Mikijelj za "Vijesti": Nismo mogli jeftinije do "30. avgusta"

Direktor Javnog preduzeća za upravljanje Morskim dobrom Mladen Mikijelj u intervjuu za “Vijesti” je kazao da je trajekt “Trideseti avgust” hrvatska kompanija “ABM tours” kupila od prethodnog vlasnika Jadrolinije za oko 340.000 eura, a da su ulaganja u stroj trajekta i korekcije cijena čelika na tržištu uticali na formiranje cijene trajekta, pa i cijene po kojoj je ovaj trajekt Morsko dobro kupilo u Hrvatskoj za 569.000 eura.

”Za ovu cijenu nije moguće naći trajekt sličnih karakteristika i tehničkog stanja na tržištu, i ovom prilikom pozivam sve koji ne dijele moje mišljenje da nam pomognu na način što će nam dostaviti ponude trajekata sa sličnim karakteristikama i stanjem po povoljnijoj cijeni. Za razliku od auto-puta koji će otplaćivati generacije, za razliku od broda “Dvadesetprvi maj” koji će se otplaćivati decenijama, “Trideseti avgust” će biti otplaćen kroz nepuna dva mjeseca”, rekao je Mikijelj, dodajući da je trajekt u odličnom stanju, što je potvrđeno od hrvatskih i crnogorskih stručnih lica.

Mikijelj je kazao da će u najkraćem roku imati procjene i izvještaj o stanju trajekata koji se nalaze na tržištu i odgovaraju potrebama Morskog dobra, te da će uskoro za nove trajekte biti raspisan javni poziv po hitnom postupku, shodno zakonu kako bi kompletirali flotu kapaciteta ne manje od 250 vozila i koja će biti većeg kapaciteta od flote “Pomorskog saobraćaja” koji je do skoro upravljao jednom trajektnom linijom u državi Kamenare-Lepetani.

”Zahvaljujući domaćinskom pristupu u protekle dvije godine, danas na računu Morskog dobra imamo oko devet miliona eura, što nam omogućava da iz sopstvenih sredstava realizujemo jedan ovakav poduhvat. Mi ćemo bez pomoći Vlade, odnosno bez opterećenja kapitalnog budžeta Crne Gore realizovati ovu investiciju”, poručio je Mikijelj.

On je kazao da je Vlada dala saglasnost na izmjeni Plana korišćenja sredstava ovog preduzeća za 2023. godinu koja su povećana sa 7,8 miliona eura na 18,5 miliona eura i da će najveći dio ovog novca biti obezbijeđen od naknada za ustupanje na korišćenje morskog dobra i prihoda od usluga trajektne linije.

”Od navedenih prihoda od 8 do 10 miliona eura će biti namijenjeno za nabavku trajekata”,kazao je Mikijelj, dodajući da će uloženi novac povratiti kroz nepune tri godine.

Besplatan prevoz će imati pored pješaka, biciklisti, vozila hitne pomoći, vatrogasna kola i druga vozila od javnog interesa. Tokom zimskog perioda cijena će biti četiri eura, a tokom ljetnjeg perioda pet eura. Mjesečna karta biće 100 eura za 50 prelazaka. Građani Tivta i Herceg Novog će plaćati tri eura.

Sagovornik “Vijesti” je kazao da je 26 radnika “Pomorskog saobraćaja” prešlo u Morsko dobro, kao i da je uvjeren da će se u Skupštini naći većina za odluku da se ova linija ne daje pod koncesiju, nego da njome upravlja država.

U floti Morskog dobra trenutno se nalaze dva trajekta kapaciteta 90 vozila za trajektnu liniju Kamenari - Lepetane. Kada očekujete da kompletirate flotu, koliko vozila će moći da preveze i hoće li flota odgovoriti izazovima ljetnje turističke sezone?

Nakon kupovine trajekta “Trideseti avgust”, koji je kapaciteta 60 vozila, intenzivno smo nastavili sa ispitivanjem tržišta, kako bi u najkraćem roku obezbijedili flotu, za nesmetano funkcionisanje trajektne linije. Kapaciteti trajekata koji su stavljeni u funkciju su dovoljni za pružanje kvalitetnog servisa za ovaj period godine, dok kompletiranjem cijele flote, kapaciteta ne manjeg od 250 vozila, stvorićemo preduslove da na najbolji mogući način odgovorimo izazovima ljetnje turističke sezone.

