogodišnjicu naše nezavisnosti”, rekao je Đukanović na jednom od predizbornih skupova.

Govoreći o ekonomiji, tvrdi da će potencijalna buduća vlast DPS-a ne samo održati trenutni nivo plata, nego ih uvećavati, “ali na zdravoj osnovi”.

”Nije nam cilj da nam prosječna plata bude 700 eura, nego makar da bude 1.500. To je cilj za koji se zalažem. Samo što se zalažem da do toga idemo razumno i održivo, a ne da, vođeni makar divnim ciljem, uništimo svoju zemlju, da srušimo temelje svoje kuće”, istakao je Đukanović.

Đukanović je kao lider DPS-a sedam puta bio na čelu vlada, a plate u njegovim posljednjim mandatima nisu značajnije rasle.

U posljednjem, od 2012. do 2016, prosječna zarada porasla je za 2,4 odsto, dok je inflacija bila 7,2 odsto, što znači da je standard bio u padu.

Predsjednik ocjenjuje da su ekonomskim programom Evropa sad, uvedenim prije godinu i po, penzioneri “diskriminisani i dovedeni u poziciju drugorazrednih građana”, i da “ta nepravda mora da se ispravi”.

Đukanović navodi da je cilj obezbijediti da Crna Gora ne živi od tromjesečne turističke sezone, već od turizma koji će se “intenzivno odvijati deset mjeseci”.

Dodaje da je potrebno stvoriti uslove da se otvori “što više što humanijih radnih mjesta u kojima će ljudi moći da bezbjedno rade, stiču solidne plate i od njih žive evropskim kvalitetom života”.

Čelnik DPS-a obećava da će promjenom vlasti biti vraćen porez na dobit od devet odsto, koji je važio do uvođenja Evrope sad, što će, prema njegovim riječima, omogućiti povratak investitora i otvaranje novih radnih mjesta. Poručuje i da će, nakon ulaska DPS-a u vlast, prvi potez biti izgradnja druge dionice puta Kolašin-Andrijevica.

Mandić najavljuje nove fabrike i zaposlenja

Mandić tvrdi da će mu, ako bude izabran za predsjednika, ciljevi biti “pomirenje Crne Gore”, borba protiv korupcije i unapređenje ekonomije.

Kad je riječ o ekonomiji, saopštio je da će podsticati dolazak investitora i otvaranje radnih mjesta. Obećao je da će u nikšićkoj Željezari EPCG biti otvoreno “na hiljade radnih mjesta”, jer “Nikšić zaslužuje veliku perspektivu”. Predsjednik Opštine Nikšić je kadar DF-a.

Tokom posjete Pljevljima, Mandić je izjavio da su on i njegov partijski kolega i direktor Rudnika uglja Mijo Lekić, “dogovorili da do sljedećih lokalnih izbora nijedan čovjek koji se nalazi na Birou rada u Pljevljima ne bude tamo, i da svaki dobije ponudu za posao”.

”U ovom gradu želimo da izgradimo cementaru i fabriku namjenske industrije, nove pogone, jer ne mogu svi ljudi da rade u javnoj upravi i opštini. Zato postoji mnogo mjesta koja omogućavaju bolje plate i bolji život, da ljudi ne idu iz Pljevalja i da ostanu da žive ovdje”, naglasio je.

Konačni rezultati izbora u Pljevljima još nisu proglašeni, a prema dogovoru skupštinske većine, mjesto prvog čovjeka tog grada trebalo bi da pripadne DF-u.

Jedan od čelnika DF-a ocijenio je da će se “promjenom predsjednika države”, otvoriti vrata brzog ulaska Crne Gore u EU.

”Mi smo lijek za Crnu Goru i evropske integracije”, poručio je Mandić.

Govoreći o pitanju pomirenju, kazao je “da smo predugo bili vođeni našim podjelama”, i da će “uraditi sve da se pomirimo”.

Milatoviću cilj da privuče strance

Kandidat i zamjenik predsjednika Pokreta Evropa sad (PES) Jakov Milatović, rekao je da mu je cilj “bolja i bogatija Crna Gora”, i da ima nekoliko prioriteta.

Navodi da će biti “predsjednik svih građana”, da će trasirati put zemlje u EU, “generisati moralni i društveni oporavak Crne Gore”, vratiti državi “međunarodno dostojanstvo” i dati “vjetar u leđa depolitizaciji i osnaživanju institucija sistema”.

Milatović obećava i da će mu u fokusu biti “ravnomjerni regionalni razvoj”, unapređenje životnog standarda i uspostavljanje sistema vrijednosti “u kom znanje, trud i stručnost prave razliku”.

”Staviću fokus na ekonomsku diplomatiju. Vjerujem da, iskustvom stečenim u inostranstvu, mogu privući pažnju uspješnih i renomiranih investitora iz cijelog svijeta, čije je prisustvo u Crnoj Gori do sada nažalost bilo zanemarljivo. Poseban fokus mojih međunarodnih aktivnosti biće na direktnim i sadržajnim kontaktima s potencijalnim partnerima, čime će Crna Gora tokom mog mandata nadoknaditi propuštene prilike i postati regionalni investicioni centar”, poručio je.

