Upitnik "Vijesti" i NVO CEGAS o ulozi i poslovima mjesnih zajednica: Na papiru najbliže, u praksi gotovo strane

Mjesna zajednica je polazna tačka za rješavanje zahtjeva građana na području koje obuhvata, kažu propisi Crne Gore. I to dio građana prepoznaje, ali dio isto tako vjeruje da se mjesne zajednice zloupotrebljavaju i da ih političari koriste kako bi ostvarili svoje ciljeve. U većini, građani tvrde i da im mjesna zajednica nikad nije pomogla da ostvare neko svoje pravo, ne znaju ni ko su ljudi u njihovim mjesnim zajednicama, niti su upoznati sa finansijama kojima one raspolažu.

Izvršna direktorica Centra za građanske slobode (CEGAS) Marija Popović Kalezić ocjenjuje da pasivan odnos građana i građanki, ali i to što ne znaju ili nemaju jasne informacije o ulozi mjesnih zajednica, u pitanje dovodi i pravni okvir koji se na njih odnosi.

”Ingerencije mjesnih zajednica okvirno su date u Zakonu o lokalnoj samoupravi, dok su njihovo konkretno učešće i rad precizirani posebnim odlukama, koje donosi lokalna samouprava u okviru svoje skupštinske procedure. Zakon o lokalnoj samoupravi jasno je precizirao pravne institute na kojima bi trebalo da počivaju odluke mjesnih zajednica (zbor građana, građanska inicijativa, referendum, peticije, predlozi i žalbe), ali kroz naša dosadašnja istraživanja (desk istraživanje i putem zahtjeva za slobodan pristup informacijama), došli smo do saznanja da su ti instituti u kontinuitetu slabo zastupljeni. Pasivan odnos građana i građanki, kao i nepostojanje potrebnih informacija, samim tim i saznanja čemu služe mjesne zajednice, dovodi do zaključka da je pravni okvir van stvarne upotrebe”, kazala je ona “Vijestima”.

Kako je dodala, mjesne zajednice “ne omogućavaju neposredno obavještavanje građana i građanki o svom radu i načinu vođenja javnih politika u okviru svoje lokalne zajednice”.

Instrument političara i/ili sredstvo ka opštem dobru

U saradnji sa Cegasom, “Vijesti su objavile upitnik “Šta znate o ulozi i poslovima vaše mjesne zajednice”. Na upitnik su za manje od nedjelju dana odgovorila 682 građanina, iz 23 opštine. Na upitnik jedino nisu odgovorili iz Gusinja i Šavnika.

Na pitanje šta je uloga mjesne zajednice, 304 osobe su izabrale ponuđeni odgovor “instrument političara za ostvarivanje njihovih planova”.

Upitnik je omogućavao i da građani sami unesu udgovor, pa među tim mišljenjima, na pitanje o ulozi mjesne zajednice, navode da je to “paravan za uzimanje para”, da služi za “uhljebljenje partijskih piona”, da je “instrument ljudi na čelu zajednice za lične, porodične i prijateljske interese”, navode i da bi trebalo da je mjesna zajednica “sredstvo ka opštem dobru, ali odavno nije”.

Uz ove, još je više od 90 odgovora kojima osobe koje su ispunile upitnik, jasno ili indirektno odgovaraju da zapravo ne znaju koja je uloga mjesne zajednice: “Ne znam”, “nemam pojma”, “potpuno neupoznati sa radom i aktivnostima u mjesnoj zajednici”.

Skoro je približan broj onih koji su o ulozi mjesne zajednice na upitnik “Vijesti” i Cegasa odgovorili da su one “sredstvo ka opštem dobru zajednice” (303) ili unijeli svoj odgovor, kojim navode da je uloga mjesne zajednice da realizuje aktivnosti koje će poboljšati kvalitet života ljudi koji žive na njenoj teritoriji.

”Preko mjesne zajednice bi valjda trebalo da se rješavaju neki problemi koje imamo u našem kvartu, tj. da je MZ posrednik između građana i grada. Da se nešto sredi, popravi. Da se izlazi na javne tribine, javne rasprave, da MZ organizuje neke događaje...”, piše u jednom od odgovora.

(Ne) pomažu u ostvarenju prava

Uslovi za osnivanje, poslovi, organi, način odlučivanja, finansiranja... mjesnih zajednica uređeni su Zakonom o lokalnim samoupravama.

Tako zakon kaže da u mjesnim zajednicama u svim crnogorskim opštinama, građani odlučuju i učestvuju u odlučivanju o ostvarivanju lokalnih potreba i interesa u oblastima kao što su uređivanja naselja, stanovanja, zaštite potrošača, kulture, fizičke kulture, zaštite i unapređivanja životne sredine...

