PES pred velikim izazovima: Odoljeti preletačima i boljkama DPS-a

Pokretu Evropa sad (PES), čiji je jedan od lidera Jakov Milatović u nedjelju izabran za predsjednika Crne Gore, izvjesno će rasti podrška u susret prijevremenim državnim izborima, pa će najveći izazovi za njih biti da odole talasu “preletača” i iskušenju trijumfalizma, koji bi ih mogli pretvoriti u novu Demokratsku partiju socijalista (DPS).

To su poručili sagovornici “Vijesti” odgovarajući na pitanje kako će ubjedljiva pobjeda Milatovića nad aktuelnim šefom države i DPS-a Milom Đukanovićem, uticati na PES i podršku građana tom pokretu.

Taj politički subjekt formiran je prije devet mjeseci, i osim pobjede na predsjedničkim izborima, ostvario je veliki uspjeh i na oktobarskim lokalnim, pa će, između ostalog, biti okosnica nove vlasti u Podgorici.

Prema privemenim rezultatima Državne izborne komisije, Milatović je u drugom krugu predsjedničkih izbora dobio 58,88 odsto podrške građana (221.592 glasa), a Đukanović 41,12 odsto (154.769 glasova).

Politikolog Predrag Zenović kaže da je nesumjivo da će PES, kao pobjednik prekjučerašnjih izbora, zabilježiti rast podrške na parlamentarnim izborima zakazanim za 11. jun. Navodi da je teško procijeniti kakav će taj rast biti, ali dodaje da će to zavisiti od uloge Milatovića u funkciji predsjednika, te od kampanje ostalih političkih aktera i njihovog međusobnog odnosa.

”Horizont očekivanja u smislu socioekonomskog statusa građana je veliki, i to je izazov za sam PES u vremenu pred nama”, istakao je Zenović za “Vijesti”.

Politički analitičar iz Beograda i glavni urednik “Nove srpske političke misli” Đorđe Vukadinović, ocjenjuje da će PES nakon novog uspjeha biti na “slatkim mukama”, i da će “do nebesa” porasti očekivanja funkcionera i simpatizera tog pokreta, a da će ih partneri iz tridesetoavgustovske skupštinske većine koji su im pružili podršku, podsjećati da Milatovićev uspjeh nije samo njegov.

”S jedne strane, najveće iskušenje za PES biće da odoli talasu ‘preletača’ koji će vjerovatno nagrnuti u taj pokret. Drugo, biće u iskušenju da sebe sačuvaju od trijumfalizma i euforije, odnosno da ne pomisle da mogu sami da uzmu vlast i da tako, ne daj bože, postanu neki novi DPS. To je, kao što rekoh, slatko, ali ne malo iskušenje”, kazao je “Vijestima”.

Vukadinović navodi da će se partije tridesetoavgustovske većine boriti s PES-om na parlamentarnim izborima za udio u budućoj vlasti, i da će “s dosta prava i razloga” očekivati da se nađu u njoj. To se, prema njegovim riječima, odnosi i na Demokratski front (DF). Taj savez zbog protivljena Zapada nije bio dio izvršne vlasti.

”Ako je Đukanović rekao da mu je DF prihvatljiv partner, onda oni pogotovo ne mogu biti neprihvatljivi Milatoviću i Spajiću. Međutim, DF u tim svojim opravdanim zahtjevima za učešćem u vlasti neće više moći da nastupa s pozicije sile ili ekskluzivnog i jedninog zastupnika srpskog interesa i srpskog naroda u Crnoj Gori. DF i ostali moraće da savladaju najtežu lekciju na Balkanu, a to je lekcija iz tolerancije, strpljenja i dogovora”, naglašava Vukadinović.

Milatovića su u drugom krugu izbora podržale sve stranke tridesetoavgustovske skupštinske većine.

Đukanovićevim krahom DPS je u potpunosti razvlašćen, nakon što je prethodno na parlamentarnim izborima u avgustu 2020. godine smijenjen trodecenijski režim te stranke. U međuvremenu, DPS je izgubio vlast i u većini opština u kojima je godinama vladao.

Vukadinović kaže da će DPS u susret novim izborima biti pred ozbiljnim izazovom i da će pokušati “da ih pregura”, ali da na njima ne mogu ponoviti Đukanovićev rezultat. Navodi da očekuje osipanje glasova u toj partiji, ali ne i “neka ‘cijepanja’ i razlaze u bliskoj budućnosti”.

”DPS-u možda sad više odgovara što su izbori blizu. Da su krajem godine ili početkom sljedeće, teško bi ih dočekali ‘u komadu’. Taj rok od formalnog odlaska Đukanovića s predsjedničke funkcije do izbora je suviše kratak, tako da ne očekujem prevelike turbulencije i raspad koji bi bio vjerovatniji da su izbori kasnije. Mislim da će kvota od 30 odsto glasova na tim izborima biti visok i teško dostižan cilj DPS-u. Oni će pokušati da nekako preguraju te izbore, a poslije će biti svega i svačega”, podvlači sagovornik.

Zenović takođe smatra da nema dileme da će DPS bilježiti dalji pad podrške. To je, objašnjava, partija koja je sebe legitimisala kao partiju vlasti i harizmatskog lidera, i da, ostavši bez te dvije komponente, gubi osnov svoje legitimnosti.

Ocjenjuje da nakon 2020. DPS nije uradio ništa da se programski i personalno redefiniše, da sprovede neki vid unutarpartijske obnove koja bi udajila pojedince koji joj daju plutokratski karakter i koji su sinonim za partijsko bogaćenje, što je, tvrdi, tu partiju potpuno odvojilo od baze na kojoj se temeljila.

”Programski ova partija se kreće konstantno udesno, gubeći karakter catch all partije koji je nekad bila. Uz vrlo mali koalicioni kapacitet, prosječni birač opredjeljivaće se za druge partije iz tog spektra koje imaju veću šansu da sačine vlast. Zato smatram da ukoliko ne dođe do sigurno bolnih strateških promjena, ovu partiju čeka još jedan poraz na parlamentarnim izborima”, poručuje Zenović.

Zenović: Kraj ere harizmatske i neograničene vlasti

Šta je razlog Đukanovićevog poraza na predsjedničkim izborima?

Đukanovićev poraz rezultat je složenog međuodnosa više političko-društvenih determinanti. U prvom redu, razlog je duga, neograničena vlast tokom koje se u Crnoj Gori desio porast visoke korupcije i kriminala, tromo napredovanje u procesu evropskih integracija i stagnacija životnog standarda koji su stvorili robustan opozicioni blok njegovoj vlasti.

Druga važna karika je pokušaj Đukanovića da zaokruži crnogorski identitetski okvir rješavanjem pitanja crkve Zakonom o slobodi vjeroispovjesti, čime je doveo do identitetskog zaoštravanja i dodatno antagonizirao vjernike najveće vjerske zajednice. Konačno, Đukanović je za svog protivkandidata imao mladog obrazovanog čovjeka koji je tokom kratkog ministarskog mandata pokazao da može konkretnim politikama promijeniti svakodnevni zivot građana. Dakle, građani su umjesto politike podjela izabrali programsku politiku i politiku promjena.

Đukanović odlazi s vlasti nakon 32 godine rotiranja s predsjedničke na premijersku funkciju i obrnuto. Šta njegov odlazak poslije toliko godina može donijeti Crnoj Gori?

Đukanović je harizmatski lider koji ima istorijsku ulogu, koji je državu vodio tri decenije, međutim uvijek stabilokratski, sa zapadnim licem prema Briselu i Vašingtonu i poluautokratskim naličjem ka građanima Crne Gore. Đukanović jeste bio adresa na koju je od 1997. Zapad uvijek mogao da računa, često spreman da progleda kroz prste, i nove elite moraju pokazati i djelima da promjena ne znači da u Crnoj Gori nema pouzdanih partnera i da su istinski garant evropskih integracija.

U unutrašnjoj politici, odlazak Đukanovića je kraj jedne personalizovane, harizmatske i neograničene vlasti, režima koji nije bio nikakva diktatura, ali koji se hranio strahom i podaničkom političkom kulturom. Zato je kraj te političke ere, makar i privremen, istovremeno i ulazak u eru neizvjesnoti, ali i široki horizont šansi za demokratski iskorak Crne Gore.

Šta predstoji partijama tridesetoavgustovske većine, koje su u drugom krugu stale uz Milatovića? Hoće li i njima padati podrška?

Moguće je da se jedan dio glasača ‘prelije’ ka PES-u, taj se proces već desio u Podgorici, ali će se, kao i u prvom krugu pokazati da će partije odbraniti biračko tijelo.

Vukadinović: Đukanović porazio sebe

Koji su ključni razlozi Milatovićeve pobjede, odnosno Đukanovićevog poraza na predsjedničkim izborima?

Više je razloga Milatovićevog trijumfa. Jedan od važnijih je što je on bio “kandidat bez mane” - i u smislu biografije, i u smislu toga što je neka vrsta novog, a poznatog lica.

Drugi razlog njegovog uspjeha je činjenica da je bio pravi čovjek, na pravom mjestu, u pravo vrijeme. Odnosno da je došao kao izazivač u trenutku kad je gotovo opšte raspoloženje u crnogorskoj javnosti bilo da je Mila dosta bilo.

Konačno, treći faktor je to što su nakon dvije i po godine lutanja, sukoba i unutrašnjih svađa, stranke i lideri tridesetoavgustvoske većine shvatili da je đavo odnio šalu i da je posljednja prilika da se Đukanović sruši, pa su, po svim vidljivim parametrnima, iskreno i zdušno podržali Milatovića.

Što se tiče Đukanovića, glavni razlog njegovog poraza je on sam. Zašto - prije svega zbog predugog boravka na vlasti. Predugog po svim kriterijumima, čak i crnogorskim.

Drugi faktor je percepcija usamljenosti, koja se nije mogla sakriti ni prije ni poslije izbora, a za koju je on odgovoran. Đukanović se nije potrudio da prozivede nekog političkog nasljednika, nego je zapravo ‘kosio’ i politički eliminisao potencijalne nasljednike ili saradnike koji bi mu se mogli približiti.

Treći, a možda i najvažniji razlog je ono što je u posljednje vrijeme izašlo na vidjelo, a o čemu se dugo govorilo - teške afere i dokazi o sistemskoj korupciji u krugovima bivše vlasti DPS-a i Đukanovićevog okruženja.

Osim toga, njegove uobičajene strategije na kojima je dobijao izbore, da se predstavi kao “čuvar” i “branitelj” crnogorske državnosti i evroatlantske budućnosti, više nisu prolazile, i imale su manje pobornika nego inače. Ta strategija nije “radila”, kao što bi “radila” da je u drugom krugu bio Mandić.

Policija pronašla “kupljene” lične karte, Vlahović u pritvoru

Podgoričaninu M. V. određeno je zadržavanje do 72 sata zbog sumnje da je tokom drugog kruga predsjedničkih izbora počinio krivično djelo povreda slobode opredjeljenja pri glasanju, rekao je “Vijestima” rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Podgorici Duško Milanović.

Prema saznanjima “Vijesti”, riječ je o Milošu Vlahoviću. Uprava policije (UP) saopštila je da je građanin M. Ž. podnio prijavu protiv M. V. jer mu je preko jedne od društvenih mreža ponudio “prodaju lične karte za određeni novčani iznos, a sve u cilju neostvarivanja biračkog prava na predsjedničkim izborima”.

Policija je, kako se navodi u saopštenju UP, tokom pretresa u stanu M. V. “pronašla predmete koji potiču iz krivičnog djela”.

Stano: Radujemo se saradnji s Milatovićem

Portparol Evropske komisije (EK) Peter Stano, rekao je juče da se EU raduje saradnji sa novoizabranim predsjednikom Crne Gore, kao i ostalim relevantnim zvaničnicima.

”Radujemo se saradnji s novim predsjednikom i svim relevantnim državnicima u Crnoj Gori kako bi joj pomogli da ostane snažno na putu ka EU, izgradi konsenzus o ključnim prioritetima koje je potrebno ispuniti tokom procesa evrointegracija i koji su potrebni da ta država prosperira”, kazao je on na redovnoj konferenciji za medije u Briselu.

Visoki predstavnik Evropske unije za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borelj čestitao je na Tviteru Milatoviću izbor za predsjednika Crne Gore i poručio da se raduje zajedničkom radu na napretku Crne Gore na putu ka EU, u skladu sa željom ogromne većine građana Crne Gore.

Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Tonino Picula, napisao je na Tviteru, čestitajući Milatoviću pobjedu, da će svaka odluka i inicijativa koja će u praksi približiti Crnu Goru prema EU, imati podršku Evropskog parlamenta.

Komentarišući kako će se pobjeda Milatovića odraziti na spoljnopolitički kurs Crne Gore, profesor međunarodnih odnosa na Univerzitetu u Bostonu Vesko Garčević ocijenio je da će EU i SAD dati određeno vrijeme PES-u da vide o kakvom se profilu partije radi.

Lider Demosa Miodrag Lekić naveo je da su predsjednički izbori bili pobjeda građana koji više ne pristaju na “uloge statista u unaprijed režiranim predstavama”. On je saopštio da se stvaraju uslovi za “kraj hibridnog režima kog s jedne strane karakterišu fasadne i kontrolisane institucije, i s druge paralelni sistem koji je faktički upravljao zemljom”.

Milatoviću je čestitku uputio i predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, rekavši da će novoizabrani crnogorski šef država u Srbiji “uvijek imati pouzdanog partnera u razvoju političkog dijaloga i jačanju ekonomske saradnje između dvije zemlja, kao i čvrst oslonac za miran i stabilan Balkan”.

Mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije u čestitki je naveo da je Milatović “širinom srca, pravednošću, znanjem i velikom stvaralačkom energijom, zaslužio visoko povjerenje naroda Crne Gore koji ga je demokratski izabrao za svog novog predsjednika”.

Predsjednik Pokreta za promjene (PzP) i jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević, u čestitki je naveo da od Milatovića očekuje hitno pokretanje dijaloga o stvaranju nacionalnog konsenzusa o neophodnim reformama koje će dovesti do “demontaže poraženog totalitarnog poretka”, i stvaranju pretpostavki za oporavak i napredak crnogorskog društva, građana i države.

( Nikola Dragaš, Biljana Matijašević )