Zaboravili smo koronu, ne i ona nas

Koronavirus danas ne predstavlja rizik kao u prvim mjesecima pandemije, u centru pažnje građana Crne Gore su drugi priroriteti, ali širom svijeta broj zaraženih i preminulih od posljedica kovida-19 i dalje je visok.

Procjene Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) pokazuju da ćemo u ovoj godini biti svjedoci kraja pandemije, ali stručnjaci upozoravaju da je virus i dalje prijetnja, pogotovo po osjetljive kategorije.

“Od prvih dana pandemije ispunjenih neizvjesnošću, strahom, prepunjenim bolnicama i nedostatkom lične zaštitne opreme, ljekova, aparata, kadra do danas, kada je kovid više usputna tema, neugodnost za pojedine koji razviju težu kliničku sliku, ova pandemija zvanično usmrtila je gotovo sedam miliona ljudi na svijetu. Vjeruje se da je taj broj mnogo veći. Danas, za većinu ljudi kovid ne predstavlja onakav rizik kao u prvim mjesecima pandemije….”, kaže za “Vijesti” epidemiološkinja Milena Popović Samardžić.

Ona ističe da je broj inficiranih osoba korona virusom u Crnoj Gori, ali i svijetu, danas značajno potcijenjen.

“Analizirajući svoje najbliže okruženje, ne čekajući zvanične izvještaje, uočavamo porast respiratornih infekcija. To je posebno vidljivo u školama i većim kolektivima. Upitno je koliki broj osoba se testira na grip i kovid danas zbog razvijenih simptoma bolesti. Upitno je i u kojoj mjeri je ova pandemija promijenila naše ponašanje i pristup zaraznim bolestima”, smatra ona.

Šefica kancelarije SZO za Crnu Goru Mina Brajović smatra da je epidemiološka situacija tri godine nakon proglašenja pandemije bolja u odnosu na sve dosadašnje faze.

“Prvi put, na globalnom nivou, nedjeljni broj prijavljenih smrtnih slučajeva u protekle četiri sedmice je manji u odnosu na period kada je prvi put upotrijebljena riječ pandemija. Iako SZO procjene upućuju da je realno očekivati da ćemo tokom ove godine biti svjedoci kraja kovid-19 pandemije, ovo oboljenje i dalje predstavlja aktivnu prijetnju i od vitalnog je značaja da se vulnerabilne kategorije vakcinišu kako bi se izbjegle ozbiljne forme bolesti i hospitalizacije”, ocijenila je ona.

Prvi slučajevi koronavirusa u Crnoj Gori potvrđeni su 17. marta 2020. godine. Tokom tri godine registrovano su 289.134 slučaja infekcije koronavirusom. Do 17. marta ove godine zabilježeno je 2.808 smrtnih slučajeva, povezanih sa oboljenjem kovid-19. Aktivan je kraken soj koji potiskuje do sada aktuelne omikron varijante koronavirusa.

Crna Gora, iako je masovnu vakcinaciju započela na proljeće 2021. godine i nabavila dovoljan broj vakcina, ne može se pohvaliti procentom vakcinisanim kakav je u razvijenim, evropskim zemljama.

Prema podacima crnogorskog Instituta za javno zdravlje (IJZ), prvu dozu vakcine primilo je 47,3 odsto ukupnog stanovništva, a dvije doze 46,1 odsto. Treću, buster dozu primilo je svega 16,6 odsto ukupne populacije, četvrtu 0,6, a petu 0,02 odsto.

Popović Samardžić smatra da ovi podaci više ništa ne znače, jer, ako je neko primio samo dvije doze Sinofarm vakcine u junu 2021. godine, danas to nema nikakvu važnost.

“Procent vakcinisanih u Crnoj Gori je nizak. Nismo uspjeli izgraditi povjerenje u vakcine protiv kovida u mjeri u kojoj je to trebalo. Otpor prema vakcinaciji postao je dio nekog nedokučivog ubjeđenja iako do danas nismo čuli ozbiljan naučni argument koja bi podržala ta ubjeđenja. Pogrešne odluke i strategije koje je Vlada sprovodila, nedovoljna distanciranost javno zdravstvenih institucija od političkih odluka, nedovoljna transparentnost dodatno su otežali izgradnju tog povjerenja. Vjerujem da se zbog toga i dalje broj vakcinisanih protiv kovida u Crnoj Gori održava na neprihvatljivo niskom nivou”.