Dodatno, u mjesnim zajednicama, kako to predviđa Zakon o lokalnim samoupravama, građani odlučuju i učestvuju u odlučivanju o ostvarivanju potreba i interesa lokalnog stanovništva i u oblastima koje se odnose na utvrđivanje programa i planova razvoja mjesne zajednice, pripremu programa snabdijevanja vodom na seoskom području, predloga za sanaciju deponije komunalnog otpada, zaštitu i namjensko korišćenje javnih površina, predloge za dodatno uređenje saobraćaja (saobraćajna signalizacija, uređenje prilaza...), učešće u izgradnji i održavanju lokalnih i nekategorisanih puteva, organizovanje i sprovođenje mjera za sprečavanje i otklanjanje posljedica od elementarnih nepogoda, stvaranje uslova za rad kulturnih i sportskih institucija i održavanje manifestacija u ovim oblastima, vaninstitucionalnu brigu o starim licima...

Na pitanje “Da li vam je vaša mjesna zajednica ikad pomogla da ostvarite neko svoje pravo”, tek 42 osobe koje su popunile upitnik odgovorile su potvrdno, dok njih više od 600 kaže da nije nikad.

Među mjesnim zajednicama koje su izašle u susret zahtjevima građana, prema upitniku, su Baošići, Kumbor, Đenovići, Meljine, Kruševice i Srbina u Herceg Novom, kolašinska MZ Sela, kotorske MZ Stari grad, Kavač, Prčanj, Škaljari, Gornji Grbalj i Glavatičići Bigova. Pozitivno iskustvo sa mjesnom zajednicom imaju i građani sa teritorije MZ Tutići u Mojkovcu, nikšićkom MZ Kočani, pljevaljskom Ševari, u Tivtu sa MZ Centar, u najmlađoj opštini, u Zeti, to je MZ Mataguži. U glavnom gradu, građani kao dobro iskustvo najčešće pominju MZ Tološi, Nova varoš i Prvi maj.

Među onima koji navode da im je mjesna zajednica nekad pomogla da ostvare neko svoje pravo, većina je i onih koji su potvrdno odgovorili i da kada se posljednji kontakt desio. U posljednjih pola godine, prema odgovorima, kontakt sa svojom mjesnom zajednicom imala je 51 osoba koja je popunila upitnik, a u posljednjih godinu dana 32. Prije više od godinu, sa mjesnom zajednicom posljednji put kontaktiralo je 68 osoba.

Na isto pitanje, 519 osoba koje su popunile upitnik odgovorilo je “nikad”, a neki među njima odgovorili su i konkretnije.

”Nikad od nikog nisam čuo da mu je mjesna zajednica nešto učinila, uvijek nađu neki problem, a za njih i njihove najbliže nema problema, sve se završava”, navodi se u jednom od odgovora.

Još neki od odgovora su “samo kada su doveli ekipu i postavili svoga predsjednika”, “sve je bilo na ličnom kontaktu, jer se poznajemo... Inače neki zvaničan kontakt, skup ili neka druga aktivnost nikada”, “ne javljaju se na telefon, a radno vrijeme je kad sam na poslu i ne mogu ići kod njih u kancelariju”, “2018. kad sam bio u teškoj finansijskoj situaciji... jedva sam im kancelarije našao”...

Kad hoće, mogu

Građani koji su u anketi naveli da su imali neki kontakt sa svojom mjesnom zajednicom, kao razloge tog kontakta navode javnu raspravu - konkretno na Nacrt Detaljnog urbanističkog plana (DUP) Tološi I i II u Podgorici, popravku infrastrukture, obraćali su se i zbog postavljanja kanti za smeće, ali i problema nelegalnog odlaganja. Građani su upućivali i zahtjeve za dodjelu pomoći, postavljanje ulične rasvjete, popravak mobilijara u parku za djecu, sportskih terena, zahtjev za košenje, uljepšavanje dijela naselja, sanaciju putne mreže, vodosnabdijevanje, postavljanje ležećih policajaca, ali i zbog “lutajuće stoke”...

”Obratila sam se u vezi sa problemom sa saobraćajem (brza vožnja, veliki broj udesa), oko odlaganja zelenog otpada, loše održavanje saobraćajnica kroz naselje (upale šahte od teških kamiona), problem otpadnih voda...”, piše u jednom od odgovora.

”Da se potpiše zahtjev koji smo samoinicijativno morali praviti, jer organi lokalne samouprave neće da ga uzmu u razmatranje ako nema pečat mjesne zajednice”, navodi se u drugom.

Među odgovorima su i “umanjenje računa za kupovnu vodu, u slučaju kada nema regularnog snabdijevanja”, te “zbog kvara na rasvjeti i pucanja cijevi”. U posljednjem, građani su pohvalili brzu reakciju na zahtjev.

”Odmah su izašli na teren i poslali odgovarajuću ekipu za rješenje slučaja”, pozitivno je iskustvo iz hercegnovske MZ Baošići.

