EU prilagođava odnose sa Kinom

Saradnja s Kinom za EU je važna, ali ne po svaku cijenu, poručuje uoči puta u Peking predsjednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. Posebno će se, kaže, mjeriti Kine uloga u svjetlu napada Rusije na Ukrajinu.

Evropska unija traži odgovarajući način kako da se postavi prema Narodnoj Republici Kini. Odnose s jedne strane karakterišu bliske trgovinske veze i zavisnost Evrope od kineskih sirovina. S druge, redovno dolazi do raskola kada evropski političari optužuju Kinu za kršenje ljudskih prava. U Briselu se zato kaže da je Kina i partner i konkurent i sistemski rival.

Prije nego odlaska u Kinu sljedeće nedjelje zajedno sa predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom, šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen iznijela je svoje viđenje odnosa EU i Kine. Naglasila je tako da postoji jedna tačka u kojoj se mora biti veoma "otvoren i pošten" – a to je stav Kine o ratu Rusije protiv Ukrajine. To je, kaže, "odlučujući faktor" koji će odrediti budući odnos EU i Kine. Peking još nije osudio ruski agresorski rat u Ukrajini.

Odnos Kine prema Rusiji

Šef kineske države Si Đinping susreo se prošle nedjelje u Moskvi sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom. Tokom trodnevne posjete, potpisan je sporazum o strateškom partnerstvu. Taj sastanak doživljava se kao znak podrške Putinu, protiv kojeg je Međunarodni krivični sud nedavno izdao nalog za hapšenje.

Kina, međutim, naglašava Fon der Lajen, kao stalna članica Savjeta bezbjednosti UN ima odgovornost da obezbijedi "pravedan mir". Taj mir bi trebalo da bude zasnovan na "teritorijalnom integritetu Ukrajine" i isključuje bilo kakvu de fakto rusku okupaciju ukrajinskih teritorija. Kina je u februaru predstavila mirovni plan za Ukrajinu od 12 tačaka, koji je većinu zapadnih vlada razočarao.

Predsjednica Evropske komisije je u svom govoru uputila jasnu poruku Pekingu da od odnosa Kine sa Rusijom zavisi i njen odnos sa Evropskom unijom, ocjenjuje Endrju Smol, stručnjak za Kinu u Njemačkom Maršalovom fondu.

Kina prošla kroz transformaciju, ocjenjuje Fon der Lajen, a Si Đinping želi da od svoje zemlje napravi najmoćniju naciju na svijetu. Reforme i otvorenost smijenili su bezbjednost i kontrola. Kina želi da stvori svjetski poredak u čijem središtu je Peking i u kojem su prava pojedinca podređena nacionalnom suverenitetu.

Razdvajanje ili smanjenje rizika?

Kako bi Evropa s tim trebalo da se nosi? U žargonu EU, postoje dvije alternative: razdvajanje ili uklanjanje rizika. Za Fon der Lajen, odgovor je jasan: EU ne bi trebalo da okrene leđa Kini, već da se koncentriše na smanjenje rizika. Odvajanje od Kine "nije izvodljivo, niti je u interesu Evrope".

Slično se moglo čuti i nakon prošlonedjeljnog samita EU od njemačkog kancelara Olafa Šolca. I on se izjasnio sa smanjenje rizika. Konsenzus među zemljama EU u suštini postoji, tvrdi Endrju Smol. Ali, još uvijek se raspravlja o tome kako bi koncept trebalo da bude dizajniran. Govor Fon der Lajen samo je "prvi servis".

Smanjiti rizik – politički i ekonomski

Predsjednica Komisije je navela i neke od svojih ideja za smanjenje rizika. Na diplomatskom nivou, EU mora da ima otvorenu i iskrenu razmjenu sa Kinom, ali i da se bavi spornim pitanjima. Istovremeno, mora postojati prostor za debatu o "ambicioznijem partnerstvu".

Na ekonomskom nivou, smatra Fon der Lajen, sporazum o ulaganju sa Kinom takođe mora da se preispita u kontekstu globalne političke situacije. Taj sporazum Kine i EU postignut je 2020.

Njegova primjena je, međutim, trenutno obustavljena – između ostalog i zbog evropskih sankcija zbog kineskog kršenja ljudskih prava. To znači da je sporazum "pokopan", kaže kineski stručnjak Smol. Peking je pokušao da ga oživi, ali Fon der Lajen jasno stavlja do znanja da se situacija od 2020. promijenila. To je, ukazuje Smol, veoma važno pojašnjenje.

Na kraju, predsjednica Komisije istakla je i da trgovina sa Kinom svakako nosi rizike po ekonomsku ili nacionalnu bezbjednost zemalja-članica EU. Ona je kao primjer navela tzv. "robu dvostruke namjene", onu koja se može da se koristi i u civilne i vojne svrhe, ali i investicije u Kini, pa i transfer tehnologije ili znanja.

Evropska komisija će zato tokom ove godine predstaviti početne ideje za ekonomsku bezbjednost u međusobnim odnosima. I to nije samo signal Kini. Prema riječima Endrjua Smola, dio poruke Fon der Lajen bio je upućen i članicama EU – željela je u stvari da ukaže na ono što u odnosu sa Kinom mora da se mijenja. I važno je da je ona pred put u Peking razjasnila evropsku poziciju, kako ne bi bila pogrešno shvaćena.

( Deutsche Welle )