Dzuro: Šansa da se uhapsi Putin i dovede pred sud u Hagu ravna je nuli
Češki istražitelj, sada službenik UN, zahvaljujući kome je uhapšen jedan od prvih haških optuženika, bivši gradonačelnik Vukovara Slavko Dokmanović, upozorio je da ni Milošević ne bi mogao da se nađe u Hagu da je ostao na vlasti
Nekadašnji istražitelj Haškog tribunala za zločine u bivšoj Jugoslaviji Vladimir Dzuro upozorio je da je "ravna nuli" šansa da se uhapsi i dovede pred Međunarodni krivični sud (MKS) u Hagu predsjednik Rusije Vladimir Putin, ističući da je tako je bilo i u slučaju Slobodana Miloševića dok se u Beogradu nije promijenila vlast.
"Hapšenje predsjednika Vladimira Putina, dakle predsjednika koji je još uvijek u Rusiji na vlasti, praktično je neizvodljivo. Pretpostavljam isto i u slučaju ombudsmanke Lvove Belove (za kojom je Međunarodni krivični sud takođe juče izdao nalog za hapšenje). Ne postoji put kako da Putin bude izveden pred tribunal ukoliko se u Rusiji ne promijeni situacija a njega praktično ne svrgnu", kazao je Dzuro za praški list Lidove novini.
Češki istražitelj, sada službenik UN, zahvaljujući kome je uhapšen jedan od prvih haških optuženika, bivši gradonačelnik Vukovara Slavko Dokmanović, upozorio je da ni Milošević ne bi mogao da se nađe u Hagu da je ostao na vlasti.
"Da je bio aktivni predsjednik, dakle predsjednik na vlasti to bi bilo nemoguće. Bez volje i saradnje Srbije nikada se ne bi uspjelo da bude izveden pred sud u Hagu", kazao je Dzuro.
Bivša tužiteljka Haškog tribunala za zločine u bivšoj Jugoslaviji Ana Rihterova takođe je rekla da ne preostaje ništa drugo do da se čeka.
"Ako uporedimo sa Haškim tribunalom za bivšu Jugoslaviju Slobodan Milošević izveden je pred sud tek 2001. godine iako je rat završio 1995. godine. Niko nije verovao da će se to desiti. Ali onda se promijenio politički pristup Srbije tom tribunalu i njeni predstavnici su odlučili da uhapse i izruče Miloševića u Hag", kazala je Rihterova.
Češka tužiteljka podsetila je da je Radovan Karadžić protiv koga je podignuta optužnica 1995. uhapšen tek 2008, a general Ratko Mladić 2011. godine.
Nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina koji bi trebalo da važi u 123 zemlje u svijetu koje su ratifikovale Međunarodni krivični sud u Hagu, pozdravili su češki premijer Petr Fijala i predsjednik Petr Pavel.
"Nalog za hapšenje pokazuje koliko brutalno i u suprotnosti s međunarodim poretkom postupa Rusija", poručio je Fijala.
"Ukoliko poštujemo međunarodno pravo onda moramo da odbijemo njegovo kršenje ma o kome se radilo. Ne mogu se tolerisati zločini protiv čovječnosti, napadi na civilne ciljeve, otmice djece ni druge ratne strahote. Putin je na čelu zemlje koja vrši te zločine i zato je nalog za hapšenje u redu", poručio je češki predsjednik Pavel.
Dzuro, koji je o radu međunarodnog tima na rasvjetljavanju ratnih zločina za Haški tribunal napisao knjigu "Istražitelj" a u češkim bioskopima prikazuje se i film rađen po njoj, upozorio je u posljednjem intervjuu u decembru prošle godine da pravda nikada u međunarodnim sudovima čije postojanje iziskuje političku slogu, ne može da bude zadovoljena.
"Valjda je božija pravda pravedna za sve, ako postoji. Ali ljudska pravda nije pravedna za sve. Neki počinioci su umrli - predsjednik Hrvatske, predsjednik Bosne i Hercegovine (Franjo Tuđman, Alija Izetbrgović). Oni nisu dočekali kaznu pravde na ovom svijetu. Neki su umrli u zatvoru, drugi su pušteni zbog bolesti, njih je kaznila božija pravda. Ali nerealno je očekivati da mi ljudi uspijemo da kaznimo sve zločine", kazao je Dzuro.
On je naglasio da bi najbolje bilo kada bi svaka zemlja nekadašnje Jugoslavije sudila svoje građane optužene za zločine.
"Da ljudi tamo vide da sudovi u Srbiji umiju da osude Srbina, u Hrvatskoj Hrvata. Haški tribunal je osnovan samo zato što sudovi i tužilaštva nisu bili u stanju da procesuiraju svoje ratne zločine, uvijek su nastojali da sude onim drugima", rekao je Dzuro.
( BETA )