Bečić kaže da će voditi računa o državnom identitetu

Lider i kandidat Demokrata Aleksa Bečić, najavljuje da će, u slučaju izbora na funkciju, stvoriti projekte koji će biti “programski i strateški utemeljeni u stvaranju funkcionalnih institucija, koje će raditi u interesu naroda”.

Tokom predizbornih posjeta Budvi i Tivtu, saopštio je da će, “u okviru svojih ovlašćenja, s primarnim osjećajem patriotizma”, učiniti sve za dalji razvoj tih opština.

Prilikom boravka u Plužinama, Bečić je izjavio da će pivski kraj biti “oživljen”, i da će negativni prirodni priraštaj “postati prošlost”.

Šef Demokrata na Cetinju je rekao da će “briga o državnom identitetu” biti jedan od njegovih prioriteta ako bude predsjednik.

”Identitet naše zemlje potrebno je afirmisati u procesu evropskih integracija, ali isto tako potrebno je Cetinje probuditi iz višegodišnjeg ‘dremeža’”, poručio je Bečić iz prijestonice.

Vuksanović Stanković zagovara reformu pravosuđa

Poslanica i kandidatkinja Socijaldemokratske partije (SDP) Draginja Vuksanović Stanković, saopštila je da su joj prioriteti mir građana i stabilnost države, vladavina prava i ubrzani proces Crne Gore na putu EU integracija, jačanje, očuvanje i odbrana “građanskog koncepta Crne Gore”, te “potrebe običnih građana”.

Ona je kazala da će, ako bude šefica države, posebnu pažnju posvetiti jačanju i očuvanju partnerstva s NATO-om, da će se truditi da radi na jačanju položaja žena i LGBT populacije, kao i da djeluje na suzbijanju vršnjačkog i porodičnog nasilja, poboljšanju položaja osoba sa invaliditetom i “svih kategorija koje zaslužuju bolje uslove za život”.

Vuksanović Stanković je navela da će u njenom fokusu biti i reforma u oblasti pravosuđa, kako bi vladavina prava bila ostvarena u punom kapacitetu.

Danilović bi pomirenje u pravu na rad i kvalitetan život

Kandidat i predsjednik Ujedinjene Crne Gore Goran Danilović, poručio je da je spreman da “služi narodu”, a da pred stranim diplomatskim predstavnicima čuva dostojanstvo.

Naveo je da nikad neće nikome obećavati “traktorijadu”, da neće prijetititi i prezirati ljude koji ga nisu podržali, da neće “zabranjivati crkve”, miješati se u unutrašnje stvari crkve, “izmišljati crkve i upisivati to u program stranke”, te da je, ako bude izabran, spreman da podnese ostavku na mjesto lidera stranke i na članstvo u njoj.

Danilović je saopštio da bi uložio sve da se vrati samopouzdanje mladim ljudima “koji su se odrekli dijela uživanja u mladosti stičući znanje, da bi danas u javnoj i službeničkoj hijerarhiji bili potčinjeni prevarantima i neznalicama”. Dodaje da se stvari moraju urediti tako da se znanje poštuje i vrednuje.

Danilović je rekao da se Crna Gora mora pomiriti, a da to znači da se građani, odnosno pripadnici svih naroda, izjednače u pravu na rad, zdrav i kvalitetan život, da se uravnoteženo razvijaju svi krajevi zemlje...

Radulović za poseban budžet za oboljele

Kandidat Jovan Radulović Jodžir, kazao je će se, ako postane predsjednik, zalagati za posebnu budžetsku jedinicu koja će isključivo biti namijenjena oboljelim građanima, da će zagovarati da se poštuju prava lišenih slobode, te da će se zauzimati za bolji položaj sportista.

Đukanović “loše sabira”, porez ne iznosi 48 odsto

Porez na dobit od devet odsto bio je na snazi do 1. januara 2022. godine. Tada je kroz program Evropa sad uveden neoporezivi dio zarade i ukinut doprinos na zdravstveno osiguranje, čime su značajno smanjena poreska opterećenja na zaradu, dok je istovremeno povećan porez na dobit na 15 odsto. Predstavnici Unije poslodavaca i Privredne komore tada su podržali tu reformu.

Predlogom zakona o solidarnom porezu, koji se nalazi na javnoj raspravi, predviđa se uvođenje dodatnog poreza na dobit, ali samo na razliku između sadašnje dobiti i prosjeka dobiti iz prethodne četiri godine uvećanog za 20 odsto. Samo na taj dio razlike u dobiti se zaračunava stopa od 33 odsto. Ova norma postoji u većini evropskih država, a predlog Vlada je sličan predlogu koji je već zaživio u Hrvatskoj.

Prema predlogu, stopa od 33 odsto računala bi se samo na dio dobiti malog broja privrednika, koji su imali promet preko pet miliona, pa se ona ne može sabirati sa stopom od 15 odsto, koja se računa na ukupnu dobit.

To znači da je izjava Đukanovića da porez sada iznosi 48 odsto, potpuno netačna.

( Nikola Dragaš, Goran Kapor )