Politika odredila i kvalitet vode
Dvije od tri pljevaljske rijeke su najzagađeniji vodotoci u državi, a gubici na mreži su skoro 70 odsto
Međunarodni dan voda, 22. mart, građani Pljevalja dočekali su i ove godine bez kvalitetne vode za piće, a nadležni u Opštini ništa ne preduzimaju da bi taj dugogodišnji problem riješili.
To je u razgovoru za “Vijesti” kazao izvršni direktor Nevladine organizacije “Breznica” Milorad Mitrović.
”To je isti problem kao i prije četrdeset godina. Ništa se ne rješava, samo se priča vrti u krug”, kazao je poznati pljevaljski ekolog.
Mitrović je podsjetio da su dvije od tri pljevaljske rijeke Ćehotina i Vezišnica najzagađeniji vodotoci u državi, a da su gubici na vodovodnoj mreži u gradu skoro 70 odsto i da su isti kao prije dvadesetak godina, iako je u međuvremenu Opština uložila značajan novac u rekonstrukciju mreže u pojedinim ulicama u gradu.
”Prema podacima iz Opštine, zbog dotrajalih vodovodnih instalacija procjenjuje da se godišnje gubi oko 2,5 miliona metara kubnih, od vodozahvata do potrošača”, kazao je Mitrović.
Podsjeća da je Vodovod iz Odžaka urađen 1987. doprinosom građana i da se nakon toga ništa nije ozbiljnije radilo.
”U Pljevljima se vodovodni sistem samo održava i otklanjaju kvarovi, a voda se adekvatno ne tretira i prečišćava”, rekao je Mitrović.
On je kazao da građani Pljevalja plaćaju vodu po visokim cijenama, a da tokom godine uglavnom nemaju pitku vodu.
”Opština treba da uradi fabriku za preradu vode koja će dugoročno garantovati snabdijevanje kvalitetnom vodom”, rekao je Mitrović.
Podsjetio je da preduzećem Vodovod koje gazduje vodovodnim sistemom u Pljevljima upravljaju ljudi kojima to nije struka.
”Politika diktira i kreira sve ovo građanima. Građane ne interesuju ko je iz koje partije, već hoće čistu vodu”, rekao je Mitrović.
On tvrdi i da akumulacija u Otilovićima, iz koje se crpi dio vode za grad nije zaštićena adekvatno i da u pljevaljskom Vodovodu ima oko 25,5 kilometara azbestnih cijevi, koje se zbog štetnosti odavno ne koriste za vodosnabdijevanje u zemljama EU.
U Crnoj Gori upotreba azbestnih vlakana zabranjena je 2016. kada je usvojen Zakon o životnoj sredini.
”Azbestno-cementnih cijevi u pljevaljskom vodovodu ima oko 25 kilometara, od toga od izvorišta u Odžaku nepunih 19 kilometara”, kazao je Mitrović.
( Goran Malidžan )