Putin i Tramp na optuženičkoj klupi?

Optužnica njujorške Velike porote protiv bivšeg predsjednika Donalda Trumpa za knjigovodstvena krivična djela vezana za prikrivanje isplate novca zvijezdi filmova za odrasle Stormy Daniels uslijedila je dvije sedmice nakon što je Međunarodni krivični sud izdao nalog za hapšenje ruskog predsjednika Vladimira Putina za ratni zločin deportacije djece iz Ukrajine. Ovi slučajevi naglašavaju sve veću i potencijalno opasnu dominaciju zakona u politici - domaćoj i međunarodnoj.

Oba ova događaja su revolucionarna. Trumpova optužnica prva je za jednog predsjednika, trenutnog ili bivšeg, u američkoj historiji. Slično tome, međunarodni sudovi su izdali svega nekolicinu naloga za hapšenje šefova država, i nikada za lidere velike sile. Ovi pravni postupci će postaviti važne presedane i mogli bi imati ogromne posljedice, čak i ako nijedan od njih ne rezultira osuđujućom presudom. Pitanje je hoće li ti presedani biti sretni i hoće li posljedice biti pozitivne.

Od Nirnberškog procesa nakon II svjetskog rata, cilj međunarodnog krivičnog zakona bio je institucionalizirati pravnu odgovornost za ratne aktivnosti. Većina međunarodnim krivičnih sudova je pod kontrolom Vijeća sigurnosti UN, što je značilo da ne mogu biti upotrijebljeni protiv pet stalnih članica tog tijela sa pravom veta (Kine, Francuske, Velike Britanije, Rusije i Sjedinjenih Država). Ali Međunarodni krivični sud (ICC), u osnovi, ne odgovara UN-u. Iako Rusija nikada nije priznala nadležnost ICC-a, Ukrajina jeste, i ICC postupa po toj osnovi.

Prema riječima tužitelja ICC-a, Karima A. A. Khana, nalog za hapšenje pruža nadu da će Putin „odgovarati“ za zločine protiv ukrajinske djece, i možda za mnoge druge zločine koje je režirao u Ukrajini. Štaviše, čak i ako Putin nikada ne završi na optuženičkoj klupi u Hagu, ovaj nalog za hapšenje bi mogao, ističe ICC, „doprinijeti sprečavanju budućih zločina“ u Ukrajini. Harold Koh, profesor na Pravnom fakultetu Univerziteta Yale i bivši pravni savjetnik u State Departmentu, smatra da bi također mogao delegitimizirati, izolovati i oslabiti Putina, smanjujući time njegovu pregovaračku moć.

“Negativne posljedice”

No, Kohov bivši kolega iz State Departmenta Stephen Pomper smatra da bi nalog za hapšenje mogao imati ozbiljne „negativne posljedice“. Pomper, koji je sada na poziciji šefa politike u Međunarodnoj kriznoj grupi, brine se da bi ovaj potez mogao učiniti Putina još opasnijim i destruktivnijim, omesti svaki budući mirovni proces i spriječiti multilateralnu saradnju s Rusijom u vezi kolateralnih pitanja kao što su humanitarna pomoć u Siriji i Afganistanu. Mogao bi narušiti i legitimitet samog ICC-a, posebno ako nalog bude razlog podijeljene međunarodne podrške za ICC, ili ako države odbiju ispuniti svoju zakonsku obavezu da uhapse i izruče Putina Hagu sve i ako im se pruži prilika.

Slični kompromisi muče i Trumpovo krivično gonjenje. Trump zaslužuje da ide u zatvor ako je prekršio krivični zakon New Yorka. Činjenica da je riječ o bivšem predsjedniku nije relevantna. Osuđujuća presuda tako moćne ličnosti bila bi posebna pobjeda vladavine prava. Optužnica bi, kako smatra Alexander Burns, mogla također naštetiti Trumpu politički tako što će i marginalnim biračima predočiti Trumpovu slabost i nepodobnost za predsjedničku poziciju.

No, mogla bi imati i suprotan učinak. Slučaj okružnog tužitelja okruga New York Alvina L. Bragga smatra se slabim. Takvim ga smatra i cijenjeni advokat koji je i sam prethodno radio na njemu. Zbog ove slabosti i u svijetlu Braggove povezanosti s politikom Demokratske stranke, republikanci će uglavnom vidjeti ovu optužnicu kao politički motivisanu, i već su uspjeli zapodjenuti političku borbu sa Braggom.

Teško je procijeniti kratkoročne posljedice Braggove optužnice i Trumpovih ljutitih odgovora. Ali, ova epizoda bi mogla negativno utjecati na ozbiljniju i kredibilniju istragu federalnog specijalnog savjetnika Jacka Smitha o Trumpu. Smith ima snažan slučaj, posebno kada je u pitanju Trumpovo posjedovanje dokumenata američke vlade, uključujući i mnoge strogo povjerljive, u njegovoj kući u Mae-a-Lagu.

Ali očekivana optužnica u ovom federalnom slučaju bit će bez sumnje kontroverzna, jer će doći od Ministarstva pravde Bidenove administracije nakon što je Trump već najavio kandidaturu za predsjednika na izborima 2024. Nakon njujorške optužnice, Smithovi napori suočit će se sa dodatnim izazovom jer će izgledati kao tužilačko gomilanje.

“Neka pravda bude zadovoljena”

Mogli biste pomisliti da zabrinutost zbog praktičnih posljedica krivičnog gonjenja Putina i Trumpa nije relevantna. Obojica su počinili veoma loše stvari, i vladavina zakona zahtijeva da budu kažnjeni. Fiat justitia, ruat caelum - neka pravda bude zadovoljena, makar se nebo srušilo.

Ali, ovo je nerealističan pogled na funkcionisanje krivičnog zakona u domaćoj i međunarodnoj politici visokih uloga. Ako ovaj nalog za hapšenje ICC-a dovede do više smrti i patnje nego inače, ovaj sud i širi projekat međunarodnog krivičnog zakona bit će diskreditovan. Isto tako, ako njujorška optužnica osnaži Trumpa - posebno ako bude smatrana kao okidač koji je pokrenuo niz događaja koji će dovesti do njegovog reizbora, ili destabilizirajućih odmazdi milo za drago kasnije - mnogi Amerikanci će je vidjeti kao tragičnu grešku.

Ne možemo znati sada hoće li ovo dogoditi, ili hoće li biti doživljeno na ovaj način. Ali, ako bude, pravda očito neće biti zadovoljena.

Autor je profesor prava na Pravnom fakultetu Univerziteta Harvard i viši saradnik Instituta Hoover

(Project Syndicate/Al Jazeera)

( Jack Goldsmith )