Brajovićeva smatra da je nacionalni odgovor Crne Gore tokom trajanja pandemije bio višeslojan i determinisan raspoloživim resursima i kapacitetima.

“Djelovanje na dvostrukom kolosijeku u smislu odgovora na panedmiju i pružanja esencijalnih servisa, prepoznato je kao izazov kako u Crnoj Gori tako i u značajnom broju zemalja širom Evrope. I u ovoj fazi pandemije, ključna poruka SZO je da je potrebno insistirati na primjeni pet pandemijskih stabilizatora, uključujući povećanje obuhvata kovid-19 vakcinacijom, posebno kada je riječ o starim licima, trudnicama, zdravstvenim radnicima i osobama čiji imuni sistem je kompromitovan. Posebno je važno da se insistira na aktivnom nadzoru, testiranju i sekvenciranju”, zaključuje Brajovićeva.

Da je sada najvažniji fokus na zaštiti osjetljivih kategorija i starijih, upozorava i Popović Samardžić.

“Koronavirus će i dalje mutirati, a naučnici strahuju i da može doći do soja koji će efikasno izbjegavati imunitet i biti otporan na antivirusne ljekove. To samo govori da kovid ostaje među nama i da mi brzo moramo prikupiti sve što smo naučili tokom ove pandemije da nam se greške ne bi ponavljale”, zaključuje ona.

Brajovićeva kaže da SZO budno prati dešavanja i cirkulaciju podvarijante virusa XBB 1.5 koji je sve više prisutan u pojedinim zemljama u Evropi, ali uprkos tome ne predstavlja veći javno zdravstveno rizik u odnosu na druge omikron sojeve koronavirusa.

Hrvatska: Koronavirus nam se prilagodio, no pitanje je što će nam donijeti klimatske promjene

Pandemiju koronavirusa Svjetska zdravstvena organizacija formalno nije proglasila završenom ni tri godine nakon njenog izbijanja, međutim, u Hrvatskoj već skoro godinu kovid-19 prisutan je samo u tragovima. Na infektivnim odjeljenjima bolnica mali je broj kovid pozitivnih pacijenata, pa oni rade uobičajenim tempom. Lokdaun u martu i aprilu 2020, kada je sve stalo, a ljudi su radili od kuće, đaci nastavu pratili onlajn, a u trgovinu se izlazilo s oprezom zbog zaraze nepoznatim virusom, danas nam se čini nestvarnim. Baš kao i nekoliko talasa intenzivnog širenja zaraze, kada su hrvatske bolnice bile pretrpane teško bolesnim ljudima koji nisu mogli disati bez mehaničke ventilacije. Mnogi su i podlegli, a na kraju odnijeli veliki broj ljudskih života.

Još u aprilu prošle godine ukinute su skoro sve epidemiološke zaštitne mjere i na snazi su još jedino obaveza nošenja maski u zdravstvenim ustanovama, te obavezno testiranje na SARS-coV-2 prije operacije, odnosno zahvata koji podrazumijeva pojavu aerosola iz organizma.

Uprave civilne zaštite, poznatije kao “štab” čija su se obraćanja iz dana u dan pratila kao glavni dnevni događaj, od 22. februara 2023. godine više ne objavljuje podatke o kovidu svakodnevno već samo ponedjeljkom. Tako je u nedjelji do 13. marta zabilježen 361 novi slučaj zaraze virusom SARS-coV-2 te je službeno bilo 481 potvrđen slučaj zaraze. Hospitalizovano je 198 osoba, od kojih je osam na respiratoru. Nažalost, preminulo je 19 osoba u toj sedmici.

”Na splitskom infektivnom odjeljenju ima nešto hospitalizovanih pacijenata sa kovidom, ali nema ih puno. Po četvoro-petoro najviše, kako koji dan, ali čak ih je i više s gripom. Mahom su to stariji pacijenti, ljudi s pneumonijama, ima bolesnika s nekom drugom hroničnom bolešću, pa im se sa kovidom pogoršalo. Nisu to više onako masovno teške bolesti, ali i dalje obavezno testiramo svakog bolesnika sa respiratornim simptomima jer moramo kovid bolesnike izolovati, ne stavljati ih zajedno s ostalim bolesnicima, kaže dr Ivo Ivić, dojučerašnji šef infektologije splitskog KBC-a koji trenutno koristi godišnji odmor nakon kojeg odlazi u penziju.

