Bivši radnici Montenegro erlajnsa o iznajmljivanju hangara: Podnijećemo prigovore na rad stečajnog upravnika i sudije
"Očigledno da državne organe ne interesuje šteta nanešena državi od ishitrenog otvaranja stečajnog postupka, i drugih ne zakonitih aktivnosti na koje smo skretali pažnju", navodi se u saopštenju
Bivši zaposleni Montenegro erlajnsa (MA) reagovali su na navode da je kompanija To Montenegro iznajmila hangar od MA, koji je u stečaju.
Zakup hangara počeće 1. aprila i trajaće godinu a osim To Montenegra, hangar će određeni broj dana u mjesecu iznajmljivati i JAT tehnika.
Reagovanje bivših zaposlenih u MA prenosimo u nastavku integralno.
"Kako mi – kao bivši zaposleni u Montenergo Airlines AD moramo da iz medija saznajemo, šta se dešava u stečajnom postupku, budući da je javnost ranije više puta obavještavana da novi stečajni upravnik i stečajni sudija odbijaju da nas informišu o toku postupka i obavijaju ga velom tajnosti – suprotno članu 10 stav 2 odnosno načelu informisanosti i javnosti, po kojem svi učesnici u stečajnom postupku koji imaju pravni interes, imaju pravo na blagovremeni uvid u podatke vezane za sprovođenje postupka, koji se odnose na ostvarivanje njihovih prava, osim podataka koji predstavljaju poslovnu ili službenu tajnu.
Ukoliko su mediji prenijeli tačnu informaciju kojima je sadašnji stečajni upravnik dao u zakup hangar u vlasništvu MA na Aerodromu “Golubovci”, iznosimo sledeće činjenice:
Nijesu tačni navodi da je prethodni stečajni upravnik Saša Zejak i dio naših kolega, koji su bili angažovani u stečaju vršio bilo kakve opstrukcije u vezi ToMontenegro d.o.o. a vezano za hangar i drugu aerodromsku infrastrukturu u vlasništvu Montenegro Airlines AD. ToMontenegro je nudio cijenu zakupa, koja je bila višestruko niža od tržišne, dok je stečajni upravnik (zajedno sa nama) tražio punu kontrolu nad hangarom i alatima u skladu sa zakonom i očuvanjem stečajne imovine. Takođe ToMontenegru d.o.o. je nuđeno i da hangar koristi povremeno – u pojedinačnim situacijama, kada im to bude potrebno, uz prethodnu najavu i kontrolu ovlašćenih lica MA u stečaju iz obnovljenog sektora za održavanje vazduhoplova.
To Montenegro d.o.o. je imao jedan neiskren pristup prema MA u stečaju, budući da je kod ACV pokušao da na osnovu netačnih informacija o pristupu sredstvima rada u vlasništvu MA dobije svoju organizaciju za održavanje – na štetu stečajne mase. Navodimo da je tada ACV od nas odnosno od Saše Zejaka tražila na uvid međusobnu komunikaciju, kako bi se utvrdili netačni navodi ToMontenegro d.o.o.
Podsjećamo da se zakup ne odnosi samo na objekat hangar već na čitavu infrastrukturu MA u stečaju u koju osim hangara, pripadajućih prostorija, magacinskog prostora sa alatnicom, kontejnera oko hangara, prostora nadstrešnice na “Vojnoj platformi”, kao i prostora nadstrešnice za agregate i kompresor pored hangar, IT opreme hangara, spadaju i alati, vozila, inventar id r. Sem zakupa infrastrukture, zakupodavac daje i 5,440 m2 zemljišta – te je stoga potrebno javno saopštiti, koja je postignuta cijena zakupa sve navedene imovine.
Zašto je stečajni sudija dozvolio novom stečajnom upravniku da ovako vrijednu imovinu da u zakup bez ikakve analize isplativosti zakupa i raspisanog tendera? Od cijene zakupa moraju se odbiti troškovi koji nastaju za stečajnu masu a to su: troškovi parkiranja fokkera na aerodromu, amortizacija hangara, magacina i alata, osiguranje kao i moguća otuđenja imovine posebno djelova sa avio motora i alata – kao što se to desilo sa djelovima CHARLI-ja. Takođe, troškovi MA u stečaju su i održavanje pripadajućih puteva u landside-u, zaštitne ograde uz pojas zemljišta, kao i održavanje relevantne: elektroenergetske, vodovodne, kanalizacione i komunalne infrastrukture.
