Pirova pobjeda Emanuela Makrona
Francuski predsjednik je zaobilazeći parlament uspio da progura nepopularnu reformu penzionog sistema, ali rizikuje da dodatno rasplamsa bijes građana i da vjetar u leđa krajnjoj desnici
Potez predsjednika Emanuela Makrona da zaobiđe Nacionalnu skupštinu i progura nepopularnu reformu penzionog sistema bez glasanja u donjem domu parlamenta možda će mu obezbijediti reforme za koje on tvrdi da su neophodne francuskim finansijama, ali bi to mogla biti Pirova pobjeda.
Koristeći specijalna ustavna ovlaštenja umjesto da rizikuje da poslanici odbiju reforme, Makron je dao oružje opoziciji i sindikalnim vođama koji reformu smatraju nedemokratskom.
To takođe može ići naruku ekstremnoj desnici.
”Ovo je demokratski puč”, kazala je liderka krajnje desnice Marin le Pen nakon haotičnog zasjedanja parlamenta gdje je premijerka Elizabet Born izviždana dok je saopštavala da će vlada aktivirati član 49.3 ustava koji omogućava usvajanje zakona bez glasanja.
Uprkos nizu skupih ustupaka, vlada je zaključila da nema dovoljno glasova konzervativnih poslanika u donjem domu kako bi obezbijedila prolaz plana da poveća starosnu dob za odlazak u penziju sa 62 na 64 godine.
Nekada poznat kao politički kockar spreman na velike uloge, Makron je u ovom slučaju odlučio da igra na sigurno, ocjenjuje agencija Rojters.
Jedan izvor iz vlade kazao je za britansku agenciju da je francuski predsjednik bio previše zabrinut zbog širih finansijskih posljedica da bi rizikovao da ugrozi reformu koja ima za cilj da uvjeri investitore i agencije za utvrđivanje kreditnog rejtinga u održivost francuskog duga.
Međutim, višenedjeljna užarena debata u parlamentu i ulični protesti na kojima je učestvovalo preko milion ljudi rizikuju da ostave toksičnu zaostavštinu koja može dati podstrek desničarskim populistima, smatraju analitičari.
”Ova reforma ima sve sastojke za jačanje glasova strankama radikalne desnice”, kazao je za Rojters Bruno Palije, politikolog sa francuskog univerziteta Sciences-Po.
Palije je kazao da će teret reformi ponijeti niža srednja klasa, dio populacije koja se već osjeća kao gubitnik globalizacije, kao što je to bio slučaj u Britaniji prije bregzita i u Sjedinjenim Državama prije izbora Donalda Trampa.
”Ova gorčina neće nestati, ona će se pretvoriti u nešto drugo, samo će sačekati izbore kako bi se ponovo manifestovala”, dodao je on.
Prošli lideri koji su se petljali sa starosnom dobi za odlazak u penziju platili su cijenu, kazao je Palije, podsjećajući na neuspjeh Nikole Sarkozija da pobijedi na izborima 2012. godine nakon što je u prvom predsjedničkom mandatu 2010. godine povećao starosnu dob za odlazak u penziju sa 60 na 62.
Treba istaći da su optužbe za autoritarizam zbog ovakvog načina usvajanja zakona o penzijama u velikoj mjeri neosnovane, ocjenjuje Rojters.
Član 49.3 ustava, koji je Makron upotrijebio za usvajanje reforme, u prošlosti su koristile vlade desnice, ljevice i centra. Bivši socijalistički premijer Mišel Rokar upotrijebio je taj član 28 puta tokom 1980-ih i 1990-ih.
Međutim, od samog početka Makronova vlada nije uspjela da argumentuje svoj cilj.
Ministri su u početku tvrdili da su promjene neophodne da bi se penzioni sistem spasao od kolapsa. Zatim su objasnili da su promjene “lijevo orijentisana reforma”. Politički analitičari smatraju da je Le Penova u datoj situaciju dobro odigrala.
Ona je u poziciji da politički profitira od načina na koji se debata odvijala, kazali su za Rojters politički izvori i razočarani birači, i to u trenutku kada Makron ne može da se kandiduje za treći mandat 2027, a pritom je bez jasnog nasljednika.
”Gospođa Le Pen je spremna da zaskoči iz zasjede”, kazao je nekoliko sati prije jučerašnjeg zasjedanja parlamenta Loran Berger, predsjednik umjerenog CFFT sindikata. “Ogorčenost i socijalni dug se gomilaju, a to će iskoristiti populisti i krajnja desnica. Stravično je”, kazao je on.
Le Penova je u više navrata izrazila protivljenje reformi, ali je dala instrukcije svojim kolegama u parlamentu da se uzdrže od taktika opstrukcije poput onih koje su koristili pripadnici bloka radikalne ljevice, što je u skladu sa njenim dugoročnim ciljem sticanja respektabilnosti.
U jednom trenutku tokom debate ona je čak pozvala svoje poslanike da ustanu i aplaudiraju ministru zaduženom za odbranu reforme, kojeg je jedan ljevičarski poslanik nazvao “ubicom”.
Jedan izvor iz vlade kazao je za Rojters da je Le Penova u parlamentu djelovala kao protivnik vrijedan poštovanja dok je ljevica pokušavala da blokira zakon hiljadama amandmana, a pripadnici desnog centra su se međusobno svađali oko podrške predlogu zakona.
”Čak joj je pošlo za rukom da izgleda kao arbitar debata, što je nevjerovatno”, kazao je izvor.
Makron će brzo pokušati da okrene list, a vladini zvaničnici već pripremaju nove socijalne reforme.
Međutim, kraj debate u parlamentu ne znači i kraj bijesa na ulicama. Istraživanje koje je sprovela agencije “Odoksa” pokazalo je da 62 odsto Francuza smatra da protesti treba da se nastave uprkos tome što je zakon usvojen.
Nekoliko minuta nakon što je vlada zaobišla parlament, izbile su demonstracije na Trgu Konkord preko puta Nacionalne skupštine.
Simbolika je snažna, ističe Rojters i podsjeća da je to mjesto gdje je Luj XVI pogubljen na giljotini prije 230 godina.
( N.Bogetić )