Za istu mjesnu zajednicu, iako smatra da one služe kao instrument političara u ostvarenju njihovih ciljeva, ista osoba kaže i da je veoma aktivna.

I MZ Đenovići, tvrde građani, na raspolaganju je kad su u pitanju “izgradnja dječijih igrališta, mjesnih puteva, zaštita zadužbine, učešće u tradicionalnim manifestacijama, pomoć socijalno ugroženima”...

Pljevaljska MZ Ševari, prema tvrdnjama onih koji su ispunili upitnik, redovno građane obavještava o svim novinama, riječi hvale za svoju mjesnu zajednicu imaju i građani MZ Centar u Tivtu, za koju u odgovoru o aktivnostima navode “sve, od pomoći do rješavanja problema”. Lokalne probleme, tvrde, rješava i MZ podgorička 13. jul.

Ako se izjašnjavaju, građanima najbliža peticija

Zakonom o lokalnoj samoupravi precizirani su i pravni instituti na kojima bi trebalo da počivaju odluke mjesnih zajednica - zbor građana, građanska inicijativa, referendum, peticije, predlozi i žalbe.

Na pitanje da li su nekada iskoristili neki od tih oblika neposrednog učešća u izjašnjavanju i odlučivanju, čak 497 onih koji su popunili anketu kaže da nije.

Za one koji su odgovorili potvrdno, najbliži oblik učešća u odlučivanju je peticija (97), slijede građanska inicijativa, koju je uputilo 53, dok je predlog uputilo 50 građana. Učešće u zboru građana uzelo je njih 49, referendum kao oblik izjašnjenja iskoristilo 38, a žalbu 30 građana.

Ne znaju ko ih predstavlja, ni kako se troši novac

Na pitanje iz upitnika “Vijesti” i Cegasa da li su upoznati sa organima svoje MZ i koja lica ih trenutno predstavljaju, skoro 80 odsto osoba (542) koje su popunile anketu odgovorili je - ne. Na isti način njih 97,5 odsto (665) odgovorilo je na pitanje “Da li ste upoznati sa finansijama kojima raspolaže vaša MZ i u koju svrhu se koriste ta sredstva”.

Popović Kalezić kaže da “kao pravno, lice mjesne zajednice moraju imati svoj bankovni račun i transparentan vid finansiranja”.

Iz Cegasa su uradili i analizu sajtova opština u Crnoj Gori, te uputili više zahtjeva za SPI na temu.

”Utvrdili smo da je rad mjesnih zajednica netransparentan, pa se dovodi u pitanje svrha njihovog postojanja. Na koji način će građanin i građanka imati mogućnost učešća u radu svoje mjesne zajednice, kada suštinski nisu podržani u tome”, poručuje Popović Kalezić.

Javne rasprave “za dizanje ruku, a ne za narod”

Zakon o lokalnoj samoupravi kaže da, prije donošenja planova i programa za pojedine oblasti u opštini, urbanističkih projekata, budžeta... “opština će obezbijediti učešće zainteresovane javnosti u donošenju odluka sprovođenjem postupka javne rasprave”. Opština utvrđuje program javne rasprave i određuje organ koji će sprovesti javnu raspravu.

Kad se javna rasprava odnosi na temu koja se tiče stanovništva određene teritorije, odnosno dijela grada, poziv za nju može da objavi i mjesna zajednica na koju se teritorija odnosi. Na pitanje “Kada ste posljednji put vidjeli javni poziv vaše mjesne zajednice u vezi sa javnom raspravom koja se tiče teritorije kojoj pripada MZ”, odgovor “nikad” izabralo je 40 odsto onih koji su popunili anketu (271). Na isto pitanje bilo je još takvih odgovora:

”’Javnih poziva nije bilo, osim lično pozvanih desetak ljudi, ‘Nikad. Javne rasprave nikad nisu najavljene, ne postoji oglasna tabla, ne postoji informacija gdje i kad. Javne rasprave su za dizanje ruku, a ne za narod’, ‘Prošle godine, ali tek nakon što je javna rasprava obavljena. Obaviješteni su bili samo pripadnici iste stranke, kao i predsjednik mjesne zajednice’, “Nikad, sve rade sami’, ‘Nikada. Prašnjava su ta ulazna vrata’, ‘Nisam ga nikad vidjela. Mjesne zajednice su služile isključivo za kupovinu glasova’, ‘Loše iskustvo, ne mogu se sjetiti kad je to bilo. Nikakvu informaciju ne možemo dobiti. Mrtva mjesna zajednica. Ni kancelarija ne radi. Prostorije uvijek zaključane’”, neki su od odgovora.

Neki upućuju na to da su za slične pozive znali prije više godina, ali da njihova MZ takvu praksu odavno ne sprovodi.

( Damira Kalač )