Četiri civila poginula u Donjecku, šest osoba povrijeđeno

Ukrajina je pokrenula danas mobilnu aplikaciju za pomoć u pronalaženju djece koja su nestala tokom više od 13 mjeseci rata u toj državi, saopštila je ukrajinska policija.

Prema procjenama Kijeva, 19.544 djece deportovano je u Rusiju tokom rata, a 328 se vratilo u zemlju, prenosi Rojters.

Zamjenik načelnika ukrajinske policije Oleksander Facevič rekao je da je Ukrajina udružila snage sa američkom tehnološkom kompanijom Find My Parent kako bi razvila aplikaciju Reunite Ukraine, koja bi pomogla da se ponovo povežu porodice razdvojene tokom sukoba.

(MINA)

Vlasti u oblastima istočne Ukrajine pod ruskom kontrolom saopštile su da je ukupno sedam civila ubijeno u dva odvojena ukrajinska artiljerijska udara, javile su ruske novinske agencije.

Četiri civila poginula su u Donjecku kada su granate pogodile parking, a još šest osoba je povrijeđeno, prenio je Tass.

RIA je kasnije saopštila da su tri osobe poginule u eksplozijama na autobuskoj stanici u Lisičansku, oko 120 km sjeveroistočno od Donjecka, prenosi Rojters.

Rojters nije bio u mogućnosti da nezavisno provjeri izveštaje. Zvaničnici ukrajinske odbrane nisu odmah odgovorili na zahtjev za komentar.

Donjeck, glavni grad istoimene ukrajinske pokrajine, kontrolišu ruske snage od 2014. godine, ali je i dalje blizu linije fronta ruskog rata sa Ukrajinom i redovno je pod kontrolom ukrajinskih snaga.

Šef ruske paravojne grupe Vagner Jevgenij Prigožin priznao je danas da njegovi ljudi i dalje trpe gubitke u borbama u Ukrajini.

Prigožin je to rekao prilikom posjete jednom groblju.

Na snimku koji je njegova pres služba emitovala na Telegramu vidi se kako Prigožim stoji ispred nekoliko desetina grobova na koje su položeni vijenci sa cvijećem.

"Vagnerovi borci se i dalje sahranjuju ovdje. Mi ćemo to groblje učiniti spomenikom za buduće generacije", rekao je Prigožin.

Ruske vlasti slabo daju podatke o gubicima koje su pretrpjele u Ukrajini od početka invazije pokrenute u februaru 2022.

Poslednji zvanični izvještaj o gubitku koji je dostavilo Ministarstvo odbrane datira iz septembra 2022. godine i govori o 5.937 poginulih vojnika.

To ne uključuje Vagnerove borce, koji zvanično nisu dio vojske.

Prema zapadnim procjenama, pretpostavlja se da je više od 150.000 mrtvih i ranjenih pripadnika ruskih snaga, koje čine vojska, Vagner i proruski separatisti iz Ukrajine.

Vagnerovi borci su na prvoj liniji fronta u borbi za grad Bahmut u istočnoj Ukrajini, gdje su obje strane pretrpjele velike gubitke.

(BETA)

Predsjednici Rusije i Bjelorusije Vladimir Putin i Aleksandar Lukašenko razgovarali su danas u Moskvi o proširenju ekonomske saradnje i jačanju odbrambenih veza dvije zemlje, uključujući i plan za raspoređivanje ruskog nuklearnog oružja u Bjelorusiji.

Lukašenko je na početku današnjeg sastanka rekao da će ako bude potrebno, upotrijebiti sve što imaju da zaštite svoje zemlje i narode".

"Ne ucjenjujemo nikoga. Tako će i biti", dodao je on.

Istakao je važnost bliske saradnje dvije zemlje u oblasti odbrane i naveo da su bjeloruske fabrike sposobne da zamijene zapadne kompanije kao izvor elektronskih komponenti za rusko oružje.

"Ranije smo se orijentisali na Zapad, ali sada smo shvatili da oni nisu naši prijatelji i da sve to moramo sami da proizvedemo", rekao je Lukašenko.

Francuski predsjednik Emanuel Makron i kineski predsjednik Si Đinping uputili su danas apel za nastavak mirovnih pregovora radi okončanja sukoba u Ukrajini, uz odbacivanje svakog pribjegavanje nuklearnom oružju.

Potreban nam je "što je prije moguće nastavak pregovora da bismo izgradili trajni mir", istakao je Makron.

Kineski predsjednik je rekao da se "nuklearno oružje ne može koristiti".

U izjavi nakon sastanka s Makronom u Pekingu, Si je osudio svaki napad na civile, odbacujući i svaku "upotrebu biološkog i hemijskog oružja".

Makron je rekao Si Đinpingu da računa na njega da će "urazumiti Rusiju" kad je riječ o Ukrajini.

"Znam da mogu da računam na vas da ćete urazumiti Rusiju i sve dovesti za pregovarački sto", rekao je šef francuske države kineskom predsjedniku.

(BETA)

Rusija je danas saopštila da je spriječila grupu ukrajinskih "diverzanata" da se infiltriraju na rusku teritoriju preko pograničnog regiona Brjanska.

"Odjeljenje granične straže Federalne službe bezbjednosti Rusije u regionu Brjanska spriječilo je pokušaj ukrajinske izviđačko-diverzantske grupe od 20 ljudi da uđe na teritoriju Rusije, u blizini sela Slučovsk", naveo je na Telegramu guverner regiona Aleksandar Bogomaz.

Jedinice Oružanih snaga Rusije, kao i jedinice Granične straže otvorile su vatru na neprijatelja, dodao je Bogomaz.

Ruske vlasti su posljednjih nedjelja izvijestile o nekoliko pokušaja upada "diverzanta" iz Ukrajine u pogranične regione.

Ruska bezbjednosna služba (FSB) saopštila je juče da je uhapsila ukrajinskog pilota čiji se mali avion srušio u regionu Brjanska.

Pet osoba je poginulo, a devet je povrijeđeno u napadima Rusije na Donjecku oblast u protekla 24 sata, saopštio je danas guverner Pavlo Kirilenko, prenosi Kijev indipendent.

Dvije žene su ubijene tokom granatiranja sela Oleksijevo-Družkivka južno od Kramatorska.

Još četiri osobe su zadobile povrede od gelera i eksplozija mina, saopštilo je Tužilaštvo.

Kako je saopštilo Generalno tužilaštvo, ruske snage su lansirale višecjevne raketne bacače Uragan na civilno stanovništvo u Oleksijevo-Družkivki.

Još dvije osobe su poginule, a tri su povrijeđene u Bahmutu, rekao je guverner.

U tom gradu su se dogodile neke od najtežih borbi između ukrajinskih i ruskih snaga posljednjih mjeseci.

Jedna osoba je ubijena u selu Serhiivka, napisao je guverner.

Pored toga, jedna osoba je zadobila povrede u Časiv Jaru, a druga u selu Vasjutinske koje se nalazi istočno od Kramatorska.

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski obećao je u srijedu u Varšavi da će ubuduće žitarice i drugi poljoprivredni proizvodi iz njegove zemlje samo prolaziti u tranzitu kroz Poljsku i druge države Evropske unije.

Prema njegovim riječima, ti poljoprivredni proizvodi ne smiju da destabilizuju evropsko tržište, u lukama u koje stižu će se samo pretovarati i slati u Afriku i na Bliski istok, a rješenje bi trebalo da budu zaključani kontejneri.

"Predsjednik (Ukrajine) Zelenski je dao čvrsto obećanje da će u roku od nedjelju dvije dana biti potpisan sporazum o tome da žitarice i drugi poljoprivredni proizvodi prolaze u tranzitu u zaključanim kontejnerima. Preko Poljske prolaziće samo zato da se otpreme u druge zemlje", kazao je privatnoj televiziji Polsat, portparol poljske vlade Pjotr Miler.

O protestima zemljoradnika zbog ukrajinskih žitarica koje su zauzele silose u Poljskoj i koje su preprodavci i trgovci pustili na tamošnje i tržišta još nekih zemalja EU predsjednik Poljske Andžej Duda je danas rekao da nije samo ukrajinsko žito krivo za pad cijena i probleme poljskih ratara.

"Ako pogledamo cijene prije godinu dana, prije rata, one su bile još niže od sadašnjih. Krajem prošle godine su izuzetno porasle, poslije pale, ali ponavljam, da su i tako danas više nego prije godinu dana. Ipak ja razumijem ogorčenje poljskih ratara jer bi htjeli da imaju cijene što više je moguće", kazao je Duda u intervjuu za državni radio.

Duda se založio za pooštravanje kontrola na ukrajinsko-poljskoj granici koje će spriječiti špekulante jer oni su najveći problem za poljske ratare.

U srijedu je ostavku podnio poljski ministar poljoprivrede i razvoja sela Henrik Kovlačik, kako je objasnio zato što nije uspio da izdejstvuje da Evropska komisija vrati carine na žitarice iz Ukrajine, što je bio prvi uslov da poljoprivrednici iz saveza Agrounija i inicijative Prevareno selo odustanu od najavljenih protesta i blokada puteva.

Novi ministar ima rok do kraja uskršnjih praznika da predstavi detalje o obećanim kompenzacijama Vlade poljoprivrednicima od 2,1 milijardu evra, zbog ukrajinskih žitarica. Ministar je zadužen da nađe rješenje da ukrajinski izvoz zaista samo prolazi u tranzitu do luka na Baltiku, da se što prije pretovari i krene ka Bliskom istoku i Africi.

U suprotnom Agrounija je zaprijetila da će zbog blokada stati cijela Poljska.

(Beta)

Predsednik Poljske Andžej Duda istakao je danas da Ukrajina mora da dobije avione koji će biti u stanju da se nose sa ruskim vojnim vazduhoplovstvom i da je njegova zemlja spremna da pored 14 aviona sovjetske proizvodnje MIG 29 koje je već izdvojila, kada joj počnu da stižu avioni naručeni u Južnoj Koreji i SAD, postepeno šalje i svoje preostale MIG-ove.

"Ukrajina mora da ima vazduhoplovstvo koje će biti u stanju da ratuje sa ruskim vazduhoplovstvom, koje će biti u stanju da mu se suprotstavi. Dokle god smo u stanju da to ostvarimo pomoću aviona MIG 29 dobro je pošto ukrajinski piloti umiju njima da upravljaju. Ali i nama su avioni MIG 29 na izmaku, ostali su nam oni koje koristimo za patroliranje u NATO", kazao je Duda u intervjuu Poljskom radiju.

On je rekao da avione MIG 29 koji su, kako je priznao na šta su upozorili i ukrajinski zvaničnici, zastarjeli po standardima NATO, njegova zemlja neće poslati Ukrajini sve dok poljsko vojno vazduhoplovstvo ne dobije 48 aviona FA 50 iz Južne Koreje.

"Američki avioni F-16, to je veoma komplikovano pitanje. Mi ih imamo malo. Prije svega ćemo lobirati da Ukrajina izravna snage, da one zemlje NATO koje mogu, šalju avione. Za to je potrebno obučiti ukrajinske pilote a to zahtijeva vrijeme. To kada će ih poslati je odluka pojedinih država", rekao je Duda, navodeći da Ukrajina ne može da računa na F-16 iz Poljske koje traži.

Poljski predsjednik naglasio je da je za to da se avioni F-16 pošalju Ukrajini potrebno, takođe, odobrenje SAD.

"Na samitu NATO u Viljnusu u junu nastojaćemo da ubijedimo saveznike da ne smije da se prekida pomoć, da se ne pojavi negativni efekt koji može da se nazove umorom od rata. Dosta je tog rata, prestanimo da pomažemo, možda će se rat završiti. Ako prestanemo da pomažemo taj rat završiće pobjedom Rusije a to svijet ne smije da dopusti", rekao je Duda.

Poljski predsjednik priznao je da drugačije na rat gledaju Poljaci a drugačije žitelji zapadnih zemalja i da zato zvanična Varšava mora stalno da upozorava da ruska agresija ugrožava stabilnost cijele Evrope i da rat mora da završi onako kako želi Ukrajina, dakle vraćanjem svih teritorija koje su okupirane ili anektirane prije 2014.

Duda je rekao je da je tokom jučerašnje posjete ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Varšavi zacrtana mapa puta vojne pomoći Poljske Ukrajini.

Potpisano je i pismo o namjerama da Ukrajina kupi od Poljske 150 borbenih vozila rosomak, za koje odobrenje treba da da i Finska pošto su po njenoj licenci, a isporuku će platiti SAD i Evropska unija.

(Beta)