Botoks, lifting i korekcija usana: i Crnogorke prate trendove

Dr Dalibor Kovačević kaže da žene najčešće rade korekciju usana, bora i lifting srednje trećine lica

15491 pregleda13 komentar(a)
Foto: Privatna arhiva

”Kada nakon procedure pitate najbliže ljude šta primjećuju na vašem licu, a oni vam kažu da izgledate svežije i odmornije - to je cilj koji želimo da postignemo. Ne treba da izgledate kao voštana lutka”.

Sve je veći pritisak da svi moramo biti lijepi i mladi. Nekada je ideal lepote bila jedna Merlin Monro koja je imala koji kilogram viška, celulit, njen struk nije bio nadrealno uzak. Ovakvu ženu danas bi posmatrali kao gojaznu.

Mlađe djevojke danas se često odlučuju za estetske intervencije, kako bi spriječile nastanak prvih bora i ubrzano staranje...

”Svjedoci smo estetike koja ide u pravcu gdje se pomjeraju granice što se tiče godina, izraza lica ili, prije bih rekao, kloniranja istih oblika lica. Tempo života, novi stilovi, upotreba filtera i nerealno prikazivanje kroz filtere ljudi koji diktiraju današnji trend mode, stila, umjetnosti, pa i svakodnevice su nametnuli želju kod sve više mladih djevojaka za različitim estetskim neinvazivnim i invazivnim procedurama. Čini se da djevojke i prije završetka srednje škole žele promjenu na svom tijelu i licu jer njihove influenserke izgledaju tako”, kaže doktor Dalibor Kovačević, specijalista anesteziologije i reanimatologije i sertifikovani estetski ljekar iz Novog Sada.

Crnogorke prate trendove

Žene iz Crne Gore najčešće rade usne, potom korekcije bora botoksom i lifting srednje trećine lica. To su, tvrdi ljekar, najčešće žene koje imaju između 40 i 45 godina.

”Crnogorke su žene koje su u skladu sa svjetskim trendovima, pa tako i po pitanju estetike. Od svih estetskih procedura najviše se rade usne, potom korekcije bora botoksom, lifting srednje trećine lica. Obično su žene oko 40-45 godina starosti. Muškarci, Crnogorci i nisu baš česti sa estetskim zahtjevima, makar kod mene. Oni su zadržali tradicionalniji pristup estetskim korekcijama. Koliko su spremni izdvojiti novca za uljepšavanje, zaista zavisi od ličnih mogućnosti, ali su uvijek raspoložene za uljepšavanje”, kaže Kovačević.

foto: Shutterstock

Korekcija brade i nosa bez skalpela

Ljekar pojašnjava da postoje razlike između estetske hirurgije i estetske medicine – prvo podrazumijeva rad skalpelom, dok drugo podrazumijeva estetske korekcije pomoću igle i šprica u najvećem broju slučajeva.

”Estetska neinvazivna medicina se zaista mnogo razvila. Primjenjuju se najbolje tehnike, materijali, metode. Na taj način se u najvećem broju slučajeva može riješiti umoran ili tužan izgled, korigovati podočnjaci, korigovati bore od nosa do usana, otvoriti brada, podići spoljašnji deo oka i obrva... i mnoge druge procedure. Korekcija nosa je moguća hijaluronskim filerima. Naravno, nije svako kandidat za tu proceduru. Potrebno je da pacijent dođe na konsultacije i pregled, gde se odluči da li se može na taj način korigovati nos, ili je ipak korekcija za estetsku hirurgiju. Nos koji je već hirurški rađen, ne preporučuje se dodatna korekcija hijaluronskim filerima. To budu ponekad zahtjevi, koje svakako treba zaobići”, priča ljekar.

”Jako važne procedure su voluminizacija i lifting lica gornje, srednje i donje trećine lica, hijaluronskim filerima. Za mimičke bore botoks, a za kvalitet kože PRP, skin busteri, laseri... Multidisciplinarni pristup je jako bitan, jer se tako radi na kvalitetu svih slojeva tkiva, od kosti do kože”

Konsultacije obavezne prije procedure

Kovačević kaže da su prije svake procedure obavezne konsultacije.

”Tada se sagledaju želje pacijenta, mogućnost, šta je realno i napravimo plan za tog pacijenta, koji se gleda kao individua, ne kroz novac. Do sada nikada nisam uradio nešto što nije bilo razumno, bez obzira na insistiranje pacijenta. Tako i za usne, niko ne može dobiti količinu filera u usnama, koja prevazilazi normalnost”, naglašava on.

Ljekar ističe da se od neinvanzivnih korekcija najčešće rade usne, potom botoks regije čela i oko oka.

”Djevojke, u manjem broju, traže veće usne. Svaki put imaju osjećaj da postojeća količina filera u usnama nije dovoljna, jer se brzo naviknu na novu veličinu usana”, upozorava on.

