Država se nada milijardi od turizma
Cilj privlačenje visokoplatežnih gostiju iz Centralne, Zapadne i Sjeverne Evrope, očekivanja su da će doći do porasta turističkog prometa, odnosno broja noćenja stranih gostiju i prihoda od turizma u odnosu na prošlu godinu. Privredna komora ukazuje da je ključni faktor uspješne sezone dobra avio-povezanost, te da je trenutna aerodromska infrastruktura nedovoljno razvijena da odgovori na potrebe crnogorskog turizma
Prema trenutnim najavama, odnosno rezervacijama, očekivanja od predstojeće ljetnje turističke sezone su velika, pa postoji mogućnost da rekordne brojke iz 2019. godine budu premašene.
Ovo je ocjena Nacionalne turističke agencije (NTO), sa kojom optimizam dijele i Ministarstvo ekonomskog razvoja i turizma (MERT) i Privredna komora (PKCG), koji naglašavaju da im je cilj, kako bi povećali potrošnju po turisti, da priviku visokoplatežne goste iz zapadnih država i produže periode boravka.
Podaci Centralne banke pokazuju da su ukupni prihodi od turizma u 2022. godini bili 1,05 milijardu eura i veći su za 40 odsto u odnosu na isti period 2021. godine, a treba imati u vidu da se samo tokom tri ljetnja mjeseca (jun, jul i avgust) ostvari oko dvije trećine prihoda.
Iz resora kojim rukovodi Goran Đurović ”Vijestima” su na pitanje koliko će okvirno biti prihodi ovog ljeta i da li očekuju da budu veći iz 2019. godine, kada su iznosili preko milijardu, kazali da “imajući u vidu brojne planirane aktivnosti u pravcu bolje pripreme sezone, očekivanja su da će doći do porasta turističkog prometa, odnosno broja noćenja inostranih gostiju i prihoda od turizma”.
Đurović je u ranije u novogodišnjem intervjuu “Vijestima” kazao da očekuju u ovoj godini milijardu prihoda od turizma.
Na pitanje da li će doći do povećanja avio-dostpunosti države, iz ministarstva su odgovorili da su u tom dijelu posebno fokusirani na aktivnosti koje se odnose na zemlje Centralne, Zapadne i Sjeverne Evrope, kao i ostalih visokoplatežnih tržišta.
”Vodi se intenzivna komunikacija sa brojnim avio-kompanijama, kao što su: Isr Air (Izreel), Lux Air (Luksemburg), Air Astana (Kazahstan) i Flynas (Saudijska Arabija). Na taj način utičemo na turistička kretanja, u smislu povećanja broja frekvencija tokom sezone i potencijalnog produžetka perioda letjenja”, rekli su u ministarstvu.
Kada je riječ o novim tržištima, navode da je njihov cilj da se dominantno orijentišu na visokoplatežne, podsjećajući da su prošle godine u strukturi turista najbrojniji, nakon regionalnih, bili gosti iz Njemačke, Francuske, Izraela i Velike Britanije. Oni su posebno izdvojili da sa tržišta Izraela postoji veliko interesovanje za Crnu Goru, čemu je kako navode doprinijela promocija države na nedavno održanom međunarodnom sajmu turizma održanog u toj državi.
Cijene neće drastičnije odstupati
”Shodno navedenoj strukturi, može se konstatovati da je umjesto Rusije, iz koje je smanjen broj dolazaka zbog poznatih razloga, jednu od pozicija među prvih pet, zauzela Njemačka. Ako imamo u vidu i činjenicu da se tokom par posljednjih godina ostvaruje kontinuirano visoko učešće turista iz Francuske i Velike Britanije, možemo sa zadovoljstvom reći da se ostvaruje strateški cilj kojem se teži, a to je da države Zapadne Evrope budu u grupi preferiranih emitivnih tržišta za Crnu Goru”, naveli su u ministarstvu.
Oni su naglasili i da je Vlada nedavno usvojila odluke o privremenom oslobađanju od pribavljanja viza za državljane Jermenije, Kazahstana, Saudijske Arabije, Egipta i, prvi put ove sezone, Uzbekistana.
Iz MERT-a, govoreći o cjenovnoj politci, su kazali da tržišna orijentacija Crne Gore u tom segmentu treba da bude nastavljena.
”Turistička ponuda Crne Gore koja se kontinuirano razvija još uvijek nije na nivou koji priželjkujemo, no njen kvalitet i raznovrsnost raste iz godine u godinu. Kada nudimo kvalitet, što nam je neupitni cilj, logično je da isti prati adekvatna cijena koštanja. Crna Gora ima određene segmente ponude koji opravdano imaju višu cijenu, ali isto tako postoji dio ponude koji zadovoljava potrebe turista niže platežne moći. Stoga smo sigurni da tržišna orijentacija Crne Gore u vođenju cjenovne politike treba da bude nastavljena. Aktivnosti koje sprovodimo po pitanju cijena, s obzirom na specifične okolnosti koje se odvijaju na globalnom finansijskom tržištu od 2020. godine, odnose se na regulisanje cijena proizvoda koji služe kao inputi za konačno formiranje ponude”, kazali su u ministarstvu.
Na taj način, kako navode, vjeruju da će se steći uslovi da cijene, tokom predstojeće sezone, neće drastičnije odstupati od prošlogodišnjih.
”Zadatak svih nas je da ulaganjem dodatnih napora unaprijedimo kvalitet ponude i nivo usluge što će rezultirati možda višim cijenama, ali svakako cijenama koje opravdavaju ponuđeni kvalitet”, rekli su u ministarstvu.
Iz NTO su naveli da ih ohrabruje činjenica da su najave u hotelima za predsezonu na dobrom nivou, te da su već započete rezervacije za ljetnje mjesece, što dokazuje prema njihovim tvrdnjama da je Crna Gora sve više prepoznata kao cjelogodišnja destinacija.
”Prema trenutnim najavama, odnosno rezervacijama, imamo dobra očekivanja od predstojeće sezone. Imajući u vidu da je prošla godina bila izazovna za turizam, a da je prevazišla očekivanja mnogih, ove godine postoji mogućnost da premašimo brojke čak i u odnosu na rekordnu 2019. godinu.... Vjerujemo da ćemo imati ne samo uspješnu ljetnju sezonu, već i odličnu pred i postsezonu. Turistička privreda u svim crnogorskim gradovima zadovoljna je trenutnim najavama i vjeruje da će cijela sezona biti uspješna. Poučeni iskustvom prethodnih godina ne možemo donositi precizne prognoze u smislu poređenja sa 2019. godinom, ali trenutni indikatori idu u prilog velikim očekivanjima od ove sezone”, naveli su iz NTO.
Problemi “siva ekonomija”, avio-dostupnost...
Iz PKCG su kazali da su očekivanja od ovogodišnje ljetnje turističke sezone velika, da su zadovoljni bukingom i da imaju dobre najave dolazaka gostiju iz Zapadne i Srednje Evrope, Izraela, kao i regiona, navodeći da su marketinški napori bili usmjereni na povećanje broja turista sa ključnih emitivnih tržišta.
”Privlačenje turista veće potrošačke moći je potrebno ostvariti povećanjem broja turista sa prioritetnih emitivnih tržišta, diverzifikacijom i inovacijom proizvoda i povećanjem broja dolazaka turista van glavne turističke sezone”, saopštili su iz PKCG “Vijestima”.
Kao ključni faktor uspješne sezone navode dobru avio-povezanost, ocjenjujući da je trenutna aerodromska infrastruktura nedovoljno razvijena da odgovori na potrebe crnogorskog turizma.
”Aerodromi Tivat i Podgorica moraju povećati svoje kapacitete, kao i broj i frekventnost avio-veza prema ključnim emitivnim tržištima, a izazov predstavlja i neoperativnost tivatskog aerodroma kada je u pitanju noćno letjenje. Potrebno je poboljšati avio-dostupnost Crne Gore i donijeti Strategiju razvoja avio-saobraćaja u Crnoj Gori”, smatraju u PKCG.
Oni su ukazali da problem za kompanije koje se bave turizmom predstavlja “siva ekonomija”.
”Potrebno je izraditi sveobuhvatnu analizu o neformalnom poslovanju preduzeća i preduzetnika sa procjenom njene agregatne veličine i distribucije po ključnim djelatnostima i regionima, u cilju unapređenja svijesti o stvarnom obimu i uticaju sive ekonomije na preduzeća”, saopštili su iz PKCG.
Među slabostima navode i to da je Crna Gora poznata kao destinacija “sunca i mora”, sa nedostatakom svijesti o značaju turizma i sa izraženom devastacijom obalnog području, nesavjesnom upotrebom resursa, neadekvatnim tretiranjem smeća i otpada...
”Mogućnosti za otklanjanje navedenih slabosti se ogledaju prvenstveno u uspostavljenom pravcu integracije u Evropskoj uniji, povećanju interesovanja za odmorom u ruralnim sredinama koje nude autentično turističko iskustvo, zatim dobre razvojne mogućnosti u zaleđu za razvoj turizma zasnovanog na prirodi, povezanost drumskim saobraćajem sa evropskim tržištima, razvoju zdravstvenog turizma, rastuća međunarodna tražnja za novim turističkim kongresnim destinacijama”, zaključili su iz PKCG.
Iz MERT-a su, na pitanje koji su glavni zahtjevi privrede upućeni njima, kazali da se oni uglavnom odnose na program podsticajnih mjera gdje je podrška usmjerena na organizovanje manifestacija.
”Samo tokom 2022. godine, ministarstvo je dobilo 101 zahtjev u okviru ovog programa, pri čemu je dodijeljeno 301.000 eura za ukupno 66 korisnika. Podršku nastavljamo i ove godine, tako da će u najskorije vrijeme biti raspisan javni poziv za novi Program podsticajnih mjera”, naveli su iz ministarstva.
Oni su dodali da se zahtjevi privrede odnose i na pomoć definisanja uslova za pojednostavljenje procedura dolaska i boravka turista sa raznih tržišta u Crnu Goru.
”Nastojimo da, u saradnji sa kolegama iz Ministarstva vanjskih poslova i Uprave policije, kreiramo povoljan ambijent sa aspekta viznog statusa i olakšica za dolazak turista iz što većeg broja zemalja”, kazali su iz ministarstva.
Mamula u punoj funkciji
Na pitanje da li će do početka sezone na primorju biti otvoren neki novi hotel, iz MERT-a su naveli da očekuju stavljanje u punu funkciju luksuznog hotela “Mamula Island”.
”U pitanju je hotel muzejskog karaktera sa 32 hotelske sobe, ugostiteljskim objektima i bogatim pratećim sadržajima. Investicionim programom predviđeno je da će do 200 radnih mjesta biti, direktno i indirektno, otvoreno tokom rada hotela”, saopštili su iz MERT-a.
Plan pripreme ljetnje sezone ove sedmice na sjednici Vlade
Iz MERT-a su kazali da su izradili Plan pripreme ljetnje turističke sezone koji bi trebalo da se usvoji na narednoj Vladinoj sjednici, a koji sadrži aktivnosti institucija na državnom i lokalnom nivou.
”Plan sadrži i brojne aktivnosti koje se odnose na podršku privredi kroz program podsticajnih mjera u oblasti turizma, unapređenja obrazovanja kadrova u turističkom sektoru, unapređenja ponude u segmentima zdravstvenog, ruralnog, kulturnog i turizma zasnovanog na prirodi. Cilj realizacije aktivnosti je stvaranje povoljnog poslovnog ambijenta kako bi se ostvarili pozitivni finansijski efekti, kroz angažman relevantnih stejkholdera”, naveli su iz ministarstva i dodali da su učestvovali na brojnim međunarodnim sajmovima.
Iz NTO su kazali da su u pripremi sezone, pored učešća na sajmovima, realizovali brojne studijske posjete novinara i turoperatora, te započeli digitalne kampanje na važnim tržištima za ovu sezonu.
”U skladu sa ‘Programom digitalnog marketinga 2021-2023’ veliki dio promotivnih aktivnosti smo preusmjerili ka digitalnim kanalima na značajnim emitivnim tržištima, ali i u zemlji... Imajući u vidu da influenseri imaju sve značajniju ulogu u digitalnom marketingu, ove godine nastavljamo sa realizacijom studijskih posjeta influensera”, naveli su, između ostalog, iz NTO.
Radna snaga najveći problem
Kao najveću biznis barijeru u turizmu, PKCG je izdvojila deficit radne snage, posebno na sezonskim poslovima. Oni su kazali da su zbog toga kod nadležnih institucija zahtijevali uvođenje kategorije “stalni sezonski radnik”.
”Na ovaj način bi se motivisali nezaposleni da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Sistem osigurava finansijsku podršku radnicima – sezoncima u razdoblju kada ne rade, a kako bi se osigurala potrebna radna snaga poslodavcima iz svih djelatnosti koji tokom godine imaju razdoblja smanjenog obima posla zbog sezonske vrste poslovanja. Radi se o osobama koje su u kontinuitetu radile najmanje šest mjeseci kod istog poslodavca i koje će kod tog istog poslodavca raditi još najmanje jednu sezonu (najmanje šest mjeseci”, objasnili su iz PKCG.
Pored toga, kako navode, potrebno je izmijeniti Zakon o radu u dijelu obavljanja povremenih poslova i donijeti Zakon o studentskim zadrugama čime bi se omogućilo fleksibilnije angažovanje domaće radne snage i studenata kao posebne kategorije, tokom trajanja ljetnje sezone.
Uz to je, kako su kazali, neophodno pristupiti izradi nove Strategije razvoja ljudskih resursa u sektoru turizma, a sve to treba da je praćeno centrima za specijalističku edukaciju kadrova svih profila.
”Potrebno je staviti akcenat na pojednostavljenje i digitalizaciju procedura zapošljavanja, kreirati elektronski portal za registraciju sezonskih radnika, kao i sprovesti čl. 81 Zakona o strancima, koji propisuje da se prilikom aplikacije za dobijanje dozvole za sezonsko zapošljavanje stranca, biometrijski podaci mogu uzeti u našim ambasadama i konzularnim predstavništvima. Na ovaj način bi stranac došao u Crnu Goru tek kad dobije dozvolu za sezonski rad, čime bi se skratila čekanja na šalterima i smanjili troškovi poslodavca”, zaključili su iz PKCG.
( Ivan Ivanović )