U KB Dubravi, nedavno jedinoj kovid bolnici u Hrvatskoj, trenutno imaju dvanaest pacijenata s kovidom.

”Pola je samo kovid pozitivna, bez simptoma kovida, a primljeni su zbog drugih bolesti. To su starije i teško hronično bolesne osobe, mahom i s upalom pluća. Osim što ih nije puno, nije ni klinička slika onakva kao što je prije bila”, rekao nam je prof. Bruno Baršić, infektolog koji se iz penzije aktivirao kao šef kriznog štaba kovid bolnice u zagrebačkoj Dubravi.

Naši iskusni infektolozi slažu se kako smo sada u suživotu s ovim korona virusom koji je tu, ali ne predstavlja više opasnost kao prije. Međutim, to ne znači da se situacija više nikad neće promijeniti jer svaki virus je živo biće koje se stalno mijenja i uvijek nas može neugodno iznenaditi.

”Jedno vrijeme ne očekujem promjenu, virus SARS-coV-2 sada izaziva prehladu, kod starijih malo težu, ali i on će jednom opet mutirati, kao što je to slučaj s virusom gripa. Je li moguće da neka sljedeća rekombinacija bude gora? Moguće je. Nije isključeno da se javi s s puno žešćim patogenetskim potencijalom. Imali smo 2003. SARS, pa 2008/2009. svinjski grip, pa 2018. opet teži oblik gripe s puno oboljelih, a onda i kovid. Tek ćemo vidjeti što će nam donijeti klimatske promjene”, oprezan je prof. Baršić.

I dr Ivić ističe da je svaki virus priča za sebe.

”SARS-coV-1 se pojavio, vidjeli smo ga i nestao je. Ovaj, SARS-coV-2, nakon tri godine možemo reći da će ostati s nama, a ako misli da ostane, onda će se ponašati najvjerojatnije kao i većina drugih respiratornih virusa. Znači da će u zimsko doba izazivati više infekcija. Vjerojatno ne onako masovno, uz uslov da se ne dogodi neka značajna mutacija. Kad virus gripe značajno mutira, imamo porast broja oboljelih, pa i umrlih od gripa. Hoće li to biti tako i u kojoj mjeri, vidjeće se”, govori dr Ivić.

Od 25. februara 2020, kada je zabilježen prvi slučaj zaraze u Hrvatskoj, do danas ukupno je zabilježeno 1.269.687 osoba zaraženih novim koronavirusom. Preminulo je 18.006 preminulo, oporavilo se 1.251.200 osoba.

Do 13. marta testirano je 5.530.633 osoba.

Utrošeno je 5.360.723 doza vakcina, a vakcinisano je 59,95 odsto ukupnog stanovništva, odnosno 71,33 procenata odraslog stanovništva. Barem jednom dozom vakcinisano je 2.321.299 hrvatskih građana, a od njih je vakcinacija završena za 2.251.239 osoba, što čini 69,28 procenata odraslog stanovništva.

Srbija: U četvrtu godinu bez podataka o najvažnijim stvarima

Kao i u ostatku svijeta, i u Srbiji je kovid je već neko vrijeme istisnut iz medijskih naslova, a vijesti o novom koronavirusu su na marginama. Brojevi ostaju, međutim, neosporivo svjedočanstvo nerazumno visoke cijene koju je Srbija platila u prethodne tri godine, premda se to slabo vidi golim okom - maske, prije tri godine skupe i deficiratne, sada su pravi raritet, sem u zdravstvenim ustanovama ima ih još poneko u gradskom prevozu.

Zvanična statistika kaže da je od početka dolaska kovida-19 u Srbiju od ove bolesti oboljelo skoro 2,5 miliona građana, umrlo je 17.900, a prvi slučaj je registrovan 6. marta 2020. godine.

Zvanična statistika međutim nije tačna. Iako je prvi slučaj zaražavanja novim korona virusom potvrđen 6. marta kod muškarca iz Subotice, kasnije objavljeni radovi pokazali su da je kovid zapravo već u februaru, a po svoj prilici i ranije, bio u Srbiji. Grupa autora sa Medicinskog fakulteta u Beogradu objavila je rad o obdukciji koja je urađena na muškarcu koji je preminuo od upale pluća nepoznatog uzroka početkom februara. Naknadnim analizama utvrđeno je prisustvo SARS-CoV-2 virusa.

