Moramo nastaviti da čuvamo pjesme koje su prošle ispit vremena

Projekat “Podgorički etno triptih” danas će i zvanično biti zatvoren objavljivanjem još jedne izvorne pjesme u izvođenju crnogorske umjetnice Tanje Šeter.

Naime, ona je prije dvadesetak dana pokrenula ovaj projekat, a do sada je u novom ruhu objavila numere “Sejdefu majka buđaše” i “Polegli su dolegli su dva bijela goluba”. Posljednja u nizu je numera “Karanfile, cvijeće moje”, a Tanjina verzija biće dostupna od danas u 10 časova na njenom zvaničnom Youtube kanalu.

Za svaku od ovih numera crnogorski muzičar Peđa Nedeljković radio je aranžmane. Dosta muzičara koji se bave izvornom muzikom trude se da privuku pažnju drugačijim aranžmanima.

Za “Sejdefu” Peđa je napravio aranžman koji je ambijentalni, a s obzirom na to da je u pitanju jedna od pjesama iz Crne Gore koja je najviše obrađivana, otkriva koliko je bilo teško napraviti nešto drugačije:

”Tačno je da je ‘Sejdefa’ jedna od najviše izvođenih i obrađivanih pjesama, ali je to samo pokazatelj da je ta kompozicija za sva vremena i koja opstaje decenijama unazad u raznim aranžmanskim formama. Pošto se ja dugi niz godina bavim ovom muzikom i imao sam prilike da je sviram i čujem u raznim muzičkim formama i uvijek je rado slušana pjesma, tako smo i mi došli ma ideju zašto da je ne uradimo drugačije. Baš ovakve pjesme su veliki izazov za aranžera iz prostog razloga što se trudi da bude drugačiji i da, da neki svoj lični muzički pečat i zato sam se odlučio da bude baš u ovakvom aranžmanu i nadam se da sam uspio u tome”, ispričao je u razgovoru za Vijesti Nedeljković.

Već u drugoj pjesmi “Polegla su dolegla su dva bijela goluba” aranžman je više prilagodio narodnoj muzici. Inače, riječ je o numeri koja je pjevački veoma zahtjevnija, teža za upakovati, pa nije želio da skreće pažnju od melodije.

”Na drugoj pjesmi ‘Polegli su dolegli su dva bijela goluba’ koja je jedna pjevački baš zahtjevna pjesma sam se trudio da ipak sama melodija, način, stil i interpretacija pjevanja dođu do izražaja. S obzirom na to da Tanja to radi savršeno, iskreno tu nisam ni imao mnogo nedoumica, jer kad smo postavili radni aranžman od dva, tri instrumenta i Tanja kada je otpjevala tu neku, da kažem, radnu verziju, pjesma je odmah zazvučala što se kaže ‘na prvo slušanje’. Nekada pjesme prosto ljepše zvuče samo sa nekoliko instrumenata i glasom, što je za mene slučaj u ovoj pjesmi”, priznaje sagovornik Vijesti.

Već danas publika će čuti i treću numeru iz projekta “Podgorički triptih”, a u pitanju je još jedan biser izvorne narodne muzike. Za razliku od prethodnih numera koje se vežu za staru podgoricu, “Karanfile, cvijeće moje” obrađivali su brojni izvođači, ne samo iz Crne Gore već iz Bosne i Hercegovine, Srbije. Kako je on zamislio novu verziju “Karanfila” otkriva:

”Treća pjesma ‘Karanfile’ je mogu da kažem meni najmilija, jer je puna ritma ima lijepu melodiju i prelijep tekst. Dosta puta sam je izvodio na raznim koncertima i publika uvijek reaguje već na prve taktove, jer je sama po sebi ritmična pjesma. Ona je takođe urađena u tom ‘etno maniru’ sa novim uvodom, sa lijepim ritmom i sa nekim solo dionicama i prosto sam zadovoljan kako to sve zvuči”, sa ponosom ističe sagovornik Vijesti.

Tanja je za ovaj projekat odabrala, kako je u prethodnom razgovoru za Vijesti otkrila, “svoje omiljene pjesme”, a Peđi se takođe sviđa izbor njegove stale saradnice i prijateljice.

”Sjećam se kada smo Tanja i ja prije neku godinu radili projekat izvornih pjesama na kojem se našlo 27 kompozicija, počeli smo priču da uradimo desetak, kako smo pravili spisak došli smo na broj 27, jer su nam se sve numere toliko svidjele da nismo htjeli da izbacimo nijednu. Mislim da će i ovaj projekat tako da ide. Kada je Tanja došla sa tom idejom i sa spiskom pjesama, bio sam oduševljen iz prostog razloga što nemamo priliku da se bavimo muzikom na taj način. Mislim na etno obrade, jer je to baš jedan veliki izazov, kako za aranžera, tako i za pjevača. Izazov, ali i obaveza prema ljudima koji su pisali i izvodili te pjesme i po kojima su te one prepoznatljive. Naša muzička riznica je itekako bogata sa pjesmama, tako da bi spisak bio podugačak da moram sam da biram”, priznaje Peđa.

Iako će objavom ove numere projekat “Podgorički etno triptih” biti završen, Šeter planira da nastavi sa obrađivanjem tradicionala. Nedeljković smatra da je bitno da na ovaj način očuvamo kulturnu baštinu i približimo stare pjesme mlađim generacijama.

”Naravno da je u planu da se nastavi ovaj projekat i već su u pripremi još nekoliko pjesama. Uveliko radimo na tome. Danas je kod mladih vrijeme brzih informacija, sve što traje više od minut, njima je mnogo i neće da gledaju i slušaju. Tako je i za muziku. Ako im ne odvučeš pažnju i, što se kaže, ako ih ne kupiš već na prve taktove, ništa od toga. Ove su pjesme prošle sito vremena i same opstale u narodu decenijama, ali je ovo jedan lijepi način da se one predstave mladima i naravno da se i na ovaj način sačuva naša kulturna baština”, tvrdi muzičar.

Stare pjesme i danas zvuče maestralno

Mnogi izvođači iz Bosne i Hercegovine, Srbije koji se bave izvornim pjesmama u jednom trenutku se odluče da rade autorske numere po uzoru na tradicionale. Nedeljković otkriva šta on kao autor misli o takvoj muzici i koliko je teško napraviti danas, pored svih tehničkih mogućnosti, pjesmu koja podsjeća na tradicional:

”Svako vrijeme nosi nešto svoje, pa tako i muzika. I danas ima lijepih pjesama, odličnih tekstova, odličnih pjevača, ali kada bih podvlačio paralelu, muzika nekad i sad, onda bih mogao da kažem da i dan danas kada čujem neke singlove koji su se radili u tom nekom starom vremenu, zvuče mi maestralno. Pune su melodije, harmonije i nekako je sve na svome mjestu. Uvijek kada čujete prve taktove neke stare pjesme, odmah znate koja je u pitanju, što nisam siguran da je u današnje vrijeme i današnjoj muzici baš tako. Možda je to razlog zašto se mnogi izvođači koje ste naveli bave autorskom muzikom po uzoru na tradicionale, a ne novokomponovanom muzikom”, objašnjava.

( Marija Vasić )