Redovan rad ili zloupotreba sistema?
Poslanici vlasti i opozicije različito tumače ulogu Skupštine nakon ukaza predsjednika o njenom raspuštanju
Dok predstavnici vlasti smatraju da Skupština i nakon raspuštanja treba da nastavi sa radom, iz opozicije tvrde da je na djelu zloupotreba sistema, jer Ustav nije predvidio da parlament obavlja svoje aktivnosti do novog saziva.
Opozicione partije nisu učestvovale u radu posljednje sjednice Skupštine, nakon što je predsjednik Milo Đukanović 16. marta donio ukaz o njenom raspuštanju jer do tog datuma nije konstituisana nova vlada.
Njegova odluka još nije objavljena u Službenom listu, ali direktorica te institucije Danijela Pavićević za “Vijesti” pojašnjava da je ukaz stupio na snagu danom donošenja, kao i odluka predsjednika.
”Akti predsjednika države stupaju na snagu odmah. Objava u Službenom listu je tehnička stvar. Kako nije hitan, tako prioritet u objavljivanju imaju akti koji nose napomenu “hitno”. Naš zakonski rok je 10 dana od dana prijema akta”, istakla je Pavićević.
Ona je pojasnila da je Đukanović akt najprije uputio Skupštini prošle sedmice, a Službenom listu tek početkom ove sedmice. “Tako imamo još vremena… tehnički - ali ćemo ga objaviti prije isteka roka, naravno”, kazala je Pavićević.
Đukanović je juče, komentarišući to što ukaz o raspuštanju Skupštine još nije objavljen u Službenom listu i što parlament još funkcioniše, rekao da je ukaz donesen na temelju Ustava. “Ukaz je na snazi, parlament je raspušten. Oni koji ne izvršavaju svoje obaveze koje slijede iz tog čina zaradiće krivičnu prijavu. Parlament je raspušten, izbori su zakazani i dogodiće se 11. juna”, rekao je Đukanović.
Poslanik Demokrata Danilo Šaranović kazao je “Vijestima” da ugledni pravnici zastupaju stav da nijedna zemlja ne može ostati bez parlamenta i predstavnika građana osim ako nakon raspuštanja Skupštine postoji drugi organ koji vrši zakonodavnu funkciju.
”Dakle, Skupština nastavlja da vrši svoju osnovnu funkciju i nakon njenog raspuštanja”, kazao je Šaranović.
On je naglasio i da parlament nije zgrada, već da je zbirno čine poslanici. Pošto je Zakonom o izboru odbornika i poslanika, dodaje, definisano da mandat poslanicima traje do konstituisanja novog saziva apsolutno nema nikakve dileme da Skupština i nakon raspuštanja nastavlja sa radom.
”Ovo takođe poznaje i praksa iz 2002. godine, kada je parlament raspušten, nakon toga nastavio sa radom, a niti jedna odluka koja je donesena nakon raspuštanja nije osporena. Konačno, ovakav stav je utemeljen i u pravu i u praksi”, kazao je Šaranović.
Poslanici Liberalnog saveza i koalicije “Za Jugoslaviju” su 2002. godine preduhitrili Đukanovića i skratili mandat Skupštini. Đukanović, koji je i tada bio predsjednik države, je namjeravao da ukazom raspusti parlament, jer ni tadašnja Vlada nije izabrana u predviđenom roku od 60 dana. Skupština je tada nastavila sa radom do izbora koji su održani u oktobru 2002. godine.
Da je skraćenje mandata Skupštini “ispravan put” do prijevremenih parlamentarnih izbora, smatra i premijer u tehničkom mandatu Dritan Abazović. On je u intervjuu za Glas Amerike rekao da je saglasan sa stavovima da bi prijevremene izbore trebalo održati što prije, ali smatra da bi do toga trebalo da dođe “legalnom procedurom” i da je “ispravan put” skraćenje mandata Skupštini Crne Gore:
Opozicione Socijaldemokrate međutim nisu saglasne da Skupština treba da obavlja potpuno redovno sve aktivnosti.
”Usvajanje važnih zakona od nepostojeće Skupštine znači kršenje Ustava kao najvišeg pravnog akta koji, za razliku od situacije sa Vladom, nije predvidio da Skupština i nakon raspuštanja obavlja svoje aktivnosti do novog saziva. Dakle, na djelu imamo jasnu zlupotrebu sistema, koja je samo nastavak onih više hiljada novozaposlenih u javnoj upravi u vrijeme izbora”, saopšteno je “Vijestima” iz Socijaldemokrata.
Iz te partije navode da su u Vladi i Skupštini “prvaci zloupotreba sistema i nezakonitog postupanja”, budući da je sasvim jasno da najvise što Skupština nakon raspuštanja može, jeste vršenje najnužnijih poslova radi održanja kontinuiteta.
Navode da će parlamentarnih izbora biti, bez obzira na “ove sitne i nedostojne manipulacije državnim institucijama”.
( Željka Vučinić )