U tom pravcu smo preuzeli konkretne korake, i u najkraćem roku ćemo imati procjene i izvještaj o tehničkom stanju trajekata koji se nalaze na tržištu, a odgovaraju našim potrebama. Konfiguracija terena, specifičnost pristaništa i trajektne linije sužavaju nam prostor djelovanja, ali smo ubijeđeni da ćemo u zacrtanom roku, obezbijediti kompletnu flotu, koja će biti znatno većeg kapaciteta od flote “Pomorskog saobraćaja”. Za nove trajekte biće raspisan javni poziv po hitnom postupku, shodno zakonu, a koliko ćemo ih nabaviti zavisiće od kapaciteta trajekata.

Trajekt “Trideseti avgust”, koji je star pola vijeka, kupljen je u pregovaračkom postupku za 569.000 eura od hrvatske kompanije ABM tours. Kako se došlo do ove cijene za brod koji je prethodni vlasnik kupio za nižu cijenu od ove po kojoj je kupilo Morsko dobro i da li će novi trajekti čiju nabavku planirate biti skuplji od “Tridesetog avgusta”?

U proteklih 15-ak dana su se u kontinuitetu u javnosti plasirale neistine o cijeni po kojoj je “ABM tours” kupila trajekt “Trideseti avgust” od Jadrolinije. Početna cijena sa licitacije koju je ova hrvatska kompanija ponudila za prodaju ovog trajekta je iznosila 90.000,00 eura. Sa namjerom, ili previdom, ova cijena se pominjala kao kupoprodajna, što je apsolutna neistina, a što smo demantovali dostavljanjem javnosti dokumenta “Izvadak iz upisnika brodova Republike Hrvatske”.

Kupoprodajna cijena broda je bila 2.373.367,50 kuna, što je oko 340.000,00 eura. Jadrolinija se odlučila za prodaju “Tridesetog avgusta” zbog drugačijih standarda i potreba na samim linijama kojim upravljaju, gdje je presudna potreba za dodatnim komforom putnika kroz pružanje usluga restoranskog tipa, što “Trideseti avgust” nije mogao da obezbijedi. “ABM tours” se bavi potpuno drugom djelatnošću i trajekt “Trideseti avgust” im je omogućavao značajan prihod tokom ljetnje turističke sezone. Pored toga, ulagano je u stroj trajekta, koji je sada u odličnom stanju, što je potvrđeno kako od hrvatskih tako i od naših stručnih lica, a takođe je došlo do korekcije cijena na tržištu čelika, što je uticalo na formiranje cijena trajekta.

Još jednom ističem, da za ovu cijenu nije moguće naći trajekt sličnih karakteristika i tehničkog stanja, na tržištu, i ovom prilikom pozivam sve koji ne dijele moje mišljenje da nam pomognu na način što će nam dostaviti ponude trajekata sa sličnim karakteristikama i stanjem po povoljnijoj cijeni. Naprotiv, smatram da je ovo jedna od najboljih investicija u proteklih par godina od strane bilo koje državne institucije ili preduzeća. Za razliku od auto-puta koji će otplaćivati generacije, za razliku od broda “Dvadesetprvi maj” koji će se otplaćivati decenijama, “Trideseti avgust” će biti otplaćen kroz nepuna dva mjeseca. Vrijednost ostatka flote koju želimo da formiramo će biti značajno veća od vrijednosti “Tridesetog avgusta”, iz razloga što želimo da kupimo brodove novije generacije.

Da li je Uprava pomorske sigurnosti Crne Gore dala sertifikat o sposobnosti ovog broda za plovidbu i do kada on važi?

Uprava pomorske sigurnosti Crne Gore izdala je Svjedočanstvo o sposobnosti broda za plovidbu. Pregledom je utvrđeno da je stanje strukture mašina i opreme zadovoljavajuće i da brod za navedenu namjenu i područje plovidbe ispunjava sve neophodne zahtjeve. Svjedočanstvo je izdato 10. 03. 2023. godine, a važi do 21. 05. 2023. godine. Uporedo ćemo raditi na pripremi onoga što je potrebno da se produži sertifikat nakon tog datuma.

Po kojoj je cijeni iznajmljen manji trajekt “Vasilije” od kotorske kompanije “Briv Construction”?