Od trenutka kada je potvrđen prvi slučaj, institucije su počele da prate i objavljuju svakodnevno broj testiranih, oboljelih, hospitalizovanih i preminulih.

Epidemiolozi su od početka isticali da je stvarni broj zaraženih mnogo veći od zvanične statistike. Dijelom zbog štelovanja podataka, dijelom zato što se nisu svi zaraženi testirali, a dijelom i zbog nepouzdanosti samih tekstova. Po posljednje dvije stvari, Srbija nije izuzetak - i u ostatku svijeta milioni slučajeva ostali su nezabilježeni.

Isto se može reći i za broj preminulih. Već na kraju 2020. Svjetska zdravstvena organizacija procijenila je da je stvarni broj preminulih u svijetu veći za 1,2 miliona od registrovanog.

U Srbiji se prvi put pokazalo da podaci o preminulima nisu tačni kada je istraživački portal BIRN objavio tekst o manipulisanju brojevima u okviru zvanične kovid baze podataka u koju su se slivale sve informacije. BIRN je tada pokazao da dok je u periodu od 19. marta do 1. juna 2020. zvanično objavljeno da su od kovida u zemlji umrle 244 osoba, u kovid bazi podataka kojom su rukovodile zvanične institucije bilo je zabilježeno 632 preminulih.

Ono što je BIRN pisao maju 2020. potrvdilo se godinu kasnije kada je Republički zavod za statistiku objavio svoj redovni izvještaj o uzrocima smrti za prethodnu godinu. Tada se vidjelo da je od kovida-19 preminulo više od 10.000 osoba, što je bilo skoro tri puta više od zvaničnog broja.

I sljedeće godine slična situacija se desila - dok je zvanična kovid statistika pokazivala da je od kovida 2021. umrlo skoro 9.500 osoba, RZS je u svom izvještaju naveo da je za 27.742 osoba kao uzrok smrti upisan kovid-19.

Pri tome podaci RZS bilježe samo one slučajeve gdje je kovid-19 upisan kao uzrok smrti. Tako ostaju nezabilježeni oni preminuli kojima je umjesto kovida unijeta šifra neke druge bolesti, iako je novi koronavirus zapravo bio pravi razlog umiranja.

Koliko je pandemija zapravo odnijela života najbolje se vidi po višku smrtnosti - većem broju preminulih od očekivanog u određenom periodu - tokom 2020. i 2021. godine. U 2021. godini umrlo je preko 30.000 osoba više u poređenju sa periodom prije pandemije. U 2022. godini višak smrtnosti je iznosio oko 9.000 preminulih. Tokom protekle tri godine Srbija je u borbi protiv pandemije išla iz krajnosti u krajnost. Na samom početku, suočena sa nedostatkom osnovne opreme i nepoznanicama koje su okruživale kovid-19, država je posegla za najrestriktivnijim mjerama. Vanredno stanje počelo je 16. marta i od tog dana sve neesencijalne djelatnosti bile su zatvorene, a ubrzo je uveden i policijski čas. U početku građanima nije bilo dozvoljeno kretanje napolju uveče, da bi se ubrzo ovo pretvorilo u višednevne zabrane napuštanja stana.

Pri tome, najstariji, kao najugroženija kategorija, najteže su bili pogođeni jer su ostali zarobljeni u svojim kućama nedjeljama, što je, kako su kasnije i pojedini članovi Kriznog štaba sami rekli, bila neopravdana mjera. Kako su počeli da se približavaju izbori u junu tako su sve postali izraženiji glasovi da je Srbija pobijedila kovid, a jedna po jedna mjera je odbacivana.

Tako je skoro preko noći ponovo postalo skoro sve dozvoljeno, što je bila politika koja se zadržala i narednih mjeseci i godina. Čak i tokom najtežih epidemijskih talasa, kada nije bilo mjesta ni u bolnicama, mogli su se vidjeti navijači na tribinama i puni noćni klubovi. Pri tome, Srbija je ostala jedna od rijetkih zemalja koja nije uvele kovid propusnice sa obrazloženjem da vlast ne vjeruje u restriktivan pristup i primoravanje, već apeluje na svijest građana da vakcinisanjem zaštite sebe i druge.

