Usvojena deklaracija kojom se promoviše ekološka demokratija

Budvanska deklaracija, kojom se promoviše ekološka demokratija, usvojena je danas na Zajedničkom segmentu koji je okupio zvaničnike na visokom nivou, a koji se održava u okviru Šestog zasijedanja strana ugovornica Arhuske konvencije i PRTR Protokola. Kako je saopšteno iz Ministarstva održivog razvoja i turizma, deklaracijom pod nazivom „Ekološka demokratija za našu održivu budućnost“ prepoznato je da Arhuska konvencija i pripadajući Protokol podstiču aktivnosti u cilju promovisanja demokratije i vladavine prava kada je riječ o ekološkim pitanja na globalnom nivou. Zajednički segment na visokom nivou otvorio je predsjednik Skupštine Crne Gore, Ivan Brajović, koji je naglasio značaj Arhuske konvencije kao jednog od najnaprednijih međunarodnih ugovora u oblasti životne sredine. On je ukazao na činjenicu da potpuna primjena te Konvencije nosi sa sobom znatan broj izazova, i istakao da su na tom polju potrebni zajednički napori svih aktera društva, jer se sa izazovima u oblasti životne sredine suočava ne samo Crna Gora, već i čitav svijet. „Zdrava životna sredina, očuvane prirodne vrijednosti, održivost prirodnih resursa, održiv ekonomski razvoj i vladavina prava su ciljevi kojima Crna Gora teži kao ekološka i odgovorna država, i buduća članica Evropske unije“, poručio je Brajović. On je kazao da učešće javnosti predstavlja preduslov za uspješno definisanje politika i proces donošenja odluka, kao i za uspostavljanje transparentnog, otvorenog i demokratskog upravljanja. „Dok organizovano učešće javnosti pokazuje građanima da su oni dio zajednice i da je njihov stav važan“, rekao je Brajović dodajući da je, takođe, u tim naporima, uloga i profesionalan pristup medija od izuzetnog značaja. Izvršna sekretarka UNECE-a, Olga Algajerova, kazala je da Arhuska konvencija i pripadajući PRTR Protokol predstavljaju primjere primjene Principa 10 Deklaracije iz Rija o životnoj sredini i razvoju. Ona je pojasnila da ti dokumenti pokazuju na koje načine ekološka demokratija može promovisati transparentnost i prekograničnu saradnju. „Osim toga, oni mogu pružiti pomoć kada je riječ o zdravom upravljanju resursima i postaviti temelje za mirnodopska, inkluzivna i društva sa jednakim pravima za sve“, kazala je Algajerova. Kako je saopšteno iz Ministarstva, u okviru današnjeg Zajedničkog segmenta na visokom nivou kojim je predsjedavao ministar održivog razvoja i turizma, Pavle Radulović, održan je tematski panel o ulozi Arhuske konvencije i PRTR Protokola po pitanju implementacije Ciljeva održivog razvoja. Radulović je kao pozitivan primjer uključivanja javnosti u proces donošenja odluka kada je riječ o životnoj sredini, naročito uspostavljanje zaštićenih područja u Crnoj Gori, naveo proces uspostavljanja prvog Regionalnog parka prirode „Piva“ 2015. godine. U okviru skupa u Budvi je održana i pres konferencija povodom Šestog zasijedanja strana ugovornica Arhuske konvencije o dostupnosti informacija i Trećeg zasijedanja PRTR Protokola. „Govornici su na pres konferenciji govorili o značaju koji Arhuska konferencija ima za demokratizaciju društva, jer omogućava interakciju građana i organa vlasti na svim nivoima i obezbjeđuje primjenu i zaštitu ljudskih prava u oblasti životne sredine“, kaže se u saopštenju. Radulović je rekao da učešće javnosti u procesu donošenju odluka, i svih zainteresovanih strana, javnog i civilnog sektora, kao i stanovništva, smatra jako važnim za održivi razvoj svakog prostora. „Svi moramo biti svjesni i odgovorni kada je riječ o zdravoj životnoj sredini i šta nam ona znači, što ujedino predstavlja i suštinu Arhuske konvencije”, kazao je Radulović. On je poručio da svi imaju pravo na zdravu životnu sredinu koje predstavlja jedno od osnovnih ljudskih prava, a utemeljeno je i u crnogorskom Ustavu. Algajerova je kazala da je današnji sastanak od posebne važnosti jer pruža priliku za obnavljanje predanosti država članica Arhuskoj konvenciji i PRTR Protokolu zajedno sa ostalim državama, nevladinim organizacijama i drugim relevantnim institucijama u dijelu promovisanja zaštite ljudskih prava i životne sredine. Ona je dodala da je uvjerena da će Budva i sami događaj predstavljati prekretnicu na putu Arhuske konvencije prema održivom razvoju. Predsjedavajuća zasijedanja strana ugovornica Arhuske konvencije, Maja Bitace, kazala je da će se kroz usvajanje Budvanske deklaracije „još jednom potvrditi da ćemo svi zajedno nastaviti da radimo na unaprjeđenju transparentnosti, pristupu informacijama koje se tiču životne sredine, unaprjeđivanju saradnje i postizanju pravednog i mirnodopskog društva na globalnom planu“. Predsjedavajuća zasijedanja strana ugovornica PRTR Protokola, Tina Skarman, kazala je da će Budvanska deklaracija zasigurno imati značajnu ulogu u prenošenju važnih poruka koje proizilaze kako iz Protokola, tako i iz same deklaracije, i da će, takođe, u okviru nje biti unaprijeđena predanost država članica u ispunjavanju Ciljeva održivog razvoja. „Ona je prisutne informisala da će na sastanku koji će biti održan posljednjeg dana zasijedanja, u petak, biti razmotrena implementacija Protokola i program rada, ostvareni napredak u pogledu strateškog plana, kao i da je predviđeno usvajanje različitih odluka“, kaže se u saopštenju. Navodi se da se Radulović sastao i sa Algajerovom, koja je zahvalila ministru na odličnoj organizaciji zasijedanja država članica Arhuske konvencije i PRTR Protokola i njihovog zajedničkog segmenta na visokom nivou. „Ona je izrazila zadovoljstvo činjenicom da je Crna Gora postala potpisnica Međunarodne konvencije o vodama 2014. godine. Tokom sastanka, ministar je Algajerovu upoznao da je u toku potvrđivanje PRTR Protokola, odnosno da je Skupština ratifikovala protokol“, kazali su iz Ministarstva. Prema njihovim riječima, na sastanku je bilo riječi i o zelenoj ekonomiji i poboljšanju kvaliteta vazduha. „Tim povodom, izvršna sekretarka uputila je poziv ministru Raduloviću za učešće u dvjema inicijativama usvojenim na Osmoj ministarskoj konferenciji „Životna sredina za Evropu“ održanoj u Gruziji prošle godine, Batumi akcija za čistiji vazduh (BACA) i Batumi inicijativa o zelenoj ekonomiji (BIG-E)“, dodaje se u saopštenju.

( MINA )