Cijena zakupa trajekta “Vasilije” iznosi 1 euro mjesečno, što najbolje oslikava namjere kompanije “Briv Construction” i Morskog dobra. Vođeni društvenom odgovornošću i zaštitom javnog interesa smo došli do ovakvog sporazuma, koji je definitivno u interesu svih građana Crne Gore. Koristim se i ovom prilikom da se zahvalim pomenutoj kompaniji.

Koliko će ukupno koštati kompletna flota Morskog dobra i kojim će novcem ona biti finansirana?

Zahvaljujući jednom domaćinskom pristupu u protekle dvije godine, danas na računu Morskog dobra imamo oko devet miliona eura, što nam omogućava da iz sopstvenih sredstava realizujemo jedan ovakav poduhvat. Mi ćemo bez pomoći Vlade, odnosno bez opterećenja kapitalnog budžeta Crne Gore realizovati ovu investiciju. Shodno tome, Upravni odbor Morskog dobra je donio odluku o predlogu o izmjeni Plana korišćenja sredstava za 2023. godinu, a koji je usvojen na 43. sjednici Vlade, krajem prethodne sedmice. Izmjenama Plana, planirana sredstva povećavaju se sa 7,8 miliona eura na 18,5 miliona eura. Najveći dio ovih sredstava će biti obezbijeđen od naknada za ustupanje na korišćenje morskog dobra i prihoda od usluga trajektne linije. Od navedenih prihoda, sredstva u iznosu od 8 do 10 miliona eura će biti namijenjena za nabavku trajekata.

Za koji vremenski period očekujete povrat cjelokupne investicije?

Na kraju ove kalendarske godine napokon ćemo imati tačan podatak o realnim prihodima od trajektne linije Kamenari-Lepetane. Mišljenja sam da je upravo to razlog zbog kojeg se digla bura u javnosti oko ove teme. Sve analize koje smo uradili u proteklom periodu govore da ćemo ostvarivati značajno veći prihod od onog koji je prijavljivan dok je ovom linijom upravljao “Pomorski saobraćaj”. Ukoliko se ove analize pokažu kao tačne, pitanje oko stvarno ostvarenih prihoda će morati da ispitaju i nadležni državni organi.

Ono što je sigurno jeste da ćemo uloženi novac povratiti kroz nepune tri godine, a vrijednost trajekata protokom ovog vremena se gotovo neće promijeniti. O kakvom je poslu riječ, najbolje govori podatak da je prihod projektovan od upravljanja trajektnom linijom značajno veći od prihoda koji ostvarujemo od ustupanja kompletne crnogorske obale. Nažalost, princip rada prije 30. avgusta 2020. godine u Morskom dobru nije bio, da se vrši alokacija resursa ka onima koji su spremni najviše da plate za njih, i na taj način je država gubila značajan novac. Sada je situacija drugačija u Morskom dobru, a rezultati takve politike, pored onih već ostvarenih, će se najbolje vidjeti nakon sprovođenja novih tendera za kupališta, koji slijede nakon ove turističke sezone.

Kada će Morsko dobro početi sa naplaćivanjem karata i po kojim cijenama? Ko će imati pravo na besplatan prevoz?

Predlog cjenovnika je usvojen na prethodnoj sjednici Upravnog odbora i dostavljen Vladi na usvajanje. Prilikom formiranja cijena, konsultovali smo lokalne samouprave Tivta i Herceg Novog. Plan je da značajne pogodnosti osjete oni građani koji su najviše upućeni na korišćenje ove trajektne linije. U planu je i potpisivanje posebnih sporazuma sa navedenim opštinama, o čemu će javnost biti blagovremeno obaviještena. Cjenovnik je podijeljen na dva perioda, sezonski i vansezonski.

Takođe, novitet su i pretplatne mjesečne karte, sa ciljem da se ljudima koji su poslom vezani za drugu stranu obale obezbijedi da plaćaju cijenu karte značajno nižu od one koju su do sada plaćali. Besplatan prevoz će imati pored pješaka, biciklisti, vozila hitne pomoći, vatrogasna kola i druga vozila od javnog interesa. Tokom zimskog perioda cijena će biti četiri eura, a tokom ljetnjeg perioda pet eura. Mjesečna karta biće 100 eura za 50 prelazaka. Građani Tivta i Herceg Novog će plaćati tri eura.

Da li će istovremeno sa naplatom karata početi i osiguranje putnika i vozila koji će koristiti usluge trajekta?

Plovilo je osigurano, a samim tim i putnici, dok je osiguranje vozila u proceduri i biće obezbijeđeno do trenutka kada ćemo početi sa naplatom karata.

