Ćufta od vještačkog mesa mamuta izložena u Amsterdamu
Kultivisano meso – nazvano i ćelijsko, izrađuje se od ćelija životinja. Stoka ne mora biti ubijena da bi se proizvelo, te njegovi zastupnici kažu da je to bolje ne samo za životinje, već i za životnu sredinu
Jedna australijska kompanija je u utorak izložila veliku ćuftu od mesa vještački gajenog u laboratoriji na osnovu genetskog koda davno izumrlog mamuta, i rekla da to treba da pokrene javnu raspravu o "haj-tek" gajenju hrane.
Vještački mesni eksponat veličine između loptice za tenis i odbojkaške lopte, izložen je u Naučnom muzeju u Amsterdamu, a autor je Tim Nouksmit, osnivač australijske startap-kompanije „Vow“.
Kultivisano meso – nazvano i ćelijsko, izrađuje se od ćelija životinja. Stoka ne mora biti ubijena da bi se proizvelo, te njegovi zastupnici kažu da je to bolje ne samo za životinje, već i za životnu sredinu.
Firma „Vow“ je koristila javno dostupne genetske informacije mamuta, popunile nedostajuće djelove genetskim podacima njegovog najbližeg živog rođaka – afričkog slona, i ubacila ih u ćeliju ovce, rekao je Nouksmit. Uz prave uslove u laboratoriji, ćelije su se množile dok ih nije bilo dovoljno da se napravi ćufta.
Više od 100 kompanija širom svijeta radi na kultivisanim mesnim proizvodima. Stručnjaci kažu da bi, ako ta tehnologija bude široko prihvaćena, to moglo uveliko smanjiti uticaj proizvodnje mesa na životnu sredinu. Sada se za poljoprivredu širom svijeta koriste milijarde hektara zemlje.
Ali, ne očekuje se da će vještačko meso uskoro biti na tanjirima širom svijeta. Do sada je mali Singapur jedina zemlja koja je odobrila meso zasnovano na gajenju iz ćelija. „Vow“ se nada da će ove godine tamo početi da prodaje svoj prvi proizvod – kultivisano meso japansko prepelice.
Ćufta od mamuta postoji u samo jednom primjerku i niko je nije okusio, čak ni njeni stvaraoci, niti je planirano da ode u komercijalnu proizvodnju. Predstavljena je samo kao povod da ljudi razgovaraju o budućnosti mesa, drugačijeg od sadašnjeg, rekao je Nouksmit.
Seren Kel, menadžer za nauku i tehnologiju na Institutu Gud fud (Dobra hrana) koji promoviše alternative – laboratorijski gajenu hranu, rekao je da takvom prizvodnjom govedine, svinjetine, piletine i morskih plodova, „možemo najviše smanjiti emisije zagađenja od klasične poljoprivrede i to pomirujući rastući zahtjev svijeta za mesom s ciljevima za zaštitu klime“, a i zemljište će se oslboditi „za manje intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju“.
Ćufta od mamuta u Amsterdamu je pripremljena tako što je prvo bila sporo pečena, a zatim naglo, kuvarskim „brenerom“, da dobije koricu, i mirisala je dobro.
„Ljudi kažu da je njen miris sličan drugom prototipu kojeg smo ranije proizveli – ćufti od vještačkog mesa krokodila“, rekao je Nouksmit.
( BETA )