Upravo su vakcine bile jedna od svijetlih tačaka. Srbija je bila jedna od prvih zemalja koja je nabavila dovoljne količine vakcina ne samo za svoje stanovništvo već i za građane drugih država. Ispostavilo se, međutim, brzo da nema dovoljno onih koji su spremni da zavrnu rukav. U prvih par mjeseci 2021. svi koji su želeli da prime vakcinu su to i uradili tako da je vakcinacija zamrla već od polovine 2021. Do sada je prve dvije doze primilo 3,1 miliona građana a treću 1,8, što je 8,68 miliona ukupno. Zaštitnih biovalentnih vakcina kao četvrte i pete doze dato je samo 10.219.

BiH: Korona više nije opasna bolest kao u jeku pandemije

Nakon tri godine od početka pandemije koronavirusa, Bosna i Hercegovina je u dosta povoljnoj epidemiološkoj situaciji i kovid-19 trenutno ne predstavlja veliko opterećenje za zdravstveni sistem. Većina oboljelih sada ima lakšu kliničku sliku, nešto između prehlade i gripa. Veliki broj građana više se i ne javlja u zdravstvene ustanove, niti se testira, kaže za “Oslobođenje” specijalista infektolog dr Ednan Drljević, šef Infektivnog odjeljenja Opšte bolnice “Prim. dr Abdulah Nakaš” u Sarajevu, uz tvrdnje kako zdravstveni sistem više nema kontrolu nad kovidom kao što je to bio slučaj u ranijim periodima.

Naime, ima slučajeva zaraze koje sasvim slučajno otkriju, kada u početku ne mogu objasniti o čemu se tačno radi kod oboljelog pacijenta.

”Dođe nam pacijent sa negativnim brzim testom, a onda vidimo da tu ima neki infekt u pozadini, da se ipak nešto dešava. Kada uradimo PCR i druga testiranja, onda ustanovimo da se radi o kovidu. Bez tih testiranja, pogotovo PCR, jako je teško ustanoviti da li je u pitanju kovid-19. Brzi testovi nisu toliko osjetljivi, a PCR radimo samo u iznimnim slučajevima i ne više rutinski kao nekada, pojašnjava dr Drljević.

Tako danima ne bude pacijenata s kovidom na bolničkom liječenju, tek pokoji slučaj. Dešava se, povremeno, da se kovid proširi na nekoliko ležećih pacijenata, ali svi završe dobro i sa lakšom kliničkom slikom, tako da, tvrdi dr Drljević, smrti od kovida već dugo nemaju. Mada je bilo pacijenata koji su umrli, ali su imali tešku srčanu bolest, a ispostavilo se da su i pozitivni. Ranijih, teških upala pluća, karakterističnih za kovid, za koje je potrebna kiseonička podrška ili respiratori, u posljednje vrijeme nema.

Epidemija koronavirusa u BiH je pod kontrolom, no o pandemiji i njenom kraju, teško je još govoriti. Čeka se Svjetska zdravstvena organizacija koju čini 170 zemalja. Kako god, kovida će uvijek biti, uvjeren je naš sagovornik, jer ova virusna bolest nije sezonska već cjelogodišnja.

”Ne očekujemo da potpuno nestane. Međutim, iz generacije u generaciju kovida, od vuhanskog soja pa nadalje, svaki je naredni bio blaži. Ostvarila se prognoza vrhunskih stručnjaka koji su na početku rekli da se virus racionalno ponaša i da mu nije u interesu da bude ubojit, jer tako ubija i sebe”, kaže dr Drljević.

Zbog slabe kliničke slike, pacijentu kovid prehlada predstavlja problem, ali ne i veliko opterećenje zdravstvenom sistemu i s obzirom na to da virus nije smrtonosan, smatra dr Drljević, i ako ostane, neće više predstavljati veliki problem.

Prema posljednjim podacima, 8. marta u BiH su evidentirana 93 nova slučaja oboljelih od korona virusa, jedna osoba je preminula. Od početka pandemije prijavljeno je 401.729 oboljelih, od kojih je 16.280 preminulo. Oporavljenih je 379.084.

( Ana Komatina (Vijesti), Merima Babić (Oslobođenje), Milica Radenković (Danas), Romana Kovačević Barišić (Večernji list) )