Koliko će ukupno trebati radnika da se uposli za potrebe trajektne linije i koliko je radnika iz “Pomorskog saobraćaja” koji je upravljao ovom linijom prihvatilo poziv da pređe u Morsko dobro?

Nakon preuzimanja trajektne linije, uputili smo poziv svim zaposlenima u “Pomorskom saobraćaju” koji su angažovani za obavljanje djelatnosti pomorskog i priobalnog prevoza putnika da se prijave za radno angažovanje u Morskom dobru. Svi oni koji su se odazvali pozivu biće dio kolektiva Morskog dobra. Ukupno je 26 zaposlenih iz “Pomorskog saobraćaja” prešlo u Morsko dobro. “Pomorski saobraćaj” je imao od 80 do 100 zaposlenih u svom kolektivu u zavisnosti od perioda godine. Okvirno isti broj zaposlenih planiramo da angažujemo u sektoru koji će se baviti trajektnom linijom Kamenari-Lepetane u okviru preduzeća. Trenutno imamo oko tridesetak zaposlenih koji rade na poslovima vezanim za trajektnu liniju, a kako se broj plovila bude uvećavao, tako će se uvećavati i potreba za angažovanjem dodatnih radnika.

Da li su sistematizovana sva radna mjesta za radnike koji će raditi na trajektnoj liniji, da li je i u kojem iznosu za ta zaposlenja planiran novac u ovogodišnjem budžetu Morskog dobra? Da li je rebalans budžeta preduzeća rađen i zbog novog posla u vezi s trajektnom linijom?

Izmjena plana korišćenja sredstava koja je usvojena na prethodnoj sjednici Vlade, predviđa i uvećanje iznosa po osnovu zarada zaposlenih. U pravu ste, izmjena plana je vršena zbog novonastale okolnosti vezane za trajektnu liniju. Pored sredstava za zarade zaposlenih, predviđena su i sredstva za nesmetano funkcionisanje trajektne linije do kraja kalendarske godine.

Skupštinski odbor za turizam nedavno je donio zaključak po kome bi država trebalo da upravlja ovom trajektnom linijom, odnosno da je ne daje pod koncesiju. Očekujete li da Vlada ispoštuje ovaj zaključak ?

Nažalost, umjesto raspisivanja koncesije 2018. godine, Vlada je mimo zakonske procedure, bez javnog nadmetanja, omogućila “Pomorskom saobraćaju” da upravlja trajektnom linijom. Ovim činom, pričinjena je višemilionska šteta po državu, a u proteklih pet godina nije urađen nijedan korak da se kroz proces raspisivanja koncesije i izbora najpovoljnijeg ponuđača zaustavi štetan posao po državu.

Vidimo da su se pojedinci sada aktivirali da krenu u proces raspisivanja koncesije, kada je napokon ovaj višemilionski posao preuzela država. Na skupštinskom odboru za turizam, kome su prisustvovali državni sekretar Ministarstva kapitalnih investicija, zajedno sa predsjednicima opština Kotor, Tivat i Herceg Novi, konsenzusom smo došli do zaključka da je najbolji model da ovaj posao u budućnosti obavljaju zajedno država i lokalne samouprave. Zadužen je odbor, da krene u proceduru pripreme zakonskih okvira potrebnih da bi se došlo do ovog cilja. S obzirom na to da snaga DPS-a naglo opada, uvjeren sam da će većina u parlamentu biti obezbijeđena za donošenje ovakve odluke.

Da li Morsko dobro razmišlja o potencijalno novim linijama u narednom periodu i kojim?

Apsolutno. Svakodnevno smo angažovani na stvaranju preduslova kako bi se obezbijedio razvoj u svim oblastima koje su nam date na upravljanje. Plan je da krenemo u analizu opravdanosti novih trajektnih linija, kako u bokokotorskom zalivu, tako i van njega. Nakon sprovedenih studija, javnost ćemo obavijestiti o daljim koracima.

Očekujemo sličnu odluku Privrednog suda kao i u slučaju Luke Budva

Koji je Vaš stav u vezi s najavom izvršnog direktora “Pomorskog saobraćaja” Dejana Bana da će pokrenuti tužbe zbog oduzimanja koncesije za trajektnu liniju Kamenari- Lepetane i šta očekujete od Privrednog suda kome je od Bana stigao zahtjev da im dodijeli privremeno upravljanje ovom trajektnom linijom?

Očekujemo da Privredni sud donese identičnu odluku koju je donio po pitanju predmeta Luka Budva, obzirom na gotovo identičnu situaciju. Ohrabrujemo gospodina Dejana Bana, da iskoristi sve zakonske mogućnosti koje su mu na raspolaganju. Takođe, ohrabrujemo i nadležne državne organe da ispitaju okolnosti pod kojim je ovaj važan državni resurs predat u ruke braće Ban i da li to ima ikakve veze sa činjenicom da je jedan od vlasnika “Pomorskog saobraćaja” omogućio legalizaciju prvog miliona, odlazećem predsjedniku Crne Gore, gospodinu Milu Đukanoviću

Nadoknada za Luku Budva bila manja od cijene jednog veza na godišnjem nivou

Nedavno je Morsko dobro vratilo vrijedan resurs Luku Budva i ustupilo ga na korišćenje Opštini Budva. U čemu je značaj vraćanja ovog resursa u ruke države?

Pored trajektne linije imamo vrlo značajan resurs “Luku Budva” koji je u doba bivšeg vladajućeg režima na jedan problematičan način prešao u ruke pojedinca. Tada je jedan od najvrednijih resursa Opštine Budva predat u privatne ruke za nadoknadu manju od cijene jednog veza na godišnjem nivou. Toliko o čuvanju javnog interesa onih koji su upravljani Crnom Gorom protekle tri decenije. Na insistiranje Morskog dobra, Vlada je u junu 2021. godine stavila van snage zaključak kojim je i ovaj važan državni resurs bio predat u ruke privatnika bez raspisivanja javnog tendera.

Nakon ove odluke, “Dukley Marina” je podnijela tužbu Privrednom sudu, sa predlogom za određivanje privremene mjere, kojom se zabranjuje ustupanje luke, trećim licima. Tadašnji predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić je prvostepeno donio navedenu privremenu mjeru. Kao odgovor na ovakvo postupanje, podnijeli smo žalbu Vijeću suda i krivičnu prijavu protiv gospodina Jovanića zbog sumnje u zloupotrebu službenog položaja. Rezultat ovakvog djelovanja je odluka Vijeća u korist Morskog dobra, dok je gospodin Jovanić danas na optuženičkoj klupi.

Stavljanjem van snage privremene mjere, stekli su se uslovi da se Luka Budva vrati Morskom dobru, a samim tim da se sprovede procedura preuzimanja iste od strane Opšine Budva. Značaj ove odluke se ogleda u činjenici da se stalo na kraj poslu štetnom po državu i da se činom predaje luke Opštini sprovela dugogodišnja želja građana Budve za vraćanjem iste pod njihovu nadležnost i upravljanje.

Ohrabrujemo Dejana Bana da iskoristi sve zakonske mogućnosti koje su mu na raspolaganju, kao i nadležne državne organe da ispitaju okolnosti pod kojim je ovaj važan državni resurs predat u ruke braće Ban i da li to ima ikakve veze sa činjenicom da je jedan od vlasnika “Pomorskog saobraćaja” omogućio legalizaciju prvog miliona odlazećem predsjedniku Crne Gore Milu Đukanoviću, istakao je Mikijelj

“Umjesto nagrade, formiran predmet”

Na pitanje Vijesti da prokomentariše informaciju da je SDT samoinicijativno započeo provjeru zakonitosti kupovine trajekta “30. avgust”, Mikijelj je novinara uputio na svoju sinoćnju Fejsbuk objavu.

”Ako se pitate, kako to, da u protekle dvije i po godine, nakon promjene režima, nije urađeno gotovo ništa na reviziji poslova štetnih po državu, evo odgovora. Dvije godine vodimo borbu da kriminalne ugovore, stavimo van snage, na svaki korak suočavali smo se sa opstrukcijama i prijetnjama, uložili ogroman napor i rad da vratimo državi otete reserse vrijedne na desetine miliona eura i šta je nagrada? - 20 dana konstantnog blaćenja i provlačenja imena i prezimena u negativnom kontekstu u medijima, ugrožena bezbjednost, formiran predmet u SDT. Nego hvala SDT na ovom činu, treba uvjek utvrditi istinu. Valjda se neko sjeti, nakon izviđaja, i da se izvini, možda smo toliko zaslužili”, napisao je on na društvenoj mreži.

( Marija Mirjačić )