Ruske atomske bombe u Bjelorusiji: Još jedna prazna prijetnja?

„Pokušaj nuklearnog zastrašivanja“ – tako je njemačko Ministarstvo spoljnih poslova u subotu uveče opisalo najavu ruskog predsjednika Vladimira Putina da će Rusija rasporediti taktično atomsko oružje u susjednoj Bjelorusiji.

„Poređenje koje je predsjednik Putin povukao sa razmještanjem nuklearnog naoružanja NATO je pogrešno i ne može opravdati korak koji je najavila Rusija“, saopšteno je u Berlinu.

Prethodno je Putin na ruskoj državnoj televiziji rekao da su Moskva i Minsk dogovorile stacioniranje nuklearnog oružja, i to navodno na molbu bjeloruskog šefa države Aleksandra Lukašenka.

Putin je podsjetio da je američko nuklearno oružje razmješteno po Evropi. „Mi samo radimo ono što oni već rade decenijama“, rekao je ruski predsjednik.

Prema najavi, magacin za taktičke bombe u Bjelorusiji biće spreman 1. jula. U toj zemlji je navodno već stacionirano deset ruskih aviona koji mogu da nose atomske bojeve glave. Prebačen je i jedan broj krstarećih raketa tipa Iskander koje mogu da obaraju nuklearne projektile.

Samo prazna prijetnja?

Kijev je Putinovu najavu nazvao korakom ka daljoj destabilizaciji i uzimanjem Bjelorusije kao „nuklearnog taoca“. Kako je ocenio Oleksij Danilov, prvi čovjek ukrajinskog Savjeta za nacionalnu bezbjednost, potez će povećati stepen „odbijanja Rusije i Putina u bjeloruskom društvu“.

Bijela kuća i Pentagon za sada ne vide potrebu za djelanjem. „Nismo vidjeli razloge za prilagođavanje našeg strateškog nuklearnog stava, kao ni bilo kakve dokaze da se Rusija sprema da upotrijebi neko nuklearno oružje“, rekla je portparolka Savjeta za nacionalnu bezbjednost.

Američki Institut za ratne studije smatra da ovaj potez Kremlja ništa ne znači, te da je opasnost od upotrebe nuklearnog oružja i dalje veoma niska. Kako podsjećaju u jednoj analizi, Rusija već sada teoretski može nuklearnim oružjem gađati bilo koju tačku na planeti.

Putin je, ocjenjuje se u analizi, „akter koji se plaši rizika, koji ponovo prijeti upotrebom atomskog oružja, bez namjere da ga stvarno upotrijebi“.

U komentaru berlinskog lista Morgenpost navodi se da je Putin opet optužio Zapad jer je tamo raspoređeno nuklearno oružje.

„Zapravo se Putinu ne radi o principu, niti ugovorima ili decenijskim praksama. Stacioniranje taktičkog atomskog oružja u Bjelorusiji nije ništa drugo do nova, još oštrija prijetnja upotrebom bombe. Ostalo je propaganda“, navodi list.

Jalovi ugovori

Ima i zabrinutijih glasova povodom vijesti da će Rusija prvi put od devedesetih godina stacionirati atomsko oružje van svoje teritorije.

To je „izuzetno opasna eskalacija“, kažu u Međunarodnoj kampanji za ukidanje nuklearnog oružja (ICAN), ženevskoj organizaciji koja je i nosilac Nobelove nagrade za mir.

Prema njima, zbog rata u Ukrajini raste mogućnost da se oružje upotrijebi greškom, zbog pogrešne procjene ili loših podataka sa terena.

Organizacija podsjeća na međunarodni Ugovor o zabrani nuklearnog oružja koji državama zabranjuje da dopuste stacioniranje stranih atomskih bombi.

Doduše, taj ugovor je tigar od papira – potpisale su ga svega 92 zemlje, a među njima nisu ni Rusija ni Bjelorusija. Kao ni države koje skladište američke nuklearne bombe poput Njemačke, Belgije, Italije, Holandije i Turske.

Njemačko društvo tradicionalno je bilo protiv stacioniranja američkih nuklearki u zemlji. Tako se za te bombe u Njemačkoj 2021. godine zalagalo samo 14 odsto ljudi. No sve se promijenilo sa ratom u Ukrajini pa je prošle godine čak 52 odsto Nemaca podržavalo prisustvo atomskog naoružanja.

( Deutsche Welle )