Novac je tu, ali vrijeme za isplatu još nije poznato
Bivši radnici Fabrike elektroda Plužine i dalje čekaju na isplatu 27 zaostalih zarada. Ministarstvo rada analizira dokumentaciju o mogućoj isplati iz budžeta
Ministarstvo rada i socijalnog staranja analizira dokumentaciju koja se odnosi na bivše radnike nekadašnje Fabrike elektroda Plužine (FEP) kako bi omogućili isplatu novca koji im se duguje po osnovu neisplaćenih zarada.
Iz ovog resora “Vijestima” su zvanično kazali da će u vezi s ovim pitanjem dostaviti Vladi informaciju što je početna faza u cilju rješenja problema neisplaćenih zarada.
”To je postupak koji sadrži nekoliko faza i za čiju realizaciju je potrebna međuresorna saradnja organa unutar Vlade”, objasnili su iz Ministarstva rada.
Oni nisu precizirali kada će se i da li će se početi sa isplatama, te koliki je tačan iznos dugovanja i za koliko radnika.
Iz Ministarstva finansija “Vijestima” su kazali da novac za isplatu zaostalih dugovanja bivšim radnicima i penzionerima FEP-a nije planiran ovogodišnjim budžetom, ali će odmah biti obezbijeđen, ako se po završetku procedura kod resornih organa izrazi potreba da se on opredijeli.
Ministarstvo finansija je dokumentaciju u vezi s ovim slučajem proslijedilo ministarstvima rada i ekonomskog razvoja.
Bivšim radnicima se, prema tvrdnjama jednog od njih, duguje 27 zarada, a problem je i što su im prilikom isplate otpremnine odbijena dugovanja za stambeni kredit, koja su iznosila po nekoliko hiljada eura.
Predsjednik Opštine Plužine, Slobodan Delić, kazao je “Vijestima”, da su od ministra finansija Aleksandra Damjanovića “dobili uvjeravanja da će sa rješavanjem administrativnih nedostataka, otpočeti isplata dijela sredstava koja se tiču dugova prema radnicima iz vremena funkcionisanja FEP-a”, kao i da bi dio novca ubrzo trebalo da im bude isplaćen.
U Fabrici elektroda, u pivskom selu Goransko, proizvodnja je obustavljena 2014. kada je Elektroprivreda isključila struju zbog neplaćenih računa. Naredne godine Poreska uprava je uvela stečaj zbog duga za poreze i doprinose od skoro milion eura. Tada su 104 radnika ostala bez posla, a njih 37 je uspjelo da se penzioniše.
”U trenutku uvođenja stečaja, dugovali su nam 33 plate, ali nam je Fond rada isplatio šest minimalnih zarada u iznosu od po 222 eura po radniku, tako da nam i dalje duguju 27 zarada”, kazao je “Vijestima” bivši radnik FEP-a, Zdravko Knežević.
Jedina fabrika elektroda u regionu, koja je za predstavnike vlasti bila od “strateškog značaja”, samo je značajna, izgleda, bila za radnike koji su u njoj hljeb zarađivali. Zbog toga im je i teško palo njeno zatvaranje. Pokušavali su protestima i blokadom imovine da se izbore za isplatu dugovanja, ali bezuspješno. Čak su im od otpremnina odbili novac na račun duga za stanove koje su dobili od fabrike prije dvadesetak godina, ali za odbijeni novac nemaju potvrdu.
”Kada su nam isplatili otpremnine, mnogima od nas su odbijena dugovanja za stambeni kredit koja su iznosila po nekoliko hiljada eura. Trebalo je da primim nešto preko 13 hiljada eura otpremnine, ali mi je na račun stana odbijeno 7.200, a nikakav papir nijesam dobio za odbijeni kredit. Stanovi su i dalje pod hipotekom”, podsjetio je Knežević.
Prema njegovim riječima, na svakoj obračunskoj listi za zaostale plate, koje su priznate u stečajnoj masi, piše da treba da im se odbije rata za stan, a novac im je uzet od otpremnina. FEP je za potrebe radnika u plužinskom naselju Rosulje izgradio zgrade sa 48 stanova. Radnici su u pomenute stanove uselili 2001. godine, a iste su otplaćivali u ratama koje su im se odbijale od zarada. Bivši radnici su više puta isticali da je preostali dug trebalo da im bude odbijen od zaostalih zarada, a ne od otpremnina.
Iz Ministarstva ekonomskog razvoja su za “Vijesti” podsjetili da je nakon uvođenja stečaja u kompaniji 2015, tadašnja Vlada iste godine donijela odluku da sprovede socijalni program za one radnike koji ostaju bez posla, kao i povezivanje radnog staža za zaposlene koji su stekli uslov za penziju.
”Po osnovu tog programa isplaćene su otpremnine za 66 bivših radnika FEP-a u visini 675.089 eura, dok je, u skladu sa važećim zakonskim okvirom, pravo na penziju ostvarilo 37 bivših radnika. Za izmirenje obaveza po osnovu doprinosa za PIO za bivše zaposlene Vlada je izdvojila 976.659 eura”, saopšteno je “Vijestima” iz resora Gorana Đurovića.
Saopštili su i da su 32 radnika, koji su prijevremeno otišli u penziju, na osnovu posebnog zakona o metalsko-rudarskom sektoru ostvarili pravo na podršku od 12.000 eura, a za tu svrhu, do kraja ove godine, biće isplaćeno 384.000 eura.
Novi vlasnik fabrike još nije počeo proizvodnju
Firma “Baš metali” je imovinu FEP-a 2018. godine kupila na 17. oglasu za 115 hiljada eura.
Novi vlasnik je u januaru 2021. najavio otvaranje pogona za proizvodnju peleta, stiropora i manje livnice. Zatim su u oktobru iste godine, kao i u januaru naredne, najavili pokretanje proizvodnje na proljeće. U aprilu 2022. kazali su da će krajem maja u probni rad biti pušten pogon za proizvodnju peleta i livnica aluminijuma, da će probni rad trajati mjesec i da će angažovati dvadesetak radnika. Nakon probne proizvodnje, najavili su da će posao dobiti 30-40 radnika, uglavnom Pivljana, da će uspostaviti proizvodnju visokog kvaliteta i da će proizvodi, koji će uglavnom biti izvoznog karaktera, biti po standardima Evropske unije.
Proizvodnje i dalje nema, a Pivljani ne gaje nadu da će nekadašnja Fabrika elektroda, a sada firma “Baš metali”, početi sa radom. Kako rekoše “Vijestima”, jedino im “baš obećanja ne fali”.
( Svetlana Mandić, Ivan Ivanović )