Davanje hangara u klasični zakup je u potpunoj suprotnosti i sa članom 2 stav 1 Ugovora o zakupu zemljišta u airside-u iz 2008. Godine između MA i Aerodroma CG, kojim se zemljište izdaje za potrebe čuvanja i održavanja letilica u vlasništvu MA, a ne tuđih letilica. Na tu odredbu Ugovora su se pozvali Aerodromi CG kada su pokušali da jednostrano raskinu ugovor sa MA u stečaju, ali je Saša Zejak zajedno sa nama obnovio sektor za održavanje vazduhoplova i vršio pripreme za vraćanje u plovidbenost i izdavanje u zakup jedinog ispravnog Fokkera u vlasništvu MA. Sada – Aerodromi Crne Gore, imaju potpuni zakonski osnov za jednostrani raskid Ugovora sa MA – čime bi bio izgubljen hangar i sva infrastruktura na aerodromu Golubovci.
Davanje hangara u klasični zakup je u potpunoj suprotnosti i sa članom 6 stav Ugovora o zakupu zemljišta u airside-u iz 2008. Godine između MA i Aerodroma CG, kojim se zemljište ili neki njegov dio ne smije dati nikome u podzakup niti na upotrebu – po bilo kom drugom osnovu. Aerodromi Crne Gore, imaju potpuni zakonski osnov za jednostrani raskid Ugovora sa MA – čime bi bio izgubljen hangar i sva infrastruktura na aerodromu Golubovci u skladu sa članom 7 Ugovora.
Posebno je pitanje - Da li je stečajni upravnik izdao u zakup i višespratnu zgradu Starog Tornja, koja je u državini MA u stečaju i oko koje je u toku sudski spor sa Aerodromima CG? U toj zgradi je stečajni upravnik Saša Zejak oprethodno tvorio predstavništvo MA u stečaju i sektor špedicije, koji su sada ukinuti. Šta stečajna uprava čini da sačuva vrijednost Fokkera 40 – AOM i gdje će da ga stacionira, ako svi fokkeri nijesu prodati unaprijed, budući da se u posljednje vrijeme mogu čuti informacije da se planira osnivanje nove vazduhoplovne kompanije, koja će saobraćati samo sa Fokkerima?
Novi stečajni upravnik i stečajni sudija, umjesto da poštuju načela ekonomičnosti i hitnosti stečajnog postupka i izvrše procjenu nepokretnosti i njihovo unovčenje – odugovlače stečajni postupak i štete stečajnu masu i povjerioce, na očigled nas povjerilaca i čitave javnosti. Postavlja se pitanje – postoji li u Crnoj Gori stečajna mafija? Da li rad takvih pojedinaca ima naklonost države? Inflacija jede naša potraživanja. Sve licence i ovlašćenja koje smo imali i obnovili ili obogatili su nestale olovkom neodgovornih pojedinaca u državi Crnoj Gori. Stečaj je zastao – suprotno zakonu a zbog interesa kompanija, koje nijesu ni stranke u stečajnom postupku.
Zbog svega navedenoga, podnijećemo prigovore na rad stečajnog upravnika i stečajnog sudije i opredijeliti se prema krivičnim prijavama protiv njih i “NN” lica koja im sve ovo dozvoljavaju, ne nadajući se puno u sistem - budući da tužilaštva do sada nijesu reagovala ni po jednoj prijavi, koje smo im dostavljali tokom prethodnog perioda. Očigledno da državne organe ne interesuje šteta nanešena državi od ishitrenog otvaranja stečajnog postupka, i drugih ne zakonitih aktivnosti na koje smo skretali pažnju. Nas – kao bivše zaposlene, kao povjerioce i kao građane Crne Gore takva šteta interesuje, posebno u situaciji kada se samo šteta u turizmu (zbog ishitrenog gašenja MA) mjeri najmanje polovinom prihoda u turizmu odnosno više stotina miliona eura godišnje. Novoj kompaniji želimo sve najbolje – ali u skladu sa zakonima ove države, koje moramo da poštujemo i mi i oni".
( Mi.K. )