"Biznis zajednica spremna da se uključi u rješavanja ekonomskih prilika, to ne znači donošenje jednostranih rješenja"

Crnogorska biznis zajednica je spremna da se uključi i osnaži kapacitete donosilaca odluka u procesima rješavanja složenih ekonomskih prilika i izazova sa kojima se Crna Gora suočava. Međutim, to nikako ne znači donošenje jednostranih rješenja koja ugrožavaju i ograničavaju poslovanje kompanija koje se sa pravom mogu nazvati pokretačima crnogorske ekonomije.

To piše u dopisu koji ministru finansija Aleksandru Damjanoviću koji potpisuju predsjednica Privredne komore Crne Gore (PKCG) Nina Drakić, predsjednica UO Američke privredne komore u Crnoj Gori Svetlana Vuksanović, predsjednik Crnogorskog udruženja poslodavaca Vasilije Kostić, predsjednik Savjeta stranih investitora Tamas Kamarasi, i generalni sekretar Udruženja banaka Crne Gore Bratislav Pejaković.

Oni, u dopisu koji je dostavila PKCG, navode da ekonomske politike u svakom segmentu treba da podržavaju privredu, njen dalji razvoj, diversifikaciju i budu zamajac napretka cjelokupnog društva, a da je to moguće jedino ukoliko postoji razumijevanje između donosilaca odluka i članova poslovne zajednice.

"Međutim, svjedoci smo da je izostanak ovakvih praksi u prethodnom periodu direktno ugrozio poslovne modele koje su mnogobrojne kompanije u Crnoj Gori predano razvijale. Situaciju otežava činjenica da je privreda Crne Gore i dalje u fazi oporavka od posljedica krize izazvane pandemijom kovida-19 (2020-2021), koja je dodatno produbljena ekonomskom krizom nametnutom ratom u Ukrajini (2022-2023). Uzimajući sve navedeno u obzir, crnogorska biznis zajednica smatra da, prilikom vođenja ekonomskih politika, fokus mora biti na rješenjima koja suštinski jačaju privredu, kreiraju pozitivnu investicionu klimu, pomažu diversifikaciji ekonomije i doprinose postizanju predvidljivog i fer poslovnog ambijenta", piše u dokumentu.

Ističu da bi bilo kakav kompromis sa navedenim ciljevima stavio cjelokupnu crnogorsku biznis zajednicu pred ozbiljan izazov koji bi, tvrde, vrlo brzo doveo u pitanje generalnu održivost poslovanja i razvoj crnogorske ekonomije.

"Podsjećamo da su od januara 2022. godine na snazi mjere u domenu poreskog sistema Crne Gore koje umanjuju konkurentnost naše ekonomije, poput uvođenja progresivnog oporezivanja poreza na dobit umjesto dosadašnje proporcionalne stope, a odskora i uvođenje nenajavljenih nameta za privredu, u vidu novih i povećanja postojećih akciza".

Dodaju da Nacrt zakona o solidarnom doprinosu vide "kao dodatni oblik kažnjavanja kompanija koje uspješno posluju nakon dužeg perioda izuzetno nestabilnih prilika".

"Smatramo da je još jedna potvrda dodatnog opterećivanja i urušavanja pozitivnog poslovnog ambijenta u Crnoj Gori".

Nacrt ovog zakona je na javnoj raspravi.

"Crnogorska poslovna zajednica još jednom želi iskoristiti priliku da ukaže na činjenice koje su izuzete prilikom kreiranja teksta zakona i njegovog obrazloženja, a koje su direktno na štetu kompanija u Crnoj Gori: Česte izmjene zakonskih rješenja kreiraju dodatnu nepredvidljivost poslovnog ambijenta, u uslovima kada bi svi napori države trebali biti usmjereni upravo na smanjenju nepredvidljivosti nastalih usljed globalnih političkih i ekonomskih dešavanja; Uvodi se retroaktivna primjena zakona, koja posljedično kreira nesigurnost poslovnog ambijenta i nepovjerenje prema donosiocima odluka, te onemogućava kompanije da planiraju svoje poslovanje".

Dodaju da se ovim zakonom destimuliše dalji rast i razvoj kompanija, a posebno privlačenje investicija koje bi omogućile veći broj novih radnih mjesta i dodatne prihode za državu, te šalje poruka stranim i domaćim investitorima "da smo država koja umjesto da gradi sistem koji podstiče najuspješnije kompanije i najbolje poslovne prakse, očekuje od takvih kompanija da nose teret manjkavosti cjelokupnog ekonomskog sistema, te ih praktično „kažnjava“ za ostvarene uspješne poslovne rezultate".

"Negativno se utiče na investicioni rejting države, jer Crna Gore postaje manje privlačna inostranim, uspješnim kompanijama, koje će prije birati da osnuju kompaniju u državama regiona koje nemaju visoke i raznovrsne namete, a koje su i po veličini svog tržišta atraktivnije u odnosu na Crnu Goru; Suština Uredbe Vijeća (EU) 2022/1854 od 6. oktobra 2022. godine, na koju se referišu donosioci odluke, je prevazilaženje energetske krize, odnosno uvođenje određenih mjera koje bi suzbile povećanje cijena električne energije i njihov uticaj na domaćinstva i industriju, a koja je nastala kao posljedica rata u Ukrajini".

Ističu da bi prihodi od solidarnog doprinosa u Crnoj Gori pripali Fondu za zdravstveno osiguranje Crne Gore, te su svrha i namjera za donošenje Uredbe i spornog zakona različite.

"Za prevazilaženje problema nastalog ukidanjem obaveze plaćanja doprinosa za zdravstveno osiguranje potrebno je naći dugoročno i održivo rješenje, kroz mjere koje bi imale dalekosežne efekte, a ne samo ad-hoc mjere za 2023. i 2024. godinu, kako je predviđeno spornim Nacrtom zakona".

Biznis zajednica skreće pažnju na lošu praksu.koja, kažu, šteti reputaciji crnogorske biznis zajednice.

"Vjerujemo da je nužno voditi računa o načinu na koji donosioci odluka u javnosti obrazlažu razloge za donošenje ovog zakonskog rješenja. Prilikom tih istupa često se koriste neutemeljene i opasne odrednice poput „nezaslužene dobiti“, „profiterstva“ itd. Ova neodmjerena i populistička retorika šteti reputaciji crnogorskih kompanija koje su u značajnoj većini pouzdani i odgovorni partneri društva, kao i poželjni poslodavci koji vode računa o dobrobiti i napretku svojih mnogobrojnih zaposlenih".

Poručuju da poslovna zajednica razumije izazove sa kojima se suočava Vlada Crne Gore, posebno kada je riječ o nedostatku sredstava za finansiranje javne potrošnje.

"Pored neupitne potrebe da se ona racionalizuje, ukazujemo da postoje konkretne i alternativne mjere koje država može i mora preduzeti, kako bi povećala budžetske prihode, te unaprijedila poslovni ambijent. Tu prije svega mislimo na sistematsku i značajno snažniju borbu za suzbijanje sive ekonomije, koja je u Crnoj Gori procijenjena na cca 40% BDP-a. Poslovna udruženja su na tom polju već ponudila niz konkretnih sistemskih rješenja, poput usvajanja nužne legislative i jačanja kapaciteta inspekcijskih službi za odlučnu kontrolu neregistrovanih privrednih subjekata i ostalih nedozvoljenih ponašanja. Na kraju, želimo još jednom apelovati na Vladu Crne Gore da ozbiljno sagleda i uvaži iznesene argumente, te povuče iz procedure Nacrt zakona o solidarnom doprinosu".

( A.B. )