Na pitanje da li žene pretjeruju sa botoksom i filerima, ljekar odgovara da dio pacijentkinja svakako pretjeruje, što se mora svesti na minimum. Poručuje da je u svemu bitna mjera i granica i da ekstremnosti nijesu lijepe.

Konsultacije važne prije svake procedurefoto: Privatna arhiva

Šta raditi sa 20 godina

”Osoba koja ima 20 godina eventualno može da uradi usnice i da radi na održavanju kvaliteta kože, poput redovnog čišćenja lica, mezoterapije, skin bustera, bez bilo kakve potrebe za hirurgijom. To je doba u kom je lice mlado, zategnuto, bez pada gornje, srednje ili donje trećine lica. S druge strane, pristalica sam estetskih korekcija za sve osobe kojima će interevencija pomoći da izgledaju lepše i da podignu njihovo samopouzdanje, što je jako bitno u tom uzrastu, poput, recimo, operacija nosa, uha, urođenih anomalija lica...”, savjetuje ljekar.

On ističe i da je korekcija pjega na koži lica i tjela danas gotovo moguća sa jednim tretmanom lasera, koji daju odličan rezultat.

Lifting važan za starije od 50

Kovačević kaže da žene starije od 50 godina mogu da rade niz tretmana...

”Jako važne procedure su voluminizacija i lifting lica gornje, srednje i donje trećine lica, hijaluronskim filerima. Za mimičke bore botoks, a za kvalitet kože PRP, skin busteri, laseri... Multidisciplinarni pristup je jako bitan, jer se tako radi na kvalitetu svih slojeva tkiva, od kosti do kože”, pojašnjava ljekar.

Na pitanje koji je tretman najbolji za skidanje kilograma i da li se to može postići liposukcijom, posebno laserskom, ljekar kaže da najbolje rezultate daju ishrana i trening.

Kovačevićfoto: Privatna arhiva

Botoks se koristi od davnina

Dio ljudi i dalje smatra da je botoks štetan i otrovan materijal, a doktor pojašnjava da je u pitanju enzim koji proizvodi bakterija Clostrudium botulinum.

”Botoks svojim dejstvom blokira prenos signala sa nerva na mišić, pa na taj način dovodi do prolazne paralize mišića, ili izostanka kontrakcije. Botoks se koristi od davnina u medicini i to u terapijske svrhe, migrenozne glavobolje, spazma mišića, nevoljnih pokreta, hiperaktivne bešike, škriputanje zubima, pretjerano znojenje... U estetske svrhe se koristi za korekciju bora čela, oko oka, nosa, podizanje ugla obrva, ugla usana, zatezanje kože brade, vrata, spuštanje gornje usne da se manje vide desni - gummy smille, oblikovanje i konturisanje lica...”, priča Kovačević.

Svi već imamo hijaluron u koži

Hijaluron je prirodna supstanca koja se već nalazi u našoj koži, kaže ljekar.

”Hijaluronski filer je složeni šećeri - glikozoaminoglikan, koji se nalazi u vezivnom tkivu naše kože. On je sterilan, proziran gel i što je najvažnije biorazgradiv. Kao ovakav ne daje, ili mnogo retko daje alergijske reakcije, za razliku od trajnih sintetskih, ili polusintetskih materijala, koji osim alergijskih reakcija, već nakon nekoliko godina daju deformacije tkiva, te se moraju raditi hirurške korekcije. “Moj savet je da se uvijek i isiljučivo rade tretmani biorazgradivim materijalima, nikako trajnim materijalima, koji jednom kada se aplikuju više se ne mogu eliminisati, osim na gore naveden način. Žene kažu: ‘Ja radim trajni materijal da ne radim često dokorekciju, a i jeftiniji je’. To je vaše lice, koža, tkivo, birajte prave i provjerene materijale, kao i doktore koji će se najbolje pobrinuti za vašu kožu i lijep izgled”, savjetuje Kovačević.

Spoj sigurnog i modernog

Dr Kovačević se estetskom medicinom bavi posljednjih osam godina.

"Još na fakultetu moja želja je bila da radim kao hirurg, privlačila me estetska i rekonstruktivna hirurgija. Na prostorima odakle sam bilo je teško i rijetko dobiti tu specijalizaciju, pa sam izabrao drugu opciju - anesteziju, koju nikada ne bih mijenjao, a sa esteskom medicinom sam kompezovao moju prvobitnu želju. Anestezija kao sigurnost, estetska medicina kao savremeni pristup bjutifikaciji”, kaže on.

I političari “peglaju” bore

Ljekar priznaje da su njegovi pacijenti i političari, a kako ne prati politiku, naknadno sazna da su u pitanju ljudi iz javnog života.

”Sigurno je da oni koji su veoma prisutni u medijima se i više trude da poboljšaju stanje lica, bora, boljeg izgleda, ili profila”, smatra Kovačević.