Đorđević nezakonito sebi, pa Brkoviću prodao jednu od najatraktivnijih parcela u Budvi

Jednu od trenutno najatraktivnijih parcela u Budvi - pet i po hiljada kvadrata zemlje na obali na samo stotinu metara od Starog grada na kojoj je oronula zgrada nekadašnjeg Jugoslovenskog rječnog brodarstva (JRB), mogla bi Opština Budva da vrati u svoje vlasništvo, jer je nizom mahinacija, nekadašnji beogradski biznismen Nenad Đorđević pokušao da je uknjiži na sebe.

Hronologija upisa u katastar u proteklih šest decenija, od kada je Opština Budva ustupila tadašnjem JRB pokazuje da je nekadašnji vlasnik Đorđević preko svoje strane firme prodao svojoj u Budvi, da bi je potom prodao “Vektri Montenegro” biznismena Dragana Brkovića.

Zaštitnica imovinsko-pravnih interesa države Bojana Ćirović je prošle godine stopirala prodaju zemljišta koju je oglasio stečajni upravnik “Vektra Montenegro”, a uvidom u hronologiju upisa utvrđeno je da je država i dalje vlasnik, a “Vektra Montenegro” korisnik.

”Kada je u pitanju zemljište na kome se nalazi zgrada JRB bitna činjenica, a koja proizilazi iz hrnologije upisa u katastar je da je Opština Budva 1959. godine daje JRB-u na trajno korišćenje zemljište. Isto to korišćenje JRB prenosi firmi iz Rima vlasništvo Nenada Đorđevića. Znači ne prodaje - već prenosi, dok Đorđevićeva firma iz Rima prodaje sporno zemljište novoosnovanoj svojoj firmi u Budvi”, rekla je Ćirović “Vijestima”.

Đorđević je JRB sa zemljištem 2007. godine prodao Brkovićevoj firmi za tri miliona eura, kada je prodao i zemljišni kompleks na ostrvu Sveti Nikola Stanku Subotiću.

Ćirović je pojasnila da Đorđevićeva budvanska firma i dalje raspolaže u korist firme “Vektra Montenegro” tim zemljištem.

Stečajni upravnik “Vektre Montenegro”, shodno Zakonu o svojinsko-pravnim odnosima, bio je dužan da pokrene postupak transformacije prava korišćenja u pravo svojine na kompleks nekadašnjeg JRB- a. Dok se to pitanje ne riješi, neće moći ni imovina da bude prodata.

Na odluku stečajnog sudije o prodaji imovine Brkovićeve firme, žalila se Ćirović, smatrajući da zemljište ne može biti predmet prodaje jer je u državnom vlasništvu, a da je “Vektra Montengero” u katastru samo njegov korisnik. Apelacioni sud je prihvatio njene argumente i naložio Privrednom sudu da ponovo razmotri odluku.

Na prodaji je bilo 5.500 kvadrata zemljišta čiji je “Vektra Montenegro” korisnik i zgrada nekadašnjeg JRB-a od 815 kvadrata u vlasništvu te firme u stečaju, za ukupno 7,5 miliona eura. Na prvoj prodaji cijena je bila osam miliona eura.

Kako je “Vijestima” ranije kazao direktor JP Morsko dobro Mladen Mikijelj, to preduzeće ne odustaje od imovine JRB-a, pitanje je samo da li će se ući u proces kupovine ili preuzimanje zemljišta. Morsko dobro je zatražilo od budvanske filijale Uprave za katastar i državnu imovinu dostavu hronologije upisa na katastarskim parcelama na kojima se nalazi JRB, kako bi se riješila sporna pitanja imovinsko-pravnog režima.

Ministarstvo finansija podržalo je inicijativu Morskog dobra da svojim novcem kupi nepokretnosti bivšeg JRB-a ako ta državna firma bude izabrana kao najpovoljniji ponuđač, a konačnu odluku o tome će dati Vlada.

Đorđević je imao plan da od JRB-a napravi hotel, izgradi omanju marinu i ostale prateće sadržaje za visokoplatežnu klijentelu, međutim, kako mu to nije bilo dozvoljeno, jer nije donijet planski dokument, odlučio se da je proda kompaniji “Vektra Montenegro” koja nije uspjela da za ovu lokaciju realizuje svoj projekat.

Brković je tu imovinu založio za kredite od 60 miliona eura kod domaćih i stranih banaka. Zgrada godinama propada, a iz Opštine su i ranijih godina dolazile inicijative da se zgrada kupi i vrati u vlasništvo grada.

Uprava lokalnih javnih prihoda Opštine Budva je prošle godine pokrenula postupak prinudne naplate poreskog duga u iznosu od 170 hiljada eura od “Vektre Montenegro”, a nakon što to nije izmireno upisana je hipoteka na zgradu JRB.

( Vuk Lajović, Marija Mirjačić )