Gorjanc Prelević preporučila procesuiranje ratnih zločina, djelotvorne istrage prijava torture i napada na novinare...
Nevladine organizacije Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za ženska prava (CŽP), Građanska alijansa (GA) i Romska organizacija mladih "Koračajte sa nama – Phiren Amenca" učestvovale su juče na pripremnom sastanku za Univerzalni periodični pregled stanja ljudskih prava za Crnu Goru (Universal Periodic Review – UPR)
Izvršna direktorica Akcije za ljudska prava (HRA), Tea Gorjanc Prelević preporučila je juče na pripremnom sastanku za Univerzalni periodični pregled stanja ljudskih prava za Crnu Goru (Universal Periodic Review – UPR) razmatranje vetinga svih sudija i državnih tužilaca, primjenu preporuka ugovornih tijela Ujedinjenih nacija (UN) i Savjeta Evrope (GRECO i Venecijanska komisija), proaktivno procesuiranje ratnih zločina, djelotvorne istrage prijava torture i napada na novinare i obaveznu suspenziju svih državnih službenika okrivljenih za torturu.
Iz HRA je saopšteno da su pored HRA, nevladine organizacije (NVO), Centar za ženska prava (CŽP), Građanska alijansa (GA) i Romska organizacija mladih "Koračajte sa nama – Phiren Amenca" učestvovale juče na pripremnom sastanku za Univerzalni periodični pregled stanja ljudskih prava za Crnu Goru (Universal Periodic Review – UPR).
"Na sastanku su delegacijama država članica UN-a predstavile informacije o stanju (ne)poštovanja ljudskih prava u Crnoj Gori u oblastima kojima se bave i založile se da se njihove preporuke nađu među preporukama koje Crna Gora treba da ispuni u narednom periodu", ističe se u saopštenju HRA.
Iz te NVO su dodali da je svaki govornik na raspolaganju imao strogo ograničeno vrijeme od pet minuta da iznese zapažanja o razvoju situacije oko poštovanja ljudskih prava u odnosu na 2018. godinu, kada je Crna Gora posljednji put bila na tapetu ovog mehanizma UN.
"Izvršna direktorica HRA, Tea Gorjanc Prelević, govorila je o potrebi za jačanjem nezavisnosti i odgovornosti pravosuđa, kao preduslovu za zaštitu svih ljudskih prava. Preporučila je razmatranje vetinga svih sudija i državnih tužilaca, primjenu preporuka ugovornih tijela UN i Savjeta Evrope (GRECO i Venecijanska komisija), proaktivno procesuiranje ratnih zločina, djelotvorne istrage prijava torture i napada na novinare i obaveznu suspenziju svih državnih službenika okrivljenih za torturu", piše u saopštenju.
Izvršna direktorica CŽP, Maja Raičević, govorila je o rodnoj ravnopravnosti, pristupu pravdi, zastupljenosti žena u politici i rodno zasnovanoj diskriminaciji u oblasti rada, kao i o siromaštvu žena i sa njim povezanom siromaštvu djece.
"Preporučila je Crnoj Gori da poboljša odredbe protiv diskriminacije žena i da država omogući efikasnu primjenu Zakona o privremenom izdržavanju djece i brze isplate iz Alimentacionog fonda", kazali su iz HRA.
Pravna savjetnica u GA, Ivana Đođić, govorila je o tražiocima azila, licima sa privremenom i međunarodnom zaštitom i licima u riziku od apatridije u Crnoj Gori.
"Preporučila je Crnoj Gori da radi na poboljšanju kapaciteta Direkcije za azil, da omogući pristup pravima licima koji su u postupku utvrđivanja statusa lica bez državljanstva, da nadležne institucije donesu odluku za utvrđivanje statusa lica bez državljanstva u zakonom predviđenom roku i da omogući pristup i uskladi zakonodavni okvir licima sa odobrenom privremenom zaštitom u Crnoj Gori", rekli su iz HRA.
Izvršni direktor "Phiren Amenca", Elvis Beriša, govorio je o neophodnosti usvajanja Akta o organizovanju školskog prevoza za romsku djecu kao preduslova za realizaciju programa desegregacije romske djece, omogućavanju prava na učenje na romskom maternjem jeziku i uvođenju afirmativne akcije prilikom upisivanja na fakultete za romsku zajednicu.
"Istakao je višegodišnju političku diskriminaciju Roma i predložio izmjenu izbornog zakonodavstva kako bi se ostvario opšti princip nediskriminacije u političkoj participaciji Roma. Preporučio je Crnoj Gori da preduzme konkretne korake u olakšavanju pristupa rješavanja pravnog statusa Roma sa fokusom na potrebnu registraciju djece odmah po rođenju bez obzira na dokumentaciju njihovih roditelja ili status boravka", naveli su iz HRA.
Pripremni sastanak se održava mjesec dana prije zasijedanja UPR Radne grupe Savjeta za ljudska prava UN, tijela koje sprovodi UPR, a koja će pripremiti izvještaj o stanju ljudskih prava s preporukama za unapređenje. Državna delegacija Crne Gore će 8. maja biti u prilici da predstavi napredak u odnosu na prethodni UPR izvještaj iz 2018. godine i odgovori na pitanja drugih zemalja, koje će zatim Crnoj Gori dati preporuke. Sjednica 8. maja će biti prenošena uživo putem interneta, u terminu od devet do 12.30 časova.
Ovo je četvrti ciklus UPR-a, a ciklus traje od četiri do pet godina. U prosjeku, svaka država dobije oko 200 preporuka za unapređenje stanja ljudskih prava u odnosu na različite teme: ekonomska, socijalna, kulturna, politička i građanska prava, kao i principe međunarodnog humanitarnog prava.
UPR je jedinstven proces koji su pokrenule Ujedinjene nacije u cilju poboljšanja stanja ljudskih prava u državama članicama UN i rješavanja pitanja kršenja ljudskih prava u tim zemljama.
Ovaj proces vode države, u saradnji sa Savjetom za ljudska prava, koji svakoj državi pruža mogućnost da se izjasni o tome koje su aktivnosti preduzele da poboljšaju stanje ljudskih prava u svojim zemljama i ispune obaveze da poštuju ljudska prava. UPR proces je osmišljen tako da obezbijedi jednak tretman za svaku državu - svaka je podložna pregledu stanja i svaka može da da preporuke. Trenutno ne postoji drugi univerzalni mehanizam ove vrste.
( Ne.V. )