Paloma Pikaso: Očevo nasljeđe teško, ali puno ljubavi

Sjutra se obilježava 50 godina od smrti Pabla Pikasa

4945 pregleda1 komentar(a)
Paloma Pikaso, Foto: Facebook

Paloma Pikaso, ćerka slavnog španskog slikara Pabla Pikasa, ocijenila je danas da joj je otac ostavio "teško nasljeđe, ali puno ljubavi". "Rekla bih da je njegovo nasljeđe teško, ali iza njega ima mnogo ljubavi", rekla je Paloma Pikaso povodom sjutrašnjeg obilježavanja 50 godina od smrti velikog umjetnika. Paloma Pikaso, koja ima 73 godine, rođena je iz vanbračne veze slikara i francuske spisateljice Fransoaz Žilo. Paloma je poznata kao modni i kreator parfema. Ona je odnos sa ocem opisala kao "čaroban i čudesan". Pošto je bila vrlo tiha djevojčica, mogla je da boravi u ateljeu umjetnika, koji joj je od praznih paklica cigarete pravio figurice koje je ona potom bojila. Pikaso je bio poznat kao strastveni pušač francuskih cigareta "žitan".

foto: agnautacouture.files.wordpress.com

Dok je Paloma bila tinejdžerka 1963. godine, njena majka je objavila knjigu "Living with Picasso" u kojem je slikara opisala kao tiranina i egoistu. Knjiga, koja je postala bestseler u SAD, nije naišla na odobrenje u Francuskoj, gdje su intelektualci potpisali peticiju protiv njenog objavljivanja na francuskom. Paloma Pikaso je rekla da su tada mnogi ljudi prestali da je pozdravljaju i da joj više nije bilo dozvoljeno da boravi u očevom ateljeu, i to joj je bilo veoma bolno. Prema njenim riječima, knjigu sada posmatra na drugačiji način, jer je Pikaso prikazan kao čovjek sa vrlinama i manama. Paloma Pikaso smatra da od njenog oca ne treba praviti boga jer je tada dehumanizovan i manje zanimljiv. Pikaso (1881-1973) bio je svestrani umjetnik - slikar, vajar, crtač i grafičar, jedan od najvećih u 20. vijeku, a proveo polovinu života u Francuskoj. Smatra se jednim od najvećih i najplodnijih slikara svih vremena i jedan je od osnivača kubizma. Pikasove najpoznatije slike su pored monumentalne "Gernike" (1937) i djela "Djevojke iz Avinjona" (1907), platna koji se smatraju prvim kubističkim djelom, i slike "Dijete sa golubicom u rukama" (1901), "Porodica akrobata" (1905), "Akt" (1910), "Žena sa gitarom (1911-1912), "Violina" (1914) i "Ogledalo" (1932).