Djelimično usvojena žalba Jele Mrdak

Uredništvo je odgovorilo na sva upućena pitanja, ali prostora za sporazumno rješenje žalbe nije bilo

4089 pregleda0 komentar(a)
Ilustracija, Foto: Shutterstock

Gospođa Jela Mrdak podnijela je žalbu na tekst ”Opština Tivat potpisala ugovor, pare idu u džep rukovoditeljke”, objavljen u Vijestima, 16.12.2022. Podnositeljka žalbe nalazi da je u tekstu došlo do višestrukih povreda Kodeksa novinara i novinarki Crne Gore (KNCG). Ona smatra da su u predmetnom tekstu prekršena načela 1, 2, 3, 4, 7, 9 i 10 KNCG.

Do prve povrede KNCG je prema podnositeljki žalbe došlo u opremi teksta, smatra da je već u naslovu došlo do povrede smjernice 1.2. Tačnost budući da se u naslovu pominje termin ‘ugovor’ a ne ‘sporazum’.

Dalje, u žalbi stoji da je došlo do dvostruke povrede smjernice 1.2. KNCG. Naime, u žalbi je istaknuto da nije tačno da je gospođu Mrdak za poziciju preporučio gospodin Tarzan Milošević, kako u tekstu stoji, kao i da u vrijeme kada je stupila na dužnost na čelu opštine nije bila gospođa Snežana Matijević, već gospodin Ivan Novosel.

Prijavljene su i povrede smjernica 1.1. i 2.1. KNCG prilikom obrazlaganja političkog konteksta u tivatskoj opštini u vrijeme zaposlenja gospođe Mrdak i potpisivanja predmetnih sporazuma. U žalbi se navodi da ”sporazum nije potpisan prema tome ko je bio na vlasti već je po Zahtjevu Tužilaštva trebalo da se obavi kontrolna revizija jednog subjekta, pa je potpisan Sporazum o povjeravanju poslova. (…)

Svi navodi su zlonamjerni i predstavljaju se kao partijski vezani za DPS kako bi kao zvučalo nešto upitno, jer se sve sad što je u prethodnom periodu rađeno, a želi se predstaviti kao loše vezuje sa DPSom, što je svakako prljavo od strane novinara.” Takođe, žaliteljka smatra da je smjernica 2.1. KNCG prekršena negativnom kvalifikacijom potpisanih sporazuma na koje se u tekstu refereira kao na ”kontroverzni aranžman”.

Dalje, u žalbi se navodi i da je došlo do povrede smjernice 1.2.(b) nejasnim i neobrazloženim navođenjem cifre od 15 000 EUR očekivanih prohoda za Opštinu Tivat. Naredno kršenje smjernice 1.1. KNCG prijavljeno je u kontekstu izvještavanja o Godišnjem izvještaju o radu Predsjednika Opštine za koje podnositeljka žalbe navodi da je bilo zlonamjerno.

Do novih povreda iste smjernice, kao i smjernice 1.2. došlo je, tvrdi žaliteljka, predstavljanjem Sporazuma o pružanju usluga unutrašnje revizije sa Opštinom Kolašin kao spornog, odnosno objavljivanjem neistinite tvrdnje da je Sporazum promijenjen na štetu Opštine Tivat, kao i tvrdnjom iznesenom u tekstu da je podnositeljka žalbe službeni položaj u SUR Opštine Tivat iskoristila za sticanje lične imovinske koristi.

Dodatno, prema gospođi Mrdak, ova tvrdnja ujedno krši i smjernicu 4.3. KNCG. Smjernice 1.1, 1.2. i 4.3. prekršene su, prema podnositeljki žalbe tvrdnjom da je ona ”aktivistkinja koja je sprovodila program “Siguran glas” i članica mini-izbornih štabova DPS- u Tivtu”, kao i da je ”odmah nakon što je DPS izgubio na izborima avgusta 2020. novu tivatsku vlast počela snabdijevati podacima o “prljavom vešu” bivše gradske uprave”.

Prijavljene su još četiri dodatne povrede smjernice 1.2. KNCG objavljivanjem netačnih informacija: da je dobijala posebnu nadoknadu za poslove koje je obavljala kao menadžerka intgriteta Opštine Tivat, da je dobila usmeni nalog od Komnenovića da SUR odmah prekine sve aktivnosti koje radi van te opštine, da sporazume raskida SUR koja pruža usluge, te da međuopštinski sporazumi nisu raskinuti.

Gospođa Mrdak navodi da je došlo i do kršenja načela 10, smjernica 10.3. i 10.6, smatrajući da su navodi u tekstu motivisani isključivo privatnim razlozima dopisnika Vijesti iz Tivta, Siniše Lukovića, koji, iako nije bio autor teksta jeste učestvovao u njegovoj pripremi, između ostalog i tako što je mjesec dana prije objavljivanja gospođi Mrdak uputio pitanja na koja ona nije odgovorila. Iako dospisnik iz Tivta nije bio autor predmetnog teksta, podnositeljka žalbe u odgovoru koji je uputila redakciji iznosi tvrdnje vezane za njegov percipirani konflikt interesa. Kako odgovor nije bio objavljen, u žalbi je navedeno i kršenje načela 3, smjernice 3.1. KNCG.

Budući da u tekstu žalbe i komentarima na tekst koje je dostavila gospođa Mrdak nisam uspjela da prepoznam prijavljene povrede smjernica 1.3, 7.1. i 9.1. KNCG koje u žalbi navodi, zamolila sam je da ih obrazloži, što ona nije učinila. U tom smislu po ovim navodima žalbe nisam mogla da donesem odluku. Takođe, podnositeljki žalbe sam uputila i dodatna četiri pitanja, od kojih je djelimično odgovorila na jedno.

Na osnovu cjelokupne žalbene dokumentacije donijela sam odluku da žalbu djelimično usvojim. Saglasna sam sa podnositeljkom žalbe da je došlo do višestruke povrede načela 1, smjernice 1.2. Tačnost tako što je: u opremi teksta pogrešno korišten termin ‘ugovor’, umjesto ‘sporazum’; pogrešno navedeno da sporazume raskida Služba unutrašnje revizije (SUR), umjesto potpisnici ugovora; kao i da u vrijeme kada je gospođa Mrdak stupila na dužnost revizorke, na čelu Opštine nije bila gradonačelnica Snežana Matijević, već gradonačelnik Ivan Novosel.

Ista je smjernica prekršena i tvrdnjom da je podnositeljka žalbe ”odmah nakon što je DPS izgubio na izborima avgusta 2020. novu tivatsku vlast počela snabdijevati podacima o “prljavom vešu” bivše gradske uprave”, pri čemu je njen raniji spor sa bivšim grdonačelnikom minimiziran svođenjem na lični sukob. Najproblematičniji aspekt teksta svakako predstavlja percepcija konflikta interesa u vezi sa učešćem novinara Lukovića u izradi teksta.

Naime, bliskom članu porodice dopisnika iz Tivta podnositeljka žalbe je bila neposredno nadređena, a odnosi među njima su bili složeni i problematični. Ova činjenica ne može da ne rezultira percepcijom konflikata interesa koja mediju škodi, te stoga smatram da je došlo do povrede smjernice 10.3. Razdvajanje funkcija. Napominjem da percepcija konflikta interesa ne predstavlja dokaz njegovog postojanja, ali smatram da i dalje nanosi štetu kredibilitetu medija.

Smjernica 10.3 i 10.6. su usko povezane i iako bi, prema nazivu same smjernice, bilo opravdano pretpostaviti da je došlo do povrede smjernice 10.6. Sukob interesa, sadržina smjernice 10.3. više odgovara ovom konkretnom slučaju, nego ona smjernice 10.6. koja se odnosi na ekonomske i političke interese vlasnika medija. U tom smislu, smatram da ovu nedosljednost treba korigovati u narednim izmjenama i dopunama KNCG, a smjernicu o sukobu interesa još detaljnije obrazložiti. Ostale navode žalbe ne smatram opravdanim.

Obrazloženje

Žalba je bila uredna i kao takva dostavljena uredništvu na izjašnjenje. Uredništvo se izjasnilo po svim navodima žalbe, na osnovu čega sam uputila dodatna pitanja kako uredništvu, tako i podnositeljki žalbe. Ona je od četiri pitanja odgovorila na ono koje se odnosilo na jednu od prijavljenih povreda smjernice 1.2. KNCG koja se ticala navoda žalbe gospođe Mrdak da nije tačno da sporazumi nisu raskinuti – kako u tekstu stoji – već da postoji pisani zahtjev za raskid sporazuma sa Opštinom Mojkovac i da su opštine po istom odmah postupile. Kao potkrepu ovoj tvrdnji dostavila je sken Zahtjeva za sporazumni raskid Sporazuma o povjeravanju poslova unutrašnje revizije koji je Opština Tivat uputila Opštini Mojkovac 27.01.2021.

Nedostaje potkrepa za tvrdnju da su opštine po ovom zahtjevu i postupile, a za sličnu situaciju između opština Tivat i Kolašin, nisam dobila nikakav materijal. Na ostala pitanja i molbe za pojašnjenjem nisam dobila odgovor.

Uredništvo je odgovorilo na sva upućena pitanja, ali prostora za sporazumno rješenje žalbe nije bilo. Na osnovu članka, žalbe, skena Sporazuma i komentara predmetnog teksta koje je dostavila gospođa Mrdak, kao i izjašnjenja i odgovora koje je dostavilo uredništvo, donijela sam odluku da djelimično usvojim žalbu, jer sam saglasna sa žaliteljkom da je došlo do višestruke povrede načela 1, smjernice 1.2. KNCG.

Podnositeljka žalbe navodi trinaest povreda ove smjernice, od kojih sam saglasna sa njih četiri. Smatram da je smjernica 1.2. KNCG prekršena tako što je u opremi teksta pogrešno korišten termin ‘ugovor’, umjesto ‘sporazum’; zatim da je pogrešno navedeno da sporazume raskida Služba unutrašnje revizije (SUR), umjesto potpisnici ugovora; kao i da u vrijeme kada je gospođa Mrdak stupila na dužnost revizorke, na čelu Opštine nije bila gradonačelnica Snežana Matijević, kako u tekstu stoji, već gradonačelnik Ivan Novosel.

U tekstu je bez sumnje korišten oštar kritički ton i iznijete su optužbe, ali ne bez osnova. Između ostalog, objavljene su tvrdnje da je bila aktivistkinja DPS-a koja je sprovodila program ”Siguran glas”, kao i da je ”odmah nakon što je DPS izgubio na izborima avgusta 2020. novu tivatsku vlast počela snabdijevati podacima o “prljavom vešu” bivše gradske uprave”.

Za prvu tvrdnju novinar je identifikovao izvore (dokumentacija Opštine i OO DPS). Međutim, postoji problem neuravnoteženosti kada je u pitanju druga tvrdnja, odnosno prenaglašavanje jednog aspekta priče na štetu adekvatnog i izbalansiranog konteksta.

U teksto stoji da je gospođa Mrdak izbjegla smjenu jer je novoj vlasti” počela da daje podatke o malverzacijama sa gradskim sredstvima koje je prethodno sprovodila bivša vlast DPS-ovog gradonačelnika dr Siniše Kusovca”, odnosno da je ”novu tivatsku vlast počela snabdijevati podacima o “prljavom vešu” bivše gradske uprave”. Posao revizora uključuje prikupljanje i interpretiranje podataka o malverzacijama gradskim sredstvima, odnosno ”podataka o prljavom vešu”.

Međutim, prenaglašavanje ovog aspekta je senzacionalističko, posebno ako se ima u vidu da je podnositeljka žalbe u došla u sukob sa gradonačelnikom Kusovcem (DPS) 2019, dakle prije promjene vlasti (iako se otvorenim pismom javnosti obratila nakon Kusovčeve smjene), a da se u tekstu na ovaj spor koji je bio vezan za mobing, referira kao na ”lični sukob” gospođe Mrdak sa tadašnjim gradonačelnikom, čime mu se umanjuje značaj i čime se iskrivljuje kontekst što sve skupa rezultira četvrtim kršenjem smjernice 1.2.(b). KNCG.

Ostale prijavljene povrede smjernice 1.2. ne nalazim utemeljenim, prije svega iz razloga što je korišten dovoljan broj međusobno nezavisnih izvora za provjeru tvrdnji izrečenih u tekstu, a na dodatne upite u vezi sa nekima od njih, podnositeljka žalbe nije odgovorila.

U žalbi je navedeno da je došlo i do sedam kršenja smjernice 1.1. KNCG. Podnositeljka žalbe je tvrdnje u kojima je prepoznala većinu prijavljenih povreda smjernice 1.2. smatrala ne samo pogrešnim, već i zlonamjernim, odnosno kršenjem smjernice 1.1. koja novinarima/kama zabranjuje objavljivanje informacija za koje znaju da su lažne ili zlonamjerne.

Novinari/ke, istaknuto je u KNCG, nikada ne smiju da objave neosnovanu optužbu na račun drugih, koja ima za cilj da ugrozi reputaciju tih osoba. U tekstu jesu iznijete optužbe i jeste korišten oštar kritički ton, ali to je, između ostalog i posao novinara/ki, zaštićen pravom na slobodu izražavanja. Smatram da nije došlo do kršenja smjernice 1.1. KNCG jer nije na novinarima/kama da dokazuju svaku objavljenu informaciju, niti da po svaku cijenu izbjegavaju da ugroze reputaciju osoba o kojima pišu – njihovo je da je sa dužnom pažnjom provjere i u mjeri mogućeg potkrijepe ono što će biti objavljeno.

Međutim, utisak zlonamjernosti u ovom slučaju ne mora biti bez osnova, o čemu će biti riječi u dijelu obrazloženja odluke vezanom za povredu smjernice 10.3. KNCG.

Prijavljene su i dvije povrede načela 2, smjernice 2.1. Komentar. Prvo kršenje koje se navodi u žalbi odnosi se na obrazlaganja političkog konteksta u tivatskoj opštini u vrijeme zaposlenja gospođe Mrdak, a drugo na kvalifikaciju potpisanih sporazuma koji se u predmetnom tekstu određuju kao ”kontroverzni aranžman”. Nisam saglasna da je došlo do povrede smjernice 2.1. KNCG na ovaj način, budući da je u tekstu obrazloženo na oznovu čega se sporazumi karakterišu kao ‘kontroverzni’, a informacije o političkom kontekstu i dešavanjima u vrijeme zapošljavanja podnositeljke žalbe provjerene su iz više izvora i kao takve navedene.

Kada su u pitanju prijavljena kršenja načela 4, smjernice 4.3. Uvreda i kleveta, ovom je smjernicom jasno istaknuto da se pod uvredom podrazumijeva bezrazložni lični napad, što ne nalazim da je bio slučaj.

U žalbi se ističe i kršenje načela 3, smjernice 3.1. Ispravka i odgovor. Odgovor koji je na predmetni tekst uputila gospođa Mrdak uključivao je iscrpno iznošenje razloga kojima objašnjava percipirani konflikt interesa kod novinara koji joj je uputio pitanja, iako on nije bio autor predmetnog teksta. Budući da se odgovor više ticao spora koji je u vrijeme izrade teksta postojao između gospođe Mrdak i člana porodice dopisnika iz Tivta (kojem je podnositeljka žalbe (bila) direktno nadređena) nego konkretnih navoda predmetnog teksta, odgovor nije bio objavljen.

Ne smatram da je ovim prekršena smjernica 3.1. KNCG, jer ni KNCG niti Zakon o medijima na koji se dotična smjernica oslanja, ne daju čitaocima ovlaštenja novinara/ke, već zakonom i kodeksom garantovanu priliku da isprave netačnu i dopune nepotpunu informaciju, odnosno da odgovore na neutemeljenu kritiku. Medij ima obavezu da ovo pravo uvaži ukoliko je izvještaj zaista sadržavao netačne i/ili nepotpune informacije, odnosno neutemeljene kritike, ali to ne znači da ima obavezu da objavi reagovanje koje sadrži optužbe na račun trećih lica, odnosno lica koja nisu bila pomenuta u tekstu.

Međutim, upravo zbog toga što je postojala velika vjerovatnoća da će se javiti percepcija konflikta interesa i da će bilo kakva optužba iz teksta biti interpretirana kao maliciozna ili revanšistička, dopisnik iz Tivta, sa ovako složenom vezom sa predmetom izvještavanja, ni na koji način nije trebalo da bude uključen u izradu teksta i o tome je uredništvo trebalo da vodi računa. Njegova uključenost u realizaciju teksta rezultirala je percepcijom konflikta interesa, te sumnjom na zloupotrebu novinarske pozicije i na instrumentalizaciju medija za partikularne, lične agende i ciljeve.

Ponovo napominjem da percepcija konflikta interesa ne predstavlja dokaz njegovog postojanja, ali smatram da i dalje nanosi štetu kredibilitetu medija, i da je propuštanjem da se na pripremi, istraživanju i izradi teksta od starta angažuje novinar/ka koja nema ovakvu vrstu povezanosti došlo do povrede smjernice 10.3. KNCG. Smjernica 10.3 i 10.6. su usko povezane i iako bi, prema nazivu same smjernice, bilo opravdano pretpostaviti da je došlo do povrede smjernice 10.6. Sukob interesa, sadržina smjernice 10.3. više odgovara ovom konkretnom slučaju, nego ona smjernice 10.6. koja se odnosi na ekonomske i političke interese vlasnika medija. U tom smislu, smatram da ovu nedosljednost treba korigovati u narednim izmjenama i dopunama KNCG, a smjernicu o sukobu interesa još detaljnije obrazložiti.

Paula Petričević, Ombudsmanka ND Vijesti