Mandić bi tek nakon izbora o državljanstvu, tražio odgađanje izjašnjenja u MUP-u
Iz DF-a nisu odgovorili da li je njihov kandidat i jedan od čelnika stekao državljanstvo Srbije poslije juna 2006, što bi predstavljalo kršenje zakona. Izvor “Vijesti” kazao da će MUP Mandiću uputiti novi poziv
Kandidat za predsjednika Crne Gore i jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić, tražio je od Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) odgađanje izjašnjavanja o sticanju državljanstva Srbije - saznaju nezvanično “Vijesti”.
Prema informacijama lista, Mandić je u MUP-u trebalo da se izjasni prošle sedmice. Izvor “Vijesti” rekao je da će mu MUP uputiti poziv za novi termin.
Iz DF-a “Vijestima” nisu odgovorili da li je jedan od njihovih čelnika tražio odgađanje, ako jeste - zašto, te kad će dati izjavu.
Predsjednički izbori zakazani su za nedjelju, 19. mart, do kad postupak u ovom slučaju ne može biti okončan.
Mandić je početkom marta saopštio da, osim crnogorskog, ima i srpsko državljanstvo, i da ga je dobio legalno, ali nije želio da kaže kad.
Prema Zakonu o crnogorskom državljanstvu, osoba, uz crnogorsko, može imati državljanstvo druge države ako ga je stekla prije proglašenja nezavisnosti Crne Gore 3. juna 2006. godine, ili ako s drugom zemljom postoji bilateralni sporazum. Crna Gora takav sporazum nema sa Srbijom.
To proizlazi i iz odgovora koje je “Vijestima” dao vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance u MUP-u, Radovan Popović.
On je objasnio u kojim slučajevima je moguće imati zakonito dvojno državljanstvo.
”Napominjemo da je odredbom člana 12 stav 1 Ustavnog zakona za sprovođenje Ustava, propisano da svaki građanin Crne Gore koji je, pored crnogorskog državljanstva, na dan 3. juna 2006. imao i državljanstvo neke druge države, ima pravo da zadrži i crnogorsko i da, shodno stavu 2 istog člana, državljanin Crne Gore koji je nakon 3. juna 2006. stekao neko drugo državljanstvo može zadržati i crnogorsko do potpisivanja bilateralnog sporazuma sa zemljom čije je državljanstvo stekao, ali najduže godinu od usvajanja Ustava”, zaključuje Popović.
To znači da je Mandić u septembru 2007, kad je najavljivao da će tražiti državljanstvo Srbije, moguće govorio istinu jer ga je mogao legalno steći i zadržati od tada sve do oktobra 2008. Međutim, svakako ga nije mogao legalno imati 2011, kad je govorio da ga se nikad neće odreći, jer je Ustav usvojen četiri godine ranije, u oktobru.
”Vijesti” iz DF-a nisu dobile odgovor na pitanje da li je njihov predsjednički kandidat stekao državljanstvo Srbije prije ili poslije juna 2006. Listu ni iz MUP-a Srbije nisu odgovorili kad je Mandić dobio državljanstvo te zemlje.
Pitanje dvojnog državljanstva aktuelizovano je početkom februara, kad je Državna izborna komisija (DIK) pitala kolege iz Srbije da li, u tom trenutku potencijalni predsjednički kandidati, Mandić i lider Pokreta Evropa sad (PES) Milojko Spajić imaju prebivalište i biračko pravo u Srbiji.
Kroz dvije sedmice stigao je odgovor MUP-a Srbije da Mandić nema prebivalište, a da Spajić ima u Beogradu. Zbog toga je DIK sredinom februara, pošto je objavljeno i da predsjednik PES-a ima i državljanstvo Srbije, odbio predlog njegove kandidature, iako je ispunjavao sve formalne uslove za nju.
Prema Ustavu i Zakonu o izboru predsjednika, kandidat mora imati prebivalište u Crnoj Gori najmanje deset godina u posljednjih 15.
MUP je pokrenuo upravni postupak oduzimanja crnogorskog državljanstva Spajiću, koji, kako su pojasnili iz tog resora, po zakonu traje godinu. Spajić se prije petnaestak dana izjasnio u MUP-u.
Mandić je nedavno u emisiji “Načisto” na TV “Vijesti” izjavio da ima srpsko državljanstvo koje je “u potpunosti s propisima bivše državne zajednice Srbije i Crne Gore, Ustavom Crne Gore i važećim zakonima, Ustavom Srbije i važećim zakonima”.
Na pitanje da li je državljanstvo stečeno prije 2006, odgovorio je: “Ostavite da saopštim nešto i kad odem (u MUP)”.
Dodao je da nikad nije imao prebivalište, ličnu kartu i pasoš Srbije, niti da je upisan u njihov birački spisak.
Mandić je 2011. saopštio da se nikad neće odreći srpskog državljanstva, i da poziva sve građane Crne Gore koji imaju srpski pasoš da postupe na isti način.
”Ohrabrujem svakog građanina Crne Gore da uzme državljanstvo Srbije i da se ne plaši, a o tim odnosima nema potrebe da obavještava vlasti u Crnoj Gori”, govorio je tada, dodajući da je Vlada Srbije Zakonom o državljanstvu iz 2007. predvidjela da s odnosima te zemlje i njenih građana ne treba da bude upoznata treća strana.
Mandić je 2007, kad je država Srbija poručivala da neće javno saopštavati podatke o tome ko je dobio srpsko državljanstvo, rekao da će on to učiniti kad ga dobije.
Radovan Popović navodi da, prema Zakonu o crnogorskom državljanstvu, punoljetni crnogorski državljanin, koji ima i državljanstvo druge države, po sili zakona gubi crnogorsko ako je dobrovoljno stekao drugo, i dodaje da je nadležni organ obavezan da u tom slučaju pokrene postupak po službenoj dužnosti.
Za pet godina 1.290 zahtjeva za ispis iz crnogorskog državljanstva
Upitan koliko je ljudi u posljednjih pet godina tražilo otpust iz crnogorskog državljanstva i šta su navodili kao razlog za takve zahtjeve, Popović odgovara da je od 1. januara 2018. do 7. marta ove godine podnijeto 1.290 takvih zahtjeva.
”Nadležnost MUP-a je da, postupajući po zahtjevima za otpust iz crnogorskog državljanstva shodno Zakonu o crnogorskom državljanstvu, cijeni ispunjenost uslova podnosioca zahtjeva za otpust, ne ispitujući razloge zbog kojih je isti podnio zahtjev”, kaže on.
( Nikola Dragaš )