Njemačko-japanski odnosi dobili novi zamah

Geopolitički preokreti izazvani savezništvom Rusije i Kine i ratom protiv Ukrajine zbližavaju Njemačku i Japan. Na prvim bilateralnim vladinim konsultacijama, na koje je kancelar Olaf Šolc iz Berlina otputovao u Tokio sa šest svojih najvažnijih ministara, dvije zemlje su se dogovorile o bližoj saradnji u oblasti ekonomske i vojne bezbjednosti.

„Ovim konsultacijama, bliska saradnja sa Japanom dostigla je novi nivo", rekao je Šolc i najavio „novi zamah" u odnosima sa „vrijednim partnerom". Sastali su se da uče jedni od drugih i rade zajedno. „Želimo da smanjimo zavisnosti i povećamo otpornost naših ekonomija", rekao je još Šolc. Posebno je pomenuo zaštitu kritične infrastrukture, zaštitu trgovačkih puteva i sigurnost snabdijevanja energijom.

Jačanje lanaca snabdijevanja sa istomišljenicima

„Japansko-njemački odnosi su jači i bliži nego ikad", istakao je i japanski premijer Fumio Kišida. Prema njegovim riječima, dvije zemlje su se dogovorile da ojačaju lance snabdijevanja „između zemalja istomišljenika" za minerale, poluprovodnike, baterije i druge strateške sektora kako bi se „suprotstavili ekonomskoj zavisnosti". Ovim je Kišida aludirao na globalni značaj Kine u eksploataciji rijetkih minerala za baterije i proizvodnju solarnih modula. Japan će vjerovatno staviti ekonomsku bezbjednost visoko na dnevni red na samitu G7 u maju, u Hirošimi.

Jedan od rezultata konsultacija je i dogovor da stručnjaci iz njemačkog instituta za geologiju i prirodne resurse i japanske organizacije za metale i energetsku bezbjednost - intenzivnije sarađuju na temama kao što su „eksploatacija, prerada i reciklaža". „Ako može da se spoji znanje obje strane, to će dovesti do značajnog proširenja prostora za akciju", rekao je Šolc.

Obje zemlje žele da razgovaraju i o zaštiti infrastrukture. I ovdje je u prvom planu zaštita telekomunikacione mreže koja mora ostati „otvorena, bezbjedna, raznovrsna i otporna”. Japan je već u znatnoj mjeri regulisao pristup tržištu kineskog telekomunikacionog giganta Huaveia.

Blizina Kine

Tokom posjete Japanu došlo je i do aktivne razmjene iskustava između preduzetnika. Sa obje strane bili su predstavnici vodećih kompanija: Siemens Energy, Heraeus, Beiersdorf, Boehringer Ingelheim i Mahle s jedne i Toyota, Mitsubishi Electric, Hitachi, NEC, Itochu sa druge strane.

Mitsubishi Electric bi, na primjer, mogao da iskoristi sopstveno iskustvo da pomogne u obezbjeđivanju stabilnijih lanaca snabdijevanja optimizacijom svoje strategije nabavke. Kao prva kompanija u Japanu, ova industrijska grupa je u oktobru 2020. osnovala sopstveno odjeljenje za ekonomsku bezbjednost, koje ispituje moguće zavisnosti i ranjivosti u lancu snabdijevanja proizvodnje i isporuke, kao i rizike u poslovnim aktivnostima na globalnom nivou, ne samo u SAD i Kini.

Još prije posjete, kancelar Šolc je Japan proglasio uzorom za Njemačku. Kao i Njemačka, Japan zavisi od uvoznog goriva i resursa. Japanska automobilska i elektronska industrija u velikoj mjeri se oslanjaju na rijetke minerale iz Kine.

Ali Japan je prošle godine usvojio sopstveni zakon o ekonomskoj bezbjednosti, koji ima za cilj bolju zaštitu nacionalnih lanaca snabdijevanja, infrastrukture i tehnologija. Vlada u Tokiju već aktivno traži alternativne izvore snabdijevanja za strateški važne sirovine i proizvode kao što su čipovi, ljekovi i medicinska tehnologija, i polako stvara sopstvene zalihe.

Sinergije u oblasti odbrane i naoružanja

Ministar odbrane Pistorius govorio je o "mogućim sinergijama" u sektoru naoružanja, s obzirom na to da i Berlin i Tokio trenutno povećavaju svoje proračune za odbranu. No, konkretnog projekta još nema na vidiku: Njemačka trenutno s Francuskom i Španjolskom radi na novom sistem zračne odbrane, dok Japan s Velikom Britanijom i Italijom želi razviti novi borbeni avion.

I konačno, Njemačka i Japan takođe žele intenzivniju saradnju kada je u pitanju bezbjednosna i odbrambena politika.

Boris Pistorijus je prvi njemački ministar odbrane koji je posjetio Japan u posljednjih 16 godina. Stvara se pravni okvir za međusobnu logističku pomoć i podršku, na primjer tokom zajedničkih manevara. Berlin želi da pošalje fregatu u pacifičku regiju po drugi put sljedeće godine, koja će potom ponovo pristati u Japanu. Kancelar Šolc je objasnio da misiju treba shvatiti kao „posvećenost slobodi mora". Prilikom posljednje posjete njemačkih ratnih brodova Japanu, Kina je žestoko protestovala.

Ministar odbrane Pistorijus je govorio o „mogućim sinergijama" u sektoru naoružanja, s obzirom na to da i Berlin i Tokio trenutno povećavaju svoje budžete za odbranu. Međutim, još nema konkretnog projekta na vidiku: Njemačka trenutno radi sa Francuskom i Španijom na novom sistemu PVO, dok Japan želi da razvije novi borbeni avion sa Velikom Britanijom i Italijom.

( Deutsche Welle )