Australija najavljuje istorijski referendum o starosjediocima

Australija će održati istorijski referendum krajem godine za stvaranje savjetodavne grupe u parlamentu koju bi činili predstavnici starosjedilačkih naroda, ali i kojim bi autohtoni Australijanci prvi put bili priznati u Ustavu zemlje, pišu svjetski mediji.

'Ako ne sada, kada?'

Australija je u četvrtak, 23. marta, napravila korak ka istorijskom referendumu kojim bi Aboridžini i Ostrvljani Toresovog moreuza bili priznati u Ustavu i dobili glas o pitanjima koja utiču na njihove živote, ukazuje Rojters (Reuters).

Premijer Entoni Albanizi (Anthony Albanese) je u emotivnom obraćanju predstavio pitanje koje Vlada želi da postavi na referendumu kasnije ove godine, pozivajući Australijance da podrže, kako je rekao, davno zakašnjelo glasanje.

Pripadnica radne grupe Prvih naroda, Marcia Langton govori na konferenciji za medije u parlamentu u Kamberi, 23. mart 2023.

Australijancima će na referendumu biti postavljeno pitanje: "Predloženi zakon: izmjena Ustav da bi se priznali Prvi narodi Australije uspostavljanjem Glasa Aboridžina i Ostrvljana Toresovog moreuza. Da li odobravate predloženu izmjenu?".

Izmjenom Ustava u parlamentu bi bio stvoren konsultativni odbor Glas Aboridžina i Ostrvljana Toresovog moreuza, koji će davati neobavezujuće savjete o pitanjima koja se tiču pripadnika Prvih naroda.

Aboridžini, koji čine oko 3,2 odsto od skoro 26 miliona stanovnika Australije, ne pominju se u ustavu starom 122 godine, pošto su ih britanski kolonijalni vladari marginalizovali. Pravo glasa nisu imali sve do 1960-ih, a i dalje su po mnogim socioekonomskim mjerama ispod nacionalnog prosjeka.

"Ako ne sada, kada", upitao je Albanizi koji je, kako ističe Rojters, uložio značajan politički kapital u referendum.

Sumnje i protivljenje konzervativne opozicije

Očekuje se da će referendum o ustavnom amandmanu biti održan između oktobra i decembra, navodi Asošiejtid pres (Associated Press).

Istraživanja javnog mnjenja pokazuju da većina Australijanaca podržava koncept Glasa starosjedilačkih naroda, za koji je Albanizi tokom pobjedničkog govora u izbornoj noći u maju prošle godine rekao će biti glavni prioritet njegove vlade Laburističke partije lijevog centra.

Ipak, ukazuje AP, u australijskom društvu postoje duboke podjele po tom pitanju.

Lider opozicione konzervativne Liberalne partije Piter Daton (Peter Dutton) rekao je da njegova stranka tek treba da odluči da li će podržati Glas i zahtijeva više detalja, uključujući i pravni savjet vlade.

Daton je doveo u pitanje da li će Glas pomoći ženama i deci starosjedilaca koji trpe daleko veće stope nasilja u porodici nego šira zajednica. On je sugerisao da bi Glas mogao čak i prigušiti glasove žrtava.

Manja opoziciona Nacionalna partija, koja ima uporište u ruralnim sredinama, saopštila je u novembru da je protiv Glasa, navodeći da će to podijeliti zemlju po rasnim linijama.

Australija je rijetka zemlja među bivšim britanskim kolonijama koja nikada nije potpisala ugovor sa starosjedilačkim stanovništvom i u Ustavu iz 1901. prvobitni stanovnici zemlje nisu priznati kao autohtono stanovništvo.

Formiranje savjetodavnog Glasa prvobitno je 2017. predložila grupa zagovornika prava Aboridžina i Ostrvljana Toresovog moreuza koji se kulturno razlikuju od Aboridžina s kopna Australije.

Advokatica Megan Dejvis (Davies) koja zastupa starosjedioce, godinama se konsultovala s lokalnim zajednicama kako bi razvila prijedlog Glasa. Ona je za odluku o referendumskom pitanju rekla da je istorijski dan.

"Ovaj premijer, ova Vlada slušali su s poštovanjem, iskreno, autentično", dodala je ona.

Albanizi je rekao da "po svim mjerilima, postoji jaz između života Aboridžina i naroda sa ostrva Tores moreuza i nacionalnog prosjeka", ukazujući na razliku od 10 godina u očekivanom životnom vijeku, duplo većoj stopi samoubistava, tragičnim nivoima smrtnosti i bolesti djece, kao i nesrazmjernoj zastupljenosti u zatvorskoj populaciji.

Podjele i među autohtonim stanovništvom

Ustavni referendumi su Australiji prilično retki i samo osam od 44 je bilo uspješno.

Za prvu promjenu ustava Australije u skoro 50 godina, Albanizi je rekao da je "veoma jednostavna", ali "značajna", dok se o Glasu vodi žestoka rasprava s podrškom i protivljenjem širom političkog spektra, ukazuje BBC.

U preporuci za stvaranje Glasa u istorijskom dokumentu iz 2017, koji je sastavilo više od 250 starosjedilačkih lidera, navodi se da mnogi problemi koji pogađaju autohtone Australijance proizilaze iz propusta da se za rješenja konsultuju starosjedioci.

S druge strane, kritičari tvrde da su autohtoni narodi već zastupljeni u parlamentu – sada ima 11 poslanika koji predstavljaju starosjedioce, što predstavlja 4,8 odsto saziva parlamenta i nešto više od procenta od starosedelačkog stanovništva Australije.

Međutim, pristalice Glasa ukazuju da ti poslanici predstavljaju specifične biračke jedinice, a ne nužno interese starosjedilačkih naroda.

Drugi kritičari kažu da bi Glas mogao djelovati kao treći dom parlamenta i potencijalno staviti veto na zakon, mada je vlada to odbacila.

Ni među starosjediocima ne postoji jednoglasnost kada je reč o Glasu, ukazuje BBC.

Neki kažu da bi pravno obavezujući sporazum s domorodačkim narodom trebalo da bude prioritet, pošto je Australija jedna od rijetkih bivših britanskih kolonija koja nema takav sporazum.

Mnogi autohtoni Australijanci naglašavaju da nikada nisu ustupili svoj suverenitet ili zemlju i strahuju da priznanje u Ustavu moglo dovesti do toga. Drugi tvrde da je riječ o simboličnom gestu i da bi novac mogao da se bolje potroši na konkretnija rješenja.

Detalji posle referenduma

Albanizi i njegova Vlada su uprkos zabrinutostima konzervativnih kritičara, prihvatili savjet svoje interne radne grupe starosjedilačkih lidera da se zadrži moć Glasa da savjetuju izvršnu vlast, uključujući Vladu i javne službe, piše Gardijan (The Guardian).

Zakon će biti predstavljen parlamentu sledećeg četvrtka i poslat parlamentarnom odboru na razmatranje.

Albanizi je, međutim, rekao da ne postoje okolnosti u kojima bi njegova Vlada odustala od plana da održi referendum u poslednja tri mjeseca ove godine.

Konkretni detalji Glasa, poput koliko će imati članova i kako će oni biti izabrani, biće odlučeni posle referenduma.

Radna grupa je takođe objavila širok set principa o Glasu, uključujući da će članove birati starosjedilački narodi na način koji odgovara lokalnim zajednicama, da će biti geografski i rodno reprezentativan, ali i da neće imati pravo veta.

( Radio Slobodna Evropa )