Toksični rudarski otpad ugrožava zdravlje u blizini škole u Sjevernoj Makedoniji
Kada je zemlja bila dio bivše Jugoslavije, bilo je malo ili nimalo pažnje posvećeno tome da li otpad šteti zdravlju ljudi. Ali sada, pošto balkanska nacija ima za cilj da se pridruži Evropskoj uniji, mora da učini više da očisti svoje tlo
Težak miris daje nagovještaj tone toksičnog otpada, uključujući arsen oksid, ostavljenog na deponiji blizu mjesta gdje 400 djece uči i igra se u školi u Sjevernoj Makedoniji.
Rudnik hroma i antimona u selu Lojane zatvoren je 1979. godine, a otpad je napušten, ostavljen na otvorenom, pa danas zagađuje zemljište i podzemne vode.
„Uvijek govorim svojim učenicima da ne prilaze ovoj deponiji“, rekao je za Rojters, nastavnik geografije u školi blizu deponije Afrim Zimberi, pokrivajući nos od mirisa te deponije udaljene 100 metara.
„Pozivam vladu da uradite nešto, ovdje je veoma opasno imati lekcije", kazao je Zimberi.
Vlada kaže da čini sve što može dok pokušava da proda otpad, uključujući planiranje da ogradi zonu.
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (SZO), arsen je jedna od 10 hemikalija od velike opasnosti za javno zdravlje. Kaže se da dugotrajna izloženost pijaćoj vodi i hrani može izazvati rak.
Prema izvještaju iz 2007. koji je naručio Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP) milion tona otpadnog materijala nalazilo se na deponijama u i blizu sela, sa toksičnim koncentracijama arsena, antimona i drugih opasnih materija.
Ovo nisu noviji podaci, prenosi Rojters.
Oko 5.000 tona je samo nekoliko metara udaljeno od željezničke pruge kojom međunarodni vozovi idu iz Grčke preko Sjeverne Makedonije u ostatak Evrope.
Sjeverna Makedonija je identifikovala 16 lokacija opasnog industrijskog otpada širom zemlje.
Planirana ograda
Kada je zemlja bila dio bivše Jugoslavije, bilo je malo ili nimalo pažnje posvećeno tome da li otpad šteti zdravlju ljudi. Ali sada, pošto balkanska nacija ima za cilj da se pridruži Evropskoj uniji, mora da učini više da očisti svoje tlo.
Lendita Dika, iz vladine kancelarije za industrijsko zagađenje i upravljanje rizikom, kaže da otpad od arsena nije uklonjen jer čekaju investitore da ga kupe.
Ona kaže da je turska kompanija odustala od ugovora 2022. godine zbog nedostatka ekonomskog interesa, ali će novi tender biti otvoren ubrzo nakon što se potražnja obnovi.
Arsen se koristi kao legirna komponenta kao i za proizvodnju stakla, pigmenata, tekstila, lijepka i pesticida, kaže SZO.
U međuvremenu, vlada planira da ogradi područje.
„U 2023. ćemo sprovesti kratkoročno rješenje i postaviti ogradu da spriječimo ulazak ljudi i učenika u zonu“, rekla je Dika.
Nema vjerodostojnih podataka o uticaju na zdravlje ljudi, ali izjveštaj iz 2007. kaže da je koncentracija arsena u zemljištu i vodi do 50 puta veća od dozvoljenih međunarodnih standarda.
„Vlada bi trebalo odmah da pokrije deponiju, a zatim da preduzme mjere poput zabrane korišćenja vode za piće iz bunara“, rekao je profesor na državnom Prirodnom matematičkom fakultetu u Skoplju Trajče Stafilov.
Smješteno na pola kilometra od granice sa Srbijom, većina stanovnika sela koristi vodu iz bunara za piće, stoku ili poljoprivredu.
Penzioner Fatmir Selmani nada se da filter za kofu pruža određenu zaštitu dok crpi vodu iz bunara u blizini svoje kuće.
"Voda ima bolji ukus kada prođe kroz ovaj filter, a ne bez filtriranja", rekao je Selmani.
